Poljoprivreda i razvoj sela u opštini Bečej

INTERVJU: dr Anđelko Mišković, član opštinskog veća u opštini Bečej zadužen za poljoprivredu i razvoj sela

Vi ste na čelu kancelarije koja promoviše i podržava poljoprivrednu proizvodnju. Šta nam možete reći o radu kancelarije?

Kancelarija je nastala kao deo odeljenja za privredu unutar opštine Bečej. Deli se na 2 dela: odeljenje za privredu i odeljenje za poljoprivredu. Deo za poljoprivredu ranije nije toliko dolazio do izražaja u radu, koliko je to bio slučaj sa delom koji se bavio privredom. S tim u vezi, na početku mog mandata, moj najvažniji zadatak je bio kako skupiti dovoljno sredstava da bi mogli realizovati određene poslove. Najveći delokrug rada same kancelarije odnosi se na izdavanje državnog poljoprivrednog zemljišta, koje se izdaje na licitaciju u svakoj katastarskoj opštini. Mi smo povećali cenu zakupa zamljišta za 300% što je opštini donelo značajna sredstva. Nakon toga smo napravili godišnji program kako da utrošimo ta sredstva, a da zadovoljimo potrebe lokalne samouprave, potrebe poljoprivrede i potrebe samih poljoprivrednih proizvođača. Za to nam je bila potrebna čitava jedna godina, ali smo na kraju uspeli da sve zainteresovane strane zadovoljimo. Kancelariju vodim zajedno sa svoja dva saradnika.

Trenutno radite neke projekte samostalno kao opština, a neke u saradnji sa Pokrajinom. Koji su to projekti?

Naša kancelarija za jedan od glavnih ciljeva ima saradnju sa svim drugim institucijama u Pokrajini i zemlji koje nude finansijski ili tehnički oblik saradnje. Trenutno Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu objavljuje veliki broj konkursa iz različitih oblasti - od opremanja poljočuvarske službe, za poslove navodnjavanja, kopanja drenažnih kanala, čak i jedan deo sredstava za servisiranje prelaza preko kanala... za sve to smo konkurisali i uglavnom i dobijamo sredstva, jer učestvujemo i sami u realizaciji projekata sa sopstvenim sredstvima od nekih 50%. Ostalo je puno poslova iz prethodnog perioda pa smo morali da pravdamo i vraćamo određena sredstva Pokrajini. Morali smo da pravimo anekse ugovora za sve uplate koje smo primili... da se svi poslovi završe vezano za pošumljavanje, izgradnju atarskih puteva i sl. To smo sve prvo morali postepeno realizovati, pa tek posle završetka tih poslova iz 2008., 2009., 2010. godine smo mogli da nastavimo sa novim aktivnostima. Svake godine opština Bečej radi analizu zemljišta i to dve vrste analiza: običnu analizu zemljišta i analizu zemljišta na ostatke pesticida u zemljištu, uz uvek različiti broj hektara. Pokrenuli smo projekat izgradnje nove crpne stanice na Tisi gde se trenutno radi kompletna projektna dokumentacija. To znači da ćemo u ataru Bačkog Petrovog Sela imati novu crpnu stanicu koja bi pokrivala nekih 5.000 ha zemljišta. U kanalsku mrežu bi se ubacivala dovoljna količina vode za sve one koji žele da koriste tu vodu za navodnjavanje svojih useva. To je jako bitna stvar pogotovo što je to mesto gde se reka Čik uliva u Tisu i gde uvek imamo dva problema tokom godine problem: u proleće se velikom količinom vode, a u leto sa nedovoljnom količinom vode. Kada nema dovoljno vode, crpna stanica treba da ubacuje dodatnu vodu u sistem iz Tise, a kada je ima previše treba da je izbacuje u Tisu.

Koliko hektara zemljišta pokriva Vaša kancelarija?

Naša kancelarija pokriva 46.000ha. Od toga oko 10.500ha je državna zemlja, a ostalo je u privatnom vlasništvu. 10.000ha dajemo na licitaciju u skladu sa novim programom koji podrazumeva izdavanje svog zemljišta. Mi kao opština imamo registrovanih 15.000 uslovnih grla. To znači da ukupno imamo više uslovnih grla nego što imamo državnog obradivog zemljišta. Ako bi se držali zakona da na 1 uslovno grlo ide 1ha zemljišta, mi nemamo dovoljno zemlje ni za stočare. Zatim imamo 3.200ha pod infrastrukturom navodnjavanja, pre svega u Pik-u Bečej i Agropromet-u, koji su dobili pravo prečeg zakupa.

Kako sarađujete sa poljoprivednim proizvođačima? Puno ste konkursa spomenuli da li i oni imaju pravo da apliciraju i da dobiju sredstva koja i Vi dobijate od pokrajine?

Mi kao kancelarija ne delimo pare, ne dajemo nikakve stimulanse, finansijske potpore iz više razloga: raspolažemo nedovoljnim sredstvima da bismo to radili, a i ne želim sa druge strane da bilo kome dam povod da sutra kaže da smo pare delili po nekom ključu i to nekim određenim osobama. To je moje lično mišljenje i stav koji zastupam. Ako neko želi da konkuriše za potrebe dobijanja opreme ili npr. zaštitne mreže za voćarstvo, onda mi njemu pomažemo tako što se on preko naše kancelarije kandiduje, prijavi na konkurs u Pokrajinu. Imamo proizvođače koji su imali stočarsku proizvodnju na salašima. Njima smo pomogli oko uređenja atarskog puta, pravljenja otresišta, pravljenja mostova. Želimo da realizujemo i projekat elektrifikacije nekih salaša. To je veoma važno za te ljude, zato što imaju na tim salašima veoma ozbiljnu proizvodnju, a nemaju struje. Naš odnos sa poljoprivrednicima je veoma dobar, jer se korektno ponašamo prema njima. Za neke veće stvari se konsultujemo, kao što je bio primer realizacije projekta podizanja vetrozaštitnih pojaseva prošle godine u vrednosti od 16 miliona dinara. Mislim da ni jedna opština nije toliko uložila u taj posao. Bečej je jedna od 3 najmanje pošumljene opštine u Vojvodini. Uzrok za to je i sam geografski položaj opštine, nismo naslonjeni na Frušku Goru. S druge strane, mi imamo više obradivog zemljišta. Zbog potrebe za vetrozaštitnim pojasevima, mi smo dosta uložili u to. Uz konsultaciju sa samim poljoprivrednicima na kojim lokacijama da to uradimo kako bi to svima bilo korisno. Poljoprivrednici često imaju različite probleme, u vezi kojih im mi pomažemo. Između ostalog prošle godine je to bio veliki napad glodara. Čak smo ličnim kontaktima sa Ministarstvom poljoprivrede, upravom za zaštitu bilja doveli direktora uprave da vidi stanje i da se cela procedura rešavanja ovog problema ubrza. Naša opština potpada pod PSS Vrbas. Sa njima imamo izuzetno dobar odnos, našu opštinu možda čak i najviše posećuju njihovi savetodavci. Trudimo se da uvek sprovodimo edukativnu i informativnu priču poljoprivrednim proizvođačima u opštini Bečej.

Koje su Vaše ovogodišnje planirane buduće aktivnosti?

Ono što želimo da napravimo je lokacija za odlaganje animalnog otpada. Počeli su pregovori na tu temu sa upravom za veterinu Ministarstva poljoprivrede. Do sada nemamo uređen sistem odlaganja i to je nešto što treba da se reši. U pregovorima smo i sa opštinama Mol i Ada, kako bismo na jednom mestu napravili regionalni centar za odlaganje tog otpada. Ono što je još važno, a što ćemo raditi odnosi se na IPARD projekte koji zahtevaju određenu dokumentaciju uz pozicioniranje parcela. Nije dovoljno da se izvuku samo podaci iz katastra za svaku parcelu, jer su oni nedovoljno precizni. Stoga planiramo da uradimo pozicioniranje cele opštine snimanjem satelitom, što je veoma savremena tehnologija. Svako ko bi se prijavio za IPARD fondove iz opštine Bečej do 2016. godine dobio bi te podatke besplatno na korišćenje. To bi ujedno bio pilot projekat za Vojvodinu. A IPARD fondovi će biti osnova za svaki dalji rad i ulaganje. Svake godine organizujemo obuku poljoprivrednika pre žetve o zaštiti od požara. Organizvali smo predavanja na kojima smo davali poljoprivrednicima nalepnice sa nazivom Žetva Bečej 2015 - sa svim informacijama i brojevima telefona koji su važni u slučaju da do požara dođe. Ljudi nam se zahvaljuju, veoma su zainteresovani, a u prilog tome govori i podatak da je na predavanju u B. P. Selu bilo 200 ljudi. Našoj obuci, pored čoveka koji vodi obuku, prisustvuju vatrogasci i policija. Treba ljudima ponavljati šta preventivno da rade, a šta ako se desi požar dok su sami u njivi, udaljeni od drugih. Za tri godine smo spasili 2 čoveka i 3 vozila. I ako se samo 1 osoba spasi, naš projekat je uspeo.

Spomenuli ste IPARD fondove. Koliko su oni važni za Vas?

Kod IPARDA neko treba da bude korisnik sredstava, a mi kao opština to svakako sami ne možemo biti. Stoga nam je zadatak da pomažemo drugima. Bečej ima puno poljoprivrednika koji imaju dosta sopstvenih sredstava i koji mogu da učestvuju u tim projektima, a opština dejstvuje kao neka vrsta servisa kako bi im pomogla da na vreme reaguju i pripreme dokumentaciju.

Posao u kancelariji radite volonterski. Pored toga radite u drugoj firmi za platu. Imate i porodicu sa troje dece. Kako to sve uspevate da uskladite?

Imam problem što sam jako znatiželjan čovek i ta znatiželja me dovede često do toga da ulazim u neke nove poslove, jer želim da odgovorim na izazove koji su ispred mene. Upravljanje kancelarijom je za mene bilo izazov, jer nisam prihvatao činjenicu da opština Bečej ne može da se razvija i napreduje. Želeo sam da dam svoj doprinos tome, jer i sam živim u opštini Bečej. Ono što je veoma važno da bi čovek sve uspeo je da ima dobre saradnike. Saradnike sam čovek stvara, ali dobre saradnike treba imati kako bi se sve lakše i brže odradilo. Zahvalan sam što imam sjajne saradnike.

I za kraj, kakvo je Vaše mišljenje o saradnji opštine Bečej sa privatnim sektorom i kompanijom Victoria Logistic?

Naravno da ni jedna opština, pa ni naša, ne može da se razvija bez jake privrede. Ona vuče razvoj kulture, sporta...Što se tiče saradnje sa kompanijom Victoria Logistic, mogu da kažem da smo prošle godine zajedno sarađivali na projektu analize zemljišta na opasne i štetne materije, uzimanjem uzoraka sa površina koje se daju u zakup. Pored Victoria Logistic koja je operativno realizovala porojekat, rezultati analize su urađeni od strane SP laboratorije iz Bečeja, a rezultati koje smo dobili su tačni i za nas veoma značajni. Dodao bih još da je Sojaprotein, fabrika koja je takođe u sistemu Victoria Group, osnovana od strane Bečejaca i mi je smatramo našom i veoma smo ponosni na nju.

jul 2015