Mirko Maksimović

Mirko Maksimović je jedan od najvećih proizvođača, kooperanata Zemljoradničke zadruge Milenijum iz Banatskog Novog Sela čije poljoprivredno gazdinstvo obrađuje 530 ha zemlje, od čega je 60 h u ličnom vlasništvu, na kojima se seju kukuruz, pšenica, suncokret i lucerka, a uz to u posedu ima i 400 grla goveda

Kao mlad proizvođač, sa svoje 32 godine vodite poljoprivredno gazdinstvo? Koliku površinu obrađujete, šta proizvodite i šta Vam je prioritet u celom poslu?

Naše poljoprivredno gazdinstvo obrađuje 530 ha zemlje, od toga je 60 ha u našem vlasništvu, a ostalo uzimamo u zakup od države i privatnih lica. Proizvodimo kukuruz (merkantilni i silažni), pšenicu, suncokret i lucerku. Od ove godine uvodimo dve nove biljne vrste, a to su uljana repica, koja je već posejana i na proleće planiramo setvu šećerne repe na 20-tak ha. Na zastup- ljenost useva u našoj celokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji veliku ulogu ima stočarstvo kojim se bavimo, a koje razvijamo uporedo sa poljoprivredom.

Posedujete farmu, rešili ste da povežete priču ratarske i stočarske proizvodnje, kako Vam to uspeva i šta je najvažnije?

Na farmi imamo 400 grla goveda, od toga 200 muznih krava i 200 pratećih kategorija. Opredelili smo se i za ratarstvo i stočarstvo jer smo uvideli da samo ovakvom zajedničkom proizvodnjom možemo da ostvarimo rekordne prinose i tako opstanemo da funkcionišemo.

Postoje priče da takva proizvodnja nije isplativa, što Vi Vašim primerom demantujete.

Upravo tako, zastupamo mišljenje o dobroj kombinaciji proizvodnje, jer može da Vam se desi da imate lošu godinu u ratarstvu koju će Vam nadoknaditi bolje kretanje u stočarstvu i obrnuto. To dobro funkcioniše u našem primeru već 10 godina. Počeli smo sa farmom od 30 grla, a sada posle jedne decenije imamo 400 grla i obrađujemo 530 ha zemlje.

Da li ste zadovoljni ovom godinom? Koje ste rezultate postigli u proizvodnji?           

Mogu da istaknem pšenicu i suncokret kod kojih su nam prinosi na nivou prošle godine, što se ne odnosi na zaradu. Prinosi pšenice su 8,6 t, a suncokreta 4,07 t po ha. Kukuruz je ove godine jako podbacio na području Južnog Banata (Pančevo, Vladimirovac i Banatsko Novo Selo), prosek je bio negde oko 5,5 t do 6,5 t po ha u zavisnosti od parcele. Preciznije podatke ćemo imati kada završimo žetvu ovog useva. Neosporno je da je to mnogo manji prinos od prošle godine kada je rod kukuruza bio 12,5 t, a u prosečnim godinama od 8 do 10 t po ha.

Napomenuli ste da od ove godine uvodite nove biljne vrste, kao što je uljana repica. Šta Vas je opredelilo za tu odluku?

Mi tražimo neki usev koji će moći da zameni donekle kukuruz i soju. Ovde kod nas ima dosta problema sa kukuruznom zlaticom, najveći broj parcela nam je pod ovim usevom, pa nam je trebala biljna vrsta koja će biti dobar predusev za sledeću proizvodnu godinu. Još jedan razlog za uvođenje novih useva je i taj što smanjujete rizik kao što se desilo ove godine kada je kukuruz podbacio, a kod nas je dosta zastupljen. Kada imate više biljnih vrsta biće Vam stabilnija proizvodnja i smanjićete rizik.

Na čemu se zasniva Vaša saradnja sa ZZ Milenijum iz Banatskog Novog Sela?

Mi sa zadrugom Milenijum sarađujemo od samog početka, kada smo radili 20 ha zemlje pa do danas. Celokupnu proizvodnju radimo sa njima, od nabavke repromaterijala pa do predaje robe, i u dobrim i u lošim godinama našli smo zajednički interes i uvek smo se pomagali.

Da li smatrate da je proizvođačima poput Vas neophodna podrška ovakvih zadruga?

U našem poslu najbitnija je obostrana stabilnost. Oni imaju sigurnog partnera u meni i obezbeđenu robu, dok sa druge strane ja kod njih imam najpovoljnije uslove, sigurnu isplatu, stručnu podršku i dobrog partnera.

S obzirom da obrađujete preko 500 ha i da imate stočni fond, podrazumeva se da posedujete i odgovarajuću kvalitetnu mehanizaciju sa kojom realizujete ove impozantne rezultate.  Kompletnu mehanizaciju za obradu zemlje posedujemo, ali ne i skladišni prostor što uspešno nadoknađujemo kroz saradnju sa zadrugom Milenijum. Trenutno su nam sva sredstva usmerena na ulaganje u farmu i razvijanje stočarstva.

Pošto je ovo Vaš porodični posao i podrazumeva se da svi doprinosite, koliko još dodatne pomoći iziskuje ova proizvodnja?

Posle završene srednje Poljoprivredne škole u nedostatku posla, odlučio sam da ostanem sa ocem i razvijem sopstveno imanje. Počeli smo sa 10-ak krava i par lanaca zemlje,  udružili snage i imanje se polako razvijalo. Onog trenutka kada je broj grla dostigao 150, uzeli smo u zakup farmu od Milenijuma i od njih sam dobio potpunu podršku, uveli su me u celu priču i pomogli da ostvarim svoje ciljeve. Sada je cela porodica uključena u posao - otac, brat i ja. Supruga vodi računa o papirologiji. Imamo i 10 stalno zaposlenih radnika, a u sezoni dobijemo pojačanje sa još nekoliko njih.

Malo je poljoprivrednih gazdinstava koji mogu da se pohvale sa toliko stalno zaposlenih radnika. Da li je lako naći dobrog i lojalnog radnika?

Imali smo problema oko toga i nije lako naći pravog radnika. Sada zastupamo stav da u svakom poslu koji se radi, bilo to na farmi ili u polju, uvek je neko iz porodice prisutan i ima uvid u obavljanje i izvršavanje posla.

Dosta se govori o podsticajima mladih proizvođača, pogotovo na temu prožimanja stočarstva i ratarstva. Da li koristite neke subvencije i pogodnosti koje Vam se pružaju?

Od subvencija koristimo one koje se daju svake godine za unapređenje stočarstva, dobijamo hektare po uslovnom grlu, zatim premiju za mleko i za rasni sastav. Što se tiče ratarstva dobijamo subvenciju na 20 hektara pošto nam se sva zemlja vodi na jedno poljoprivredno gazdinstvo.

Da li ste razmišljali o usmeravanju sredstava ka navodnja- vanju parcela u Vašem vlasništvu?

Naših 60 hektara je dosta razbacano, nije urađena komesacija pa je iz tih razloga neizvodljivo navodnjavanje.

Koliko pratite izmene Zakona o zemljištu i koliko je za Vas važno da imate sigurnost da se zakup odradi na duži niz godina kako bi više ulagali u parcele?

Mislim da je prava stvar zakupiti neku parcelu na duži niz godina, jer je nekada viša cena za izdavanje nezamenljiva, ako se zemlja upropasti i zapusti. Svedoci smo da je kvalitet zemlje svugde opao. Kako se Vi ophodite prema zemljištu, radite li analizu?

Radim analizu redovno i đubrim po meri. Stajnjak koristim samo na parcelama u našem vlasništvu, jer državnu zemlju dobijam u zakup na tri godine, a uticaj stajnjaka je maksimalan tek nakon treće godine. Naša zemlja je II i III klase sa sadržajem humusa od 3,5 do 3,6 %.

Koliko koristite savete struke, od koga ih dobijate i kako se Vaš plan i program agrotehničkih mera pravi na svim parcelama?

Kada smo počinjali da radimo, imali smo zaposlenog zaštitara, koji je radio kod nas po ugovoru i od koga sam ja učio. Sada, posle toliko godina rada i iskustva, ja to vodim, ali se naravno oslanjam i na PSS Tamiš iz Pančeva, zaštitare koji rade po terenu, a imamo savetnika i u zadruzi Milenijum.

Šta je po Vama tajna Vašeg uspeha u proteklih 10 godina?

Mislim da je tajna samo u radu i praćenju novih tehnologija. Najvažnije je da smanjujete rashode, a povećavate prinose. Npr. kada ulažete novac, po hektaru oko 500-600 evra, nije isto ako ostvarite prinos od 5 t i 10 t po ha kukuruza. Bez obzira da li cena ide malo gore ili dole, ako napravite dobar prinos biće i zarade.

Kompanija Victoria Logistic sarađuje sa zadrugom Milenijum. Da li mislite da je i to jedan faktor koji opredeljuje proizvođače u odluci kojoj zadruzi da se okrenu? 

Napominjem da je najbitnija u celom poslu sigurnost, koju ja trenutno imam i dokle god je tako nećemo ništa menjati. Svaka karika u lancu je bitna.

U našem biltenu ''Za našu zemlju'' koji izlazi svakog meseca, proizvođačima je ponuđen pregršt informacija aktuelnih za sezonu. Šta mislite o tom vidu informisanja i kako da proizvođači dođu do pravih informacija?

Svaka informacija je za nas bitna. Mi mlađi proizvođači sve to pratimo kako putem štampanih medija, tako i putem Interneta. Ja svake godine na par hektara probam nešto novo kako bi se sam uverio da li to valja ili ne. Prošle godine smo kupili sejačicu za direktnu setvu pšenice. Bukvalno ne radimo nikakvu obradu na zemljištu, a pravimo odlične prinose. Sa ovim smo uštedeli mnogo, i do pet operacija. Ove godine ćemo probati na 10 ha proizvodnju kukuruza bez obrade zemljišta kao i proizvodnju silažnog sirka.

Komercijalni director zadruge Milenijum

ŽELJKO MARIĆ

Razgovarali smo i sa Željkom Marićem, komercijalnim direktorom zadruge Milenijum iz Banatskog Novog Sela, koji za proteklih 10 godina stečenog radnog iskustva u zadruzi zna šta znači saradnja sa poljoprivrednim proizvođačima,a među kojima se u ovom momentu po postignuću izdvaja Mirko Maksimović.

Hoćete li nam Željko reći sa koliko kooperanata sarađuje ZZ Milenijum i kako se odvija ta saradnja?

ZZ Milenijum počinje svoj rad davne 1999. godine. Iz godine u godinu broj proizvođača se menjao i kretao se od 2.000 do 3.500 hiljade kooperanata. Prisutni smo u sedam okolnih sela u kojima imamo svoja otkupna mesta. Najviše ugovaramo suncokret, ova uljarica nam je na prvom mestu, ali kooperanti uzimaju dosta repromaterijala i na kukuruz i pšenicu, tako da smo u prilici da ponudimo sve vrste semenske robe, svih semenskih kuća i za sve biljne vrste za kojima postoji potražnja. Proizvođačima možemo ponuditi pesticide i mineralna đubriva. Ove godine, po prvi put u poslednjih 7-8 godina, povećana je tražnja od strane proizvođača za uljanom repicom. Zasnovali smo proizvodnju pod ovom uljaricom na oko 100 hektara.

Zbog čega se proizvođači odlučuju za saradnju sa Vama?

Poljoprivredni proizvođači u nama vide sigurnost, jer za 16 godina rada, zadruga Milenijum nikome nije ostala dužna, sva roba se plaćala na vreme po tržišnim uslovima. Posedujemo sopstvene silose koji omogućavaju kooperantima sigurnost ostavljanja robe na lageru.

U čemu će se ogledati Vaša saradnja sa kooperantima u budućnosti?

Trenutno je situacija takva da se sve više proizvođača, u nedostatku finansijskih sredstava, opredeljuje za ulaganje u kooperaciju kroz obezbeđenje repromaterijala, ali u budućnosti očekujemo da će se razvijati kreditne linije putem banaka i da će obaveze prema nama, proizvođači izmirivati putem tih sredstava.

Istakli ste da Vam je suncokret prioritet, dok podaci pokazuju da se površine pod ovim usevom u Južnom Banatu smanjuju. Da li mislite da će ovaj trend da se nastavi ili će ipak suncokret zadržati svoje mesto na ovom području?

Suncokret će zadržati svoje mesto u plodoredu kod proizvođača, jer je i ove godine dokazao prinosima da nije podbacio kao što se može videti na primeru kukuruza, gde su ovogodišnji prinosi manji i do 50% u odnosu na prošlu godinu i čak 30% u odnosu na prosečne godine. Baš na ovom primeru proizvođač je video sigurnost roda i sve više se opredeljuju za širenje palete svoje proizvodnje, što nije bio trend u prethodnim godinama kada smo imali primere da se 90% kooperanata odlučivalo za proizvodnju kuku- ruza u monokulturi. Na takvim parcelama ove godine prinosi iznose jedva 2 t/ha, jer je napad kukuruzne zlatice bio izuzetno jak, kao i štete. Trenutno je uočen trend povećanja setve pšenice.

Koliko su Vaši kooperanti otvoreni za prihvatanje stručnih saveta od strane agronoma i koliko je informacija na teme- ljima struke za njih bitna?

Još uvek je nedovoljno usvajanje i primena znanja, nauke i struke. Malo je proizvođača koji prihvataju savete našeg agronoma za redovno obilaženje terena i davanje preporuka za primenu određenih agrotehničkih mera. Bilten „Za našu zemlju“ je proizvođačima jako važan i vrlo često u njemu mogu dobiti informacije i preporuke za najbolje rešenje za određenu pojavu ili problem. Sreća je da imamo puno mlađih proizvođača koji su spremni da koriste Internet i saznaju informacije sa sajtova kao što je i sajt Victoria Logistic www.victorialogistic.rs

Šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo preduzeti kako bi se ta praksa izmenila?

Pravi recept i primer je ova proizvodna godina, u kojoj je dokazano da svako zanemarivanje agrotehničkih mera skupo košta, počevši od nepoštovanja plodoreda, analize zemljišta, pripreme zemljišta... Cilj zadruge Milenijum, zahvaljujući partnerstvu sa kompanijom Victoria Logistic, je da u godinama koje su pred nama poveća poljoprivrednu proizvodnju kod kooperanata.

oktobar 2015