Intervju Miloš Janjić

Miloš Janjić je direktor Produktne berze u Novom Sadu. Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu završio je 2010. godine na smeru Inženjerski menadžment i stekao titulu diplomiranog inženjera menadžmenta. Svoju karijeru je započeo 2010. godine u Produktnoj berzi kao rukovodilac službe informisanja i analitike, od 2016. godine je vršilac dužnosti direktora Berze, a od 2017. godine generalni direktor Produktne berze.

Zakon o robnim berzama u našoj zemlji je stupio na snagu maja 2020. godine. Koje novine donosi učesnicima trgovanja? Koji je bio cilj donošenja Zakona?

Zakon pre svega reguliše, odnosno definiše pravila i način rada za one koji organizuju trgovinu robom po berzanskim principima, tačnije štiti poljoprivrednike, trgovce, mlinare, prerađivače, izvoznike od mogućih problema u trgovini. Naime, cilj je da onima koji na primer poljoprivredne proizvode prodaju ili kupuju, omogući sigurno i transparentno mesto za trgovanje po realnim, tržišnim cenama.

Produktna berza je od samog svog osnivanja radila po berzanskim principima, tako da tehnički gledano, sa stanovišta kupca ili prodavca promena neće biti velika.

Trgovanje će i dalje biti krajnje jednostavno, gde zainteresovane strane kotiraju ponudu i potražnju, a ako ima kontraponude one će se upariti, o čemu će strane u ugovoru biti obaveštene.

Kroz ceo rad na unapređenju sistema to je upravo bio cilj, sačuvati jednostavnost. Sa druge strane, u smislu povećanja sigurnosti, promene su izrazite. Od sada berza, odnosno svako ko želi da se bavi organizovanjem tržišta, mora da snosi punu krivičnu i materijalnu odgovornost za svoj posao. To znači da mora da nadoknadi eventualne gubitke kupca ili prodavca nastale po osnovu greške berze, kao i da postoje zakonske sankcije za nepoštovanje istog.

Isto tako, kupac i prodavac moraju da garantuju za izvršenje svojih obaveza, a to pre svega čine davanjem likvidne garancije za svaki nalog koji kotiraju preko berze. Time je sigurnost trgovanja podignuta na značajno viši nivo.

Šta je Produktna berza promenila u svom poslovanju od momenta donošenja Zakona? Da li se povećao broj članova berze pre svega zadruga, poljoprivrednih proizvođača? Koji su njihovi komentari? Koja je vaša uloga za članove berze?

Produktna berza tokom poslednjih nekoliko godina konstantno radi na unapređenju trgovanja, što se naročito intenziviralo od momenta usvajanja Zakona o robnim berzama. Ovde bih pre svega istakao tehničku i finansijsku podršku Nemačke razvojne banke KfW. Uz njihovu pomoć razvili smo softver za trgovanje preko koga će članovi Berze moći direktno da trguju i prate dešavanja na tržištu u realnom vremenu, ali pored same tehnologije, unapređen je i sistem plaćanja i isporuke robe, kao i same komunikacije i informisanja članova. Takođe smo, zajedno sa KfW-om, izradili potpuno nove pravilnike i procedure koji definišu kompletan način rada berze, odnosno sistem trgovanja.

Od momenta objavljivanja da se uvodi novi način rada, broj članova Berze je u ovom trenutku trostruko veći, što ukazuje na pozitivan odziv učesnika na tržištu i na predstojeće promene u poslovanju.

Uloga Produktne berze je da omogućimo našim članovima transparentno i nepristrasno poslovanje, da štitimo njihove interese i pravovremeno ih informišemo, kako bi mogli da planiraju svoje poslovanje.

Sa kojim berzama vi sarađujete? Koji je benefit saradnje sa njima za članove berze? Da li omogućavate plaćanje u stranoj valuti?

Produktna berza već dugo sarađuje sa berzama u Beču, Budimpešti, Bukureštu, a nedavno smo ostvarili saradnju i sa berzom u Bolonji, koja od samog početka saradnje, pokazuje veliko interesovanje za učešće stranog tržišta u Srbiji.

Veoma bitno za naše poslovanje je da imamo dobru saradnju sa stranim berzama, jer na taj način omogućavamo pravovremene informacije našim članovima, a uvođenjem novog Zakona omogućićemo poslovanja putem berze i sa inostranim klijentima.

Novim zakonom, otklonjena je svaka prepreka u poslovanju članova Produktne Berze i inostranstva, mogućnošću plaćanja robe i u stranim valutama.

Da li je bilo agencija ili nekih drugih pravnih lica koje(i) nisu poštovale(i) Zakon o berzama? Koje su kaznene odredbe nepoštovanja Zakona?

Pored Produktne berze, postoji i drugi niz agencija koje se bave berzanskim poslom, ali one do sada nisu bile regulisane posebnim zakonom. Upravo nepostojanje regulative je omogućavalo da se vrši manipulacija na tržištu, naročito kada su u pitanju cene, a sa druge strane učesnici su ostali nezaštićeni. Uvođenjem novog zakona, svi moramo da se prilagodimo i uskladimo svoje poslovanje u date okvire.

Prema saznanjima koje imamo, prvi smo i jedini koji svoje poslovanje u ovom momentu prilagođavaju donetoj regulativi.

Kazne za nepoštovanje Zakona su veoma stroge. Novčane kazne se kreću do 3 miliona dinara, a zatvorske i do čak 8 godina. Cilj svega toga je da sve učesnike odvrati od eventualnog kršenja zakona i ugrožavanja celokupnog sistema i drugih učesnika u berzanskom poslovanju.

Kako se po Vama može okarakterisati ova sezona trgovine žitaricama i uljaricama? Kako bi je poredili u odnosu na prethodne? Šta se dešava u istom periodu na svetskim berzama? Koliko je pandemija promenila tržište i poslovanje u svetu i kod nas?

Ova godina trgovine je svakako netipična u odnosu na prethodne zbog postojanja pandemije koja je zahvatila čitav svet. Širenje virusa je gotovo cele godine imalo značajan uticaj kako na domaće tako i na strano tržište. Pored dovoljne količine robe pandemija je dovela do psihološkog efekta stvaranja zaliha, ali i do realnih problema koji su se odrazili na logistiku, ograničenje kretanja ljudi i pad svetske ekonomije.

Trgovina na berzi je u odnosu na prethodne godine u porastu, žitarice i uljarice su poskupele, te je cenovna razlika kod kukuruza i soje ove sezone, u poređenju sa prethodnom, prelazila u nekim momentima i do 30%.

Rast cena na domaćem tržištu kao jedini razlog ima dešavanja na svetskim berzama. Domaća proizvodnja kako uljarica tako i žitarica prevazilazi naše potrebe, ali je rast potražnje od strane velikih svetskih kupaca, uz špekulacije fondova, vodio cene na gore. Rastu cena su takođe doprineli i vremenski uslovi i suša koja je zahvatila kako Južnu Ameriku tako i delove Evrope, kao i rekordan kineski uvoz koji je povećao cene na međunarodnom tržištu.

Kakve su svetske zalihe roba i koliko će one uticati na cene u narednom periodu?

Ako gledamo svetske zalihe žitarica, do rasta cena gotovo da nije ni trebalo doći. Na to su, kao što je već rečeno, uticali neki drugi faktori. Zbog toga je jako teško praviti neke preciznije prognoze. Naročito, imajući u vidu nestabilnu situaciju oko pandemije i njenog uticaja na tržište i celokupnu svetsku ekonomiju.

Međutim, bilansi su ono od čega uvek treba poći i što predstavlja realan osnov za određivanje tržišnih kretanja. Usled veće proizvodnje pšenice, rast potrošnje neće dovesti do stvaranja manjka. Štaviše, procene svih relevantnih svetskih institucija su da će zalihe ove žitarice na kraju sezone biti veće nego prošle godine.

Za razliku od pšenice, svetske zalihe soje se trenutno nalaze na sedmogodišnjem minimumu, a zalihe kukuruza nisu bile ovoliko male od 2013. godine.

Kakva su očekivanja za narednu godinu? Da li će biti izmena u strukturi domaće setve shodno visokim ovogodišnjim cenama?

Obzirom na ovogodišnju situaciju sa virusom, veoma je nezahvalno i teško prognozirati dešavanja u budućem periodu. Promenljivost i nepredvidivost koje su prisutne na međunarodnom tržištu, uzrokuju promene i na domaćem tržištu. Prema poslednjim procenama, pšenica je u našoj zemlji posejana na većoj površini u odnosu na prošlu godinu.

Kukuruz i soja su takođe imali dobru cenu, kao i suncokret, pa se ne očekuje velika promena u strukturi dosadašnjeg proseka površina pod ovim usevima.

Produktna berza je marta 2019. godine potpisala Memorandum o saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, sa ciljem trgovanja sekundarnim sirovinama na berzi. Šta je do sada urađeno na tom planu? Kako bi funkcionisalo ovo tržite?

Koja je njegova ekonomska veličina?

Nakon grube analize tržišta, uvideli smo da je zemlji Srbiji potrebno obezbediti organizovano tržište na kojem će se moći trgovati i sekundarnim sirovinama. Pre par meseci UNDP je radio detaljnu analizu ovog tržišta čije ćemo rezultate uskoro dobiti, i na osnovu kojih ćemo doneti konačnu odluku o modelu organizovanja trgovine sekundarnim sirovinama.

Proširenjem poslovanja, očekujemo da će se trgovina uspostaviti i izvan granica naše zemlje, naročito u regionu. Samo uvođenje sekundarnih sirovina na listing proizvoda kojima se može trgovati posredstvom Produktne berze, ne razlikuje se mnogo u odnosu na ranije uvođenje drugih vrsta proizvoda. Standardizacijom koja je propisana od strane države, ali i dodatnom standardizacijom koju propisujemo mi kao berza, preciziraćemo parametre sekundarnih sirovina koje one moraju da zadovoljavaju kako bi bile trgovane na berzi.

Inače, industrija za reciklažu ima veliki potencijal u našoj zemlji, dok se tržište sekundarnih sirovina procenjuje na 200 do 300 miliona evra.

Koja bi bila vaša preporuka svim učesnicima u poljoprivrednoj proizvodnji za narednu godinu i sezonu koja je započela setvom pšenice i uljane repice?

Čovek čime god da se bavi bi trebalo da svoj posao obavlja na najbolji mogući način. Da bi to postigao mora konstantno da se edukuje i u najvećoj mogućoj meri primenjuje stečena znanja. Obrt u poljoprivredi je jako mali i zato poljoprivreda ne trpi velike greške, a to se pre svega odnosi na proizvođače.

Poljoprivrednik treba da prati savremene tehnologije i znanja da bi pospešio proizvodnju. A na tržištu, poljoprivrednici, kao i svi ostali učesnici, od otkupljivača, preko prerađivača, trgovaca, do izvoznika, moraju da se usavršavaju u oblasti trgovine.

Na tržištu se materijalizuje celokupan rad svakog pojedinca i kompanije. Zbog toga uvek i svakog savetujemo da redovno prate dešavanja na tržištu, kako domaćem tako i svetskom, kako bi doneli što kvalitetnije odluke o trenutku prodaje svoje robe. Pomoć u informisanju i u praćenju tržišta im može pružiti upravo Produktna berza.

Na kraju bih naglasio i pozvao sve ozbiljne tržišne učesnike da se priključe članstvu na berzi, jer će pored kvalitetnih informacija sa tržišta dobiti jedan siguran način za plasman ili kupovinu robe.

 

Tabela 1., 2., 3. Svetske zalihe pšenice, kukuruza i soje po podacima FAO-AMIS, USDA i IGC

 

 

Bilten "Za našu zemlju", broj 96., decembar 2020. godine.