Optimalni rok i mogućnost kasnije setve pšenice

Stručna podrška: Dr Nikola Hristov, naučni savetnik, rukovodilac Odeljenja selekcije i oplemenjivanaja strnih žita, Chemical Agrosava

 

Setva pšenice predstavlja izuzetno važnu agrotehničku meru od koje praktično zavise sve ostale operacije, kao i nesmetan i pravilan razvoj biljaka. Pored dubine i gustine, vremenu setve, odnosno optimalnom roku setve posvećuje se posebna pažnja.

Višegodišnja istraživanja su pokazala da vreme setve u velikoj meri modifikuje potencijal za prinos i kvalitet zrna i da redukcija prinosa može ići i preko 20%, pri čemu se drugim agrotehničkim merama propusti mogu samo ublažiti, a nikako u potpunosti nadoknaditi.

Zašto je važno da se setva pšenice obavi na vreme i koji je to optimalni rok u našim agroekološkim uslovima?

Dužina vegetacije, razvoj korenovog sistema, visina biljaka, konačna gustina, stepen iskorišćavanja NPK hraniva, konkurentnost prema korovima, otpornost prema niskim temperaturama i prouzrokovačima bolesti, pod velikim su uticajem vremena setve. U uslovima klimatskih promena, optimalni rok setve može ublažiti nepovoljno delovanje vremenskih pojava, u smislu njihovog izbegavanja u kritičnim fazama razvoja.

Pravovremena setva omogućava normalan predzimski razvoj, dobro ukorenjavanje i dobru pripremu za prezimljavanje. Pred ulazak u zimski period biljke treba da su dobro razvijene, sa najmanje 3 lista na glavnom stablu ili da su u početku faze bokorenja (1-2 bočna izdanka).

Optimalno vreme setve (optimalni agrotehnički rok) u našim agroekološkim uslovima se kreće u periodu od 5-25.oktobra. Poslednjih nekoliko godina, sa razvojem modernijih sorti koje su prilagođenije novonastalim klimatskim promenama (sušne i tople jeseni i blage zime), pojedine kompanije preporučuju pomeranje početka optimalnog roka setve na 10. oktobar, a kao kraj tog roka može se tolerisati i prva nedelja novembra.

Poznato je da se u povoljnim agroekološkim uslovima i uz blagovremenu primenu agrotehničkih mera, najbolji rezultati ostvaruju setvom u drugoj dekadi oktobra.

Može se postaviti pitanje zašto je onda dužina optimalnog roka “razvučena” na tri nedelje do mesec dana?

Objašnjenje treba tražiti delom:

• u preporukama za setvu (sorte duže vegetacije i boljeg prezimljavanja sejati ranije, a sorte kraće vegetacije kasnije),

• raspoloživoj mehanizaciji (sejalicama manjeg učinka nemoguće je zasejati velike površine u kratkom periodu),

• vremenu skidanja preduseva i nepredvidljivosti vremenski prilika (suša: rano skidanje preduseva i rana setva, bolje da seme čeka u suvoj zemlji nego da zemlja čeka kišu; previše vlage; kasno skidanje preduseva, prevlaženo zemljište i kasna setva).

Sigurno je da će se sa razvojem moderne mehanizacije, boljim predviđanjem meteoroloških pojava i stvaranjem sorti koje su tolerantnije na rok setve, dužina optimalnog roka setve modifikovati u skladu sa novonastalim promenama.

Često se dešava da su poljoprivredni proizvođači prinuđeni da pšenicu seju i van optimalnih rokova. Setva posle optimalnog roka značajno utiče na pad prinosa i povećanje troškova proizvodnje.

Kasna setva utiče na usporen početni porast, propadanje nedovoljno razvijenih biljaka, brži prolazak kroz stadijume razvića (pre svega fazu bokorenja), manji broj izdanaka, manji broj zrna u klasu i masa 1000 zrna, slabiji korenov sistem sa većom osetljivošću na sušu i visoke temperature tokom nalivanja zrna, prevremeno zrenje, štura zrna i pad profita.

I ranija setva u odnosu na optimalan rok može imati negativne posledice na visinu i kvalitet prinosa. Prilikom suviše rane setve pšenice duža je izloženost biljaka stresnim faktorima, pri čemu može doći do većeg napada bolesti i insekata. U slučaju smanjenog prisustva vlage dolazi do klijanja i tzv. “provokativnog” nicanja, što za posledicu ima slabije ukorenjavanje i kasnije propadanje biljaka, i značajno smanjenje sklopa. U slučaju visoke temperature i optimalne vlažnosti vazduha, biljke ulaze u zimu prebujne, lakše izmrzavaju, podložnije su napadu lisnih vaši i cikada kao i gljivičnih oboljenja.

Kompanija Chemical Agrosava pripremila je za sezonu 2020/21 dve srednje rane, visoko prinosne sorte pšenice: tipičnu ozimu sortu LG Apilco i fakultativnu (ozimo-jaru) sortu Alhambra. Obe sorte najbolje rezultate postižu u optimalnom roku setve (druga dekada oktobra), pri čemu se sorta Alhambra ističe velikom tolerancijom prema kasnom roku setve.

Naime, pri kasnijoj setvi u uslovima blage zime, ova sorta mnogo brže prolazi kroz stadijum jarovizacije, odnosno iz vegetativne u generativnu fazu, odlično se ukorenjava i ne dolazi do značajnog smanjenja broja sekundarnih stabala, što pozitivno utiče na razvoj velikog potencijala za prinos. Zbog bolje tolerancije na niske temperature u odnosu na klasične jare sorte, prolećni deo vegetacije kreće pri manjim sumama temperature i time produžava period vegetacije. U slučaju oštrije zime i dužeg mirovanja semena, ova sorta lakše nadoknađuje “propušteno” vreme i brži prolazak kroz faze razvoja kompenzuje manjom redukcijom prinosa u odnosu na klasične ozime sorte.

 

Bilten "Za našu zemlju" broj 95., novembar 2020.