Voćarstvo – perspektivna oblast za proizvodnju i zadružno organizovanje

Stručna podrška: Mr Jelena Nestorov Bizonj, sekretar, Zadružni savez Vojvodine

Voćarstvo se u Vojvodini poslednjih godina sve više razvija, i predstavlja perspektivnu oblast za ulaganje, kako od strane poljoprivrednika sa malim posedima, tako i od strane investitora iz raznih oblasti, koji svoj kapital plasiraju u razvoj perspektivnih vrsta voćarske proizvodnje. Upravo na temu razvoja perspektivnih vrsta voćarske proizvodnje, u prostorijama Zadružnog saveza Vojvodine 5.11.2020. godine održan je sastanak između predsednika Saveza Radislava Jovanova, Mauricija Vale, uspešnog italijanskog investitora koji više od jedne decenije živi u Srbiji i Mileta Savića vlasnika Agro Letača D.O.O Inđija, renomirane domaće kompanije koja se bavi proizvodnjom i prodajom betonskih stubova i opreme za protivgradnu zaštitu.  Na sastanku se diskutovalo o značaju ulaganja u voćarstvo kao veoma perspektivnog i unosnog vida proizvodnje i što većeg uključivanja zadružnog sektora u ovu oblast proizvodnje.

Mauricio Vala, sopstveni kapital je uložio u najsavremeniji zasad borovnice na površini od 20 ha. Kroz nova ulaganja, ideja je da se ta površina proširi na 50 ha, kao i da se osnuje konzorcijum koji će poljoprivrednicima i zemljoradničkim zadrugama u Vojvodini omogućiti novu saradnju. Predsednik Zadružnog saveza Radislav Jovanov pozdravio je inicijativu Mauricija Vale da se ulaže u voćarstvo kao jednu veoma perpektivnu granu proizvodnje. Kako on kaže, ulaganje u voćarstvo je isplativo, a osim borovnica i druge voćne vrste poput jabuke, trešnje, višnje, jagode, lešnika i drugih pružaju mogućnost da od zasada male površine od jednog do dva hektara, jedna porodica na selu može sebi da obezbedi dobru zaradu i pristojnu egzistenciju.

Uložena sredstva koja zahteva voćarska proizvodnja nisu mala, ali osnivanjem specijalizovanih voćarskih zadruga, zadrugari mogu brže da povrate uloženo, kao i da se tako udruženi mnogo lakše afirmišu na veoma zahtevnom tržištu. Predsednik je dodao i da je Svetska banka najavila sredstva u iznosu od 50 miliona dolara za investiranje u poljoprivredu, što je jedna od mogućnosti za poljoprivrednike da unaprede svoju voćarsku proizvodnju. Istakao je da je od velike važnosti novoosnovano Ministarstvo za brigu o selu na čijem je čelu ministar Milan Krkobabić, i izrazio nadu da će ulaganja u selo i poljoprivredu, a naročito zadruge kao nosioce razvoja sela, značajno doprineti unapređenju života i rada na selu, pri čemu se osvrnuo na uspeh projekta „500 zadruga u 500 sela“, koji se tri godine za redom uspešno realizovao.

Sve je veći broj zemljoradničkih zadruga čija je osnovna delatnost ratarstvo, a koje pokreću i voćarsku proizvodnju. Prema podacima Zadružnog saveza Vojvodine, zadruge u Vojvodini trenutno obrađuju oko 347 ha pod voćnjacima. Najzastupljeniju voćnu vrstu predstavljaju zasadi jabuke, koji se obrađuju na oko 77 ha, potom zasadi oraha na oko 40 ha, te pretežno novi zasadi višnje na oko 38 ha, breskve na 36 ha, trešnje na 23 ha, a zastupljene su i kruška, kajsija, lešnik, dunja, grožđe na nešto manjim površinama.

Na području Vojvodine aktivno je 16 specijalizovanih voćarskih zadruga, koje osim sopstvene proizvodnje pružaju i usluge skladištenja, otkupa, snabdevanja voćarskim repromaterijalom.

Osnivanjem voćarskih zadruga poljoprivrednici dobijaju novu šansu da uvećaju svoj profit u voćarskoj proizvodnji. Obzirom da bavljenje voćarstvom zahteva ozbiljna ulaganja, udruživanjem u zadruge brže se vraća uloženi kapital, i lakše ostvaruje dobit. Najbolje o tome svedoči veći broj zadružnih hladnjača i drugih objekata i opreme, koji služe zadrugarima da čuvaju svoje proizvode do ostvarivanja najboljih uslova za njihovu prodaju.

Jedan od primera dobre prakse je prva složena voćarska zadruga u Vojvodini „Složni voćari“ iz Novog Slankamena, koja je nastala udruživanjem tri voćarske zadruge, a koja se bavi uzgojem pretežno jabuka, koje izvozi na rusko tržište, ali i bresaka i šljive. Zadrugari su uložili velika sredstva u zadružnu hladnjaču, a zatim i unapredili kapacitete savremenom sortirkom, što je u velikoj meri povećalo vrednost njihovog voća.

Navedeni primer, kao i primeri drugih voćarskih zadruga, mogu poslužiti poljoprivrednicima sa malim posedima da razmišljaju o novim investicijama u zadrugarstvo, koje se podržavaju i podsticajnim sredstvima iz državnog i pokrajinskog budžeta.

 

Bilten "Za našu zemlju", broj 95., novembar 2020. godine.