Zadrugarstvo u svetu

Stručna podrška: Mr Jelena Nestorov Bizonj, sekretar, Zadružni savez Vojvodine

 

Razvojem različitih oblika savremenih zadruga u skoro svim oblastima delatnosti, zadružni pokret je u zemljama razvijene tržišne privrede još tokom 20. veka uspeo da se nametne kao značajna autonomna snaga tzv. „trećeg sektora” u rešavanju nekih globalnih problema, kao i u postizanju više socijalne pravde. Zadružni sektor je identifikovan od strane mnogih međunarodnih organizacija, kao što su Ujedinjene nacije (UN), Međunarodna organizacija rada (ILO), Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO) i druge, kao pogodan sektor za podsticanje rasta nacionalnog dohotka, rasta zaposlenosti, potpunijeg korišćenja proizvodnih kapaciteta, kao i smanjenja siromaštva.

Prema podacima Međunarodnog zadružnog saveza, danas u svetu posluje 3 miliona zadruga, u kojima svoje članstvo ostvaruje više od 12% ukupnog svetskog stanovništva. Zadruge u svetu zapošljavanju oko 280 miliona ljudi, što čini 10% od ukupnog broja zaposlenih u svetu. Visina ukupnog prometa koje zadruge ostvaruju nije poznata, ali o značaju zadružnog sektora dovoljno govori podatak da 300 najvećih zadruga u svetu ostvaruje promet u visini od 2,1 biliona USD godišnje.

U grupi zadruga sa najvećim prometom, najviše je zadruga iz delatnosti finansijskih usluga, osiguranja i trgovine.

Zadruge iz poljoprivredne delatnosti čine izuzetno značajan segment u zadružnom organizovanju, što se može ilustrovati i podatkom da je 97 zadruga iz oblasti poljoprivrede rangirano u najboljih 300 zadruga u svetu.

Na 1. mestu među poljoprivrednim zadrugama po visini prometa je Zen- -Noh iz Japana sa 41.37 milijardi USD prometa u 2017. godini i sa 7.446 zaposlenih. Zadruga Zen-Noh je bila na 9. mestu u rangiranju zadruga iz svih delatnosti 2017. godine. Zen-Noh je japanska nacionalna federacija poljoprivrednih zadružnih asocijacija, koja je zadužena za marketing i snabdevanje organizacije (grupe) japanskih poljoprivrednih zadruga (“JA Group”), koja objedinjuje 36.000 poljoprivrednih zadruga sa 10,26 miliona članova.

U razvijenim državama Evrope ima mnogo primera uspešnog zadružnog organizovanja, koje je zasnovano na međusobnom povezivanju i udruživanju zadruga i zadrugara po horizontalnoj i vertikalnoj liniji. Dobar primer je jedna od poznatih zadruga u svetu - mlekarska zadruga Arla foods sa sedištem u Danskoj, koja danas ima 9.900 zadrugara iz Danske, Švedske i još 5 severnoevropskih država. Transnacionalna mlekarska zadruga Arla foods je 4. kompanija u svetu po obimu proizvodnje mleka i 7. u svetu po visini prometa u mlekarstvu.

Izuzetno pozitivne utiske grupa vojvođanskih zadrugara je stekla posetom zadruzi Anecoop u Španiji, koju čini 68 osnovnih zadruga, koje zajedno okupljaju 27.000 poljoprivrednika. Ova zadruga je osnovana 1975. godine, a danas ima 5 predstavništva u Španiji i 9 u inostranstvu, od kojih je poslednje u Kini. Ciljevi organizovanja ove zadruge ostali su nepromenjeni od njenog osnivanja do danas, a odnose se na izvozno orijentisanu proizvodnju, podizanje kvaliteta proizvodnje i unapređenje sistema distribucije proizvoda zadrugara. Najzastupljeniji proizvodi zadrugara su citrusi (45%), a ukupna ponuda zadruge se sastoji od 250-300 proizvoda.

Sličnih primera ima i u drugim poljoprivrednim oblastima, u različitim državama Evrope.

Međuzadružno povezivanje u cilju zajedničkog nastupa na tržištu na našim prostorima je još uvek na svojim počecima, uprkos dugoj tradiciji zadrugarstva. Mogućnost formiranja složenih zadruga, koje je Zakon o zadrugama iz 2015. godine prvi put predvideo, otvara perspektive za zadruge i zadrugare da kroz ovu formu povezivanja značajno unaprede svoje tržišne pozicije. Složena zadruga je pravno lice koje predstavlja poseban oblik organizovanja zadruga, koje poslovanjem na zadružnim principima ostvaruje ekonomske, socijalne i kulturne interese i obavlja poslove koje joj ugovorom o osnivanju i zadružnim pravilima prenesu osnivači.

U Vojvodini su u poslednje dve godine osnovane prve složene zadruge u oblasti voćarstva i povrtarstva, i već u prvim godinama svog rada ostvaruju ekonomske efekte koje bez udruživanja ne bi postigli.

Razvoj međuzadružne saradnje i povezivanja je jedan od najbržih načina za unapređenje tržišne pozicije i konkurentnosti zadruga i zadrugara, zbog čega Zadružni savez Vojvodine podržava zadruge da razvijaju svoje aktivnosti u ovom pravcu.

 

Bilten "Za našu zemlju" broj 94., oktobar 2020. godine.