DR VLADIMIR MIKLIČ

Dr Vladimir Miklič je naučni savetnik, rukovodilac Odeljenja za uljane kulture u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada. Diplomirao je 1989. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, ratarsko-povrtarski smer. Zaposlen je u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada od 1990. godine, na semenarstvu suncokreta. Magistrirao je 1996. godine na novosadskom Poljoprivrednom fakultetu na problematici oprašivanja suncokreta, a doktorirao 2001. godine na istom fakultetu sa temom koja se bavila hemijskom desikacijom suncokreta. Bio je član Upravnog odbora Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Upravnog odbora Privredne komore Srbije i drugih rukovodećih tela u zemlji.

Kao autor ili koautor objavio je 395 naučnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima. Koautor je 107 hibrida suncokreta priznatih u inostranstvu i 25 hibrida priznatih u Srbiji. Učestvovao je na većem broju domaćih i međunarodnih naučnih skupova, a trenutno je predsedavajući 20. Međunarodne konferencije o suncokretu koja će se održati u Novom Sadu, 21- 24.06.2021. godine. Više godina proveo je na poslovima izvođenja zimskih generacija u oplemenjivanju i semenarstvu suncokreta u Indiji i Argentini.

Dr Miklič je predsednik borda Međunarodne asocijacije za suncokret (ISA) sa sedištem u Parizu i Odbora grupacije za proizvodnju, preradu i promet uljarica i jestivog ulja Poslovne zajednice za industrijsko bilje Srbije.

Celu svoju karijeru ste posvetili suncokretu i radu na semenarstvu ove važne uljarice. Učenik ste dr Škorića. Kako vidite suncokret i površine pod ovom uljaricom kada ste počeli da radite, a kako danas?

Pre više od 30 godina kada sam počeo da radim na Institutu, u Srbiji se suncokret gajio na nešto manjim površinama od današnjih.

Devedesetih godina prošlog veka, proizvodnja suncokreta je opstala uglavnom zahvaljujući fabrikama ulja koje su, radi obezbeđenja sirovinske baze u uslovima sankcija, pomagale proizvođače kroz seme, hemijska sredstva, đubrivo, gorivo i novčani avans. Žao mi je što ova uloga nije dovoljno prepoznata, jer bi se bez ovih mera, površine pod suncokretom, a i sojom, značajno smanjile u Srbiji i pitanje je da li bi se ikada povratile.

Posle 2000. godine, dolazi do rasta površina pod suncokretom i one u periodu 2000.-2017. godine iznose u proseku 184.000 ha. U 2018. godini smo imali rekordnu površinu od skoro 240.000 ha pod suncokretom. Prinosi su takođe rasli, pre svega zbog većeg ulaganja u agrotehničke mere ali i stalnog poboljšanja sortimenta i povoljnih agroekoloških uslova. Sa proizvodnjom od preko 700.000 tona u 2016. i 2018. godini, Srbija je po podacima FAO (ako se zemlje EU računaju kao jedan entitet), ušla u prvih deset proizvođača u svetu! Sa prinosima od preko 3 t/ha smo često prvi u Evropi. Došlo je i do izmene sortimenta suncokreta, pre svega zahvaljujući uvođenju hibrida otpornih na pojedine grupe herbicida (Clearfield®, Clearfield®Plus, SUMO/Express®), što je omogućilo lakšu borbu protiv korova.

Srbija se učvrstila kao značajan proizvođač suncokreta u svetu.

Važnu ulogu u tome odigrao je i akademik dr Dragan Škorić sa svojim timom, kroz rad na unapređenju oplemenjivanja i gajenja suncokreta na svetskom nivou. Ponosan sam što sam bio deo tog tima i što smo na Odeljenju za suncokret uspešno nastavili sa ovim radom i postizanjem vrhunskih rezultata.

Sa svojim timom ste koautor više hibrida suncokreta priznatih u zemlji i inostranstvu. Kakve rezultate postižete?

Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada ima jedan od najjačih oplemenjivačkih programa suncokreta u svetu. Treba se podsetiti da smo među prvima u svetu davne 1978. godine, stvorili hibride suncokreta, a tadašnja Jugoslavija je bila među prvim zemljama u svetu gde su sorte suncokreta u potpunosti zamenjene hibridima.

Prvi u svetu, a i danas još uvek najbolji izvor tolerantnosti na tada potpuno novu bolest Phomopsis sp., pronađen je u Novom Sadu.

Bili smo prvi u Evropi sa registrovanim Clearfield® hibridom i među prvima sa Sumo hibridima. Dobitnici smo nagrada “Najbolje iz Vojvodine” i “Najbolje iz Srbije” za naše hibride Rimi i NS Sumo 1 PR.

Obzirom da naše roditeljske linije kupuju i strane semenske kuće, u pojedinim godinama svaki osmi hektar suncokreta, što čini oko 3 miliona hektara, zasejan je našom genetikom. Do danas je u Novom Sadu stvoreno blizu 700 hibrida suncokreta koji su registrovani u 26 zemalja sveta, od toga 117 samo u Srbiji. Od ukupnog broja, 239 su zajednički hibridi stvoreni sa najvećim svetskim kućama. Poslednjih godina naša nova generacija hibrida (NS Ronin, NS Kruna, NS Romeo..) dominira u ogledima poljoprivredno stručnih službi naše zemlje. Veoma mnogo se izvozi ali nismo zadovoljni našim prisustvom u Srbiji, što zbog subjektivnih, što zbog objektivnih razloga. Sve u svemu, postiglo se mnogo, ali na realizaciji postignutog i valorizaciji treba još mnogo raditi.

Površine pod suncokretom od 2012. godine do danas rastu. Sad možemo reći da su se ustalile na preko 200.000 hektara. Koliki je značaj suncokreta i da li bi površine mogle biti i veće?

Suncokret se zaista u Srbiji ustalio na površinama iznad 200.000 ha. Razlog je pre svega u stabilnosti prinosa u odnosu na druge proletnje useve, a sigurno i u manjim ulaganjima. Prinos je stabilan, pre svega zbog anatomsko-morfoloških svojstava biljaka suncokreta.

Suncokret ima znatno dublji koren od kukuruza, soje i drugih proletnjih useva, gde njegova dubina dostiže oko 1,8 metara i u stanju je da vodu i hraniva usvaja iz mnogo dubljih slojeva, što ga čini tolerantnijim na kraće sušne periode.

Površine pod suncokretom u Vojvodini se mogu donekle i dalje povećavati ali ne mnogo, jer treba imati u vidu obavezu poštovanja plodoreda. Najmanje četiri godine se suncokret ne sme sejati na istoj njivi, a ne treba ga sejati ni iza soje i uljane repice zbog zajedničkih bolesti.

Plodored se sve manje poštuje jer dugo nismo imali jači napad bolesti ali se ipak treba držati ovih preporuka jer može doći godina gde će se pojaviti bolesti koje mogu naneti katastrofalne posledice.

Sa druge strane, velike rezerve za povećanje površina pod suncokretom u Srbiji postoje u njenim centralnim delovima i to je ono za šta se zalažemo godinama. No, treba se izboriti sa tradicijom, a takođe, potreban je i obezbeđen otkup proizvedene robe.

Kakva su svetska kretanja i trendovi po pitanju proizvodnje, prinosa i površina? Gde smo tu mi u svetskim i evropskim okvirima?

U svetu se površine pod suncokretom stalno povećavaju i sada su već iznad 26 miliona hektara. Usled globalnog otopljenja, areal gajenja ove uljarice se širi na sever. Naše ruske kolege predviđaju novih 2 miliona hektara pod suncokretom u Sibiru, naravno uz gajenje veoma ranih hibrida.

Institut je svoj oplemenjivački program na vreme usmerio i ka stvaranju ultra ranih hibrida i već dve godine izvozimo seme i u Altaj. Prinosi u svetu takođe rastu, pre svega zbog rasta prinosa suncokreta u Ukrajini. Nije neskromno reći da je tome donekle doprineo i naš Institut kroz veliki izvoz semena i pomoć naših stručnjaka. Prinos raste i u Rusiji, tako da je po podacima FAO prosečan prinos suncokreta u svetu u 2018. godini bio 1,95 t/ha, a proizvodnja blizu 52 miliona tona.

Srbija je mala zemlja ali ima visoke i stabilne prinose, vrlo često i najbolje u Evropi i relativno veliku površinu gajenja, te spada u veće evropske proizvođače.

Uz nove tehnologije prinosi suncokreta su rasli poslednjih par godina. Kakva je agrotehnika koju primenjuju proizvođači suncokreta u našoj zemlji? Da li se poštuje reč struke i nauke?

Može se zaista reći da je primena agrotehničkih mera u proizvodnji suncokreta u Srbiji veoma napredovala, pogotovo u odnosu na devedesete godine kada se recimo, na najvećem delu površina pod suncokretom, uopšte nisu primenjivala mineralna đubriva. Od novih tehnologija u Srbiji se najbrže uvodilo gajenje hibrida otpornih na pojedine grupe herbicida (Clearfield®, Clearfield®Plus, SUMO/ Express®), zahvaljujući i novosadskom Institutu koji je bio pionir u svetskim razmerama u stvaranju takvih hibrida.

Na ovaj način uspešno je rešena borba protiv širokolisnih korova i volovoda, što je dovelo do značajnog povećanja površina pod suncokretom, kao i prinosa. Ipak, ne poštuju svi proizvođači preporuke hemijskih kuća da se na istoj njivi isti herbicidi ne smeju primenjivati suviše često. Na taj način ove tehnologije mogu biti kompromitovane. Takođe, pojedini proizvođači ne poštuju pravila plodoreda.

Đubrenje se i dalje često ne radi na osnovu analiza zemljišta već po navici, ili shodno raspoloživim sredstvima, a ponekad i potpuno izostaje. Na tržištu je sve više biostimulatora i njihova primena se povećava, na žalost, ponekad i nerezonski i bez prethodne provere u ogledima.

Primena fungicida polako raste, srećom mi uglavnom nemamo potrebe za njihovom većom primenom, kao na primer susedna Mađarska. Novija i kvalitetnija mehanizacija omogućila je postizanje preporučenih sklopova u setvi, boljeg rasporeda biljaka, kao i ubiranje useva sa manje gubitaka.

Sve u svemu, situacija se popravlja, ima zaista odličnih proizvođača, ali u proseku još nismo dostigli nivo proizvodnje pojedinih zemalja Evropske unije.

Svi smo svedoci klimatskih promena i uticaja na poljoprivrednu proizvodnju. Šta treba uraditi da se taj uticaj minimizira u proizvodnji suncokreta?

Najadekvatniji odgovor na negativne uticaje klimatskih promena kod suncokreta kao i kod drugih biljnih vrsta, svakako bi bilo povećanje površina pod navodnjavanjem. Na tome se radi, ali u Srbiji je udeo ovakvih površina još uvek mali. Dobar način je i da se u strukturu plodoreda uvode biljne vrste koje mogu bolje da podnesu sve češću pojavu ekstremnih vremenskih uslova, pre svega nedostatak vode i visoke temperature. Tu pre svega mislim na ozime biljne vrste, a od proletnjih, suncokret svakako ima bolje uslove od drugih useva, da prebrodi ove ekstremne situacije pre svega usled svojih anatomsko-morfoloških karakteristika (pre svega dubok koren, i dr.).

Dobar pravac u borbi protiv klimatskih promena je uvođenje u proizvodnju ranijih hibrida suncokreta jer oni ranije prolaze kroz kritične faze rasta i razvoja, u vreme kada su spoljašnji uslovi, još uvek najčešće, relativno povoljni. Obzirom na češću pojavu olujnih nepogoda, treba više gajiti niže hibride sa čvršćim stablom, koji su tolerantniji na poleganje.

Mi na Institutu smo na vreme usmerili naš oplemenjivački program u ovom pravcu. Tipičan primer hibrida koji je bolje prilagođen na nove uslove sredine je jedan od naših najboljih novih hibrida NS Kruna, koji spada u grupu ranih hibrida, veoma je nizak i tolerantan na poleganje.

Ove godine se trebala održati 20. Međunarodna konferencija u suncokretu u Novom Sadu u organizaciji Vaše kuće. Odložena je za narednu godinu. Šta to znači za našu zemlju i Institut?

Međunarodna konferencija o suncokretu u organizaciji novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo i International Sunflower Association (ISA) na čijem sam čelu, trebala je biti održana juna ove godine, ali je zbog epidemiološke situacije odložena za 21-24.06.2021. godine. Ove konferencije se održavaju svake četvrte godine i najveći su događaji te vrste u svetu.

Da bi neka institucija postala domaćin ovakve konferencije, mora imati vrhunski nivo istraživanja na suncokretu, a takođe, uslov je i da dolazi iz zemlje sa značajnim nivoom proizvodnje suncokreta. Prema tome, to što smo domaćini ovakve konferencije velika je čast za naš Institut i govori o tome koliko smo cenjeni u svetu, ali i za Srbiju kao značajnog svetskog proizvođača suncokreta.

Treba podsetiti da je naš Institut 1988. godine već bio domaćin ovakve svetske konferencije i prvi smo u svetu kome su tu čast i poverenje ukazani i po drugi put. Očekuje se da će se okupiti preko 500 vrhunskih svetskih stručnjaka za sve oblasti vezane za proizvodnju suncokreta, počevši od oplemenjivača, biotehnologa, fitopatologa, herbologa, entomologa, semenara, tehnologa prerade, ekonomista i stručnjaka svih drugih profila koji se na neki način bave suncokretom. Biće izneta najnovija svetska naučna dostignuća, a velike svetske kompanije će predstaviti ekskluzivne novosti iz tehnologije gajenja suncokreta.

Svi koji se na neki način bave proizvodnjom i preradom suncokreta ne bi smeli propustiti ovaj jedinstven događaj svetskog nivoa. Ne treba zaboraviti ni turističku promociju koju će na ovaj način imati grad Novi Sad i cela Srbija.

Kakvi su svetski trendovi u proizvodnji suncokreta. Šta nas čeka u budućnosti?

Površine pod suncokretom u svetu polako rastu jer postoji velika tražnja za kvalitetnim suncokretovim uljem, a takođe i zbog dobre adaptabilnosti suncokreta na različite agroekološke uslove. Pored povećanja prinosa zrna i ulja, sve se više traže i izmenjeni kvaliteti ulja. Tu se pre svega misli na povećano gajenje visokooleinskog suncokreta koji daje ulje sa preko 80% oleinske kiseline (slično maslinovom), koje je tri puta stabilnije od klasičnog ulja. Ovakvi hibridi već godinama dominiraju u Francuskoj, a sa porastom kupovne moći potrošača i zahteva tržišta, sve se više gaje i u drugim zemljama.

Procena je da se u Srbiji visokoleinski suncokret ove godine gajio na oko 12.000 ha. Institut i druge semenske kuće, već rade i na daljem povećanju kvaliteta kroz stvaranje visokooleinskih hibrida sa izmenjenim sastavom tokoferola koji daju i do 15 puta stabilnije ulje. Radi se i na izmenama sadržaja palmitinske i stearinske kiseline u ulju, što dalje povećava mogućnosti korišćenja suncokretovog ulja.

U svetu raste potražnja za biljnim proteinima. Suncokret u zrnu ima preko 20% proteina te se može smatrati uljanoproteinskom biljnom vrstom. U svetu se radi na tehnološkom iskorišćavanju proteina iz suncokreta, ne samo za stočnu već i za ljudsku ishranu, što će dalje povećati tražnju za suncokretovim zrnom. Konzumni suncokret se puno gaji, a u zemljama kao što je Kina, ovakvi hibridi dominiraju. Na ovoj proizvodnji može se ostvariti dobar finansijski efekat pa je moguće i povećanje površina u Srbiji.

Pored već poznatih tehnologija gajenja hibrida otpornih na pojedine grupe herbicida prisutnih u Srbiji, pojaviće se uskoro još jedna nova, što će dalje olakšati borbu protiv korova. Tu je i novi herbicid za primenu u poniklom suncokretu, veoma efikasan protiv korova ambrozije, potom novi regulatori rasta, nova sredstva za tretiranje semena.

Stručnjaci će još energičnije morati rešavati problem pojave novih rasa pojedinih bolesti, a posebno novih rasa parazitne cvetnice volovod koja opasno ugrožava proizvodnju suncokreta u Crnomorskom regionu, najvećem regionu proizvodnje suncokreta u svetu.

Očekujemo dalje povećanje površina pod suncokretom, kao i povećanje prinosa, veće zahteve za kvalitetom ulja, primenu novih tehnologija gajenja, ali i nove izazove proizvođačima koji će se morati rešavati u sadejstvu sa strukom i naukom.

Koje su sve nove tehnologije u oplemenjivanju i semenarstvu u Institutu?

Oplemenjivanje suncokreta je dugotrajan i mukotrpan proces. Da bi se ubrzalo stvaranje novih hibrida mi koristimo staklenik gde proizvodimo dve generacije tokom zime, kao i zimske generacije koje smo nekada organizovali u Indiji, a sada u Argentini i Čileu. Međutim, to ne bi bilo dovoljno bez primene biotehnoloških metoda kulture tkiva što podrazumeva metode mikropropagacije, kulture embriona, fuzije protoplasta, proizvodnje dihaploida i sl., što se sve radi u našoj biotehnološkoj laboratoriji.

Ipak, najveću praktičnu primenu ima selekcija uz pomoć molekularnih markera (MAS – Marker Assisted Selection), koja služi za brzu, sigurnu i jeftinu konverziju komercijalno važnih roditeljskih linija u verzije otporne na pojedine bolesti ili za unošenje nekih drugih, agronomski važnih svojstava. Sa ponosom mogu da istaknem da smo razvili sopstvene markere za gene koji kontrolišu otpornost na nekoliko rasa plamenjače, a radimo i na pronalaženju markera za druga svojstva (otpornost na volovod i dr.).

Biotehnološke metode su važne i za praktičnu primenu divljih vrsta suncokreta u oplemenjivanju, a ona je neophodna za prevazilaženje problema uske genetske varijabilnosti kulturnog suncokreta. Naša kolekcija divljih vrsta suncokreta sa preko 550 populacija, najveća je u Evropi. Za oplemenjivanje je neophodna stalna podrška naše fitopatološke, citogenetičke, kao i laboratorije za hemijske analize. Počinjemo i sa primenom najnovijih metoda, a jedna od njih je svakako i genomska selekcija.

Kada je u pitanju semenarstvo, treba istaći da imamo dugu tradiciju primene naših istraživanja u proizvodnji i doradi semena. Prvi smo u Srbiji otpočeli primenu polimera u tretiranju semena, što je važno i sa tehnološkog i ekološkog aspekta, a među prvima smo uveli praksu korišćenja najkvalitetnijih fungicida i insekticida. Stalno ispitujemo i nove biostimulatore. Svi novi preparati pre uvođenja u primenu, moraju prethodno proći rigoroznu proveru njihove efikasnosti ali i eventualne fitotoksičnosti.

Detaljno smo razradili primenu fungicida, herbicida, insekticida i hemijske desikacije u semenarstvu, a mnogo je rađeno i na istraživanju uticaja polinatora na oprašivanje i oplodnju. Upravo ispitujemo jedan novi regulator rasta koji može da smanji visinu stabla i preko 30 cm, radi eventualnog uvođenja u našu tehnologiju proizvodnje semena. Naš sistem dorade je među najsavremenijim, između ostalog prvi smo u Srbiji počeli sa primenom kolor sortera. Sve je ovo rezultiralo činjenicom da Institut na tržište Srbije i sveta plasira samo seme vrhunskog kvaliteta, a reklamacije nisu zabeležene dugi niz godina.

Žetva je gotova. Sumiraju se rezultati i uskoro planira nova proizvodnja. Šta bi ste rekli proizvođačima suncokreta? Koja je perspektiva uspešne proizvodnje suncokreta?

Treba sačekati da se prikupe svi podaci sa terena, kako iz proizvodnje tako i iz ogleda, ali može se reći da je i ova sezona bila relativno uspešna. Po preliminarnim podacima Poslovne zajednice za industrijsko bilje na površini od oko 215.000 ha ostvaren je prosečan prinos od oko 2,85 t/ha i ukupna proizvodnja od preko 615.000 tona suncokreta. Prinosi su nešto niži od očekivanih ali i dalje dobri u evropskim razmerama.

Ako se uporede prosečni prinosi suncokreta i drugih ratarskih useva proteklih godina, jasno je da su prinosi suncokreta najstabilniji, i pored očiglednog uticaja globalnih promena klime. Suncokret je važan usev u plodoredu i dobar predusev za mnoge biljne vrste.

Upravo je to razlog da proizvođači treba i dalje da planiraju suncokret u svojoj strukturi setve, ne samo u Vojvodini već i u drugim delovima Srbije.

Pri tome, pozivam ih da više koriste prednost domaće nauke i struke, počevši od veće zastupljenosti domaćeg sortimenta koji je stvoren upravo za naše agroekološke uslove, pa do veće primena saveta stručnjaka u kojima Srbija ne oskudeva.

 

Bilten "Za našu zemlju", broj 94. oktobar 2020. godine.