Uticaj optimizacije kombajna na kvalitet i lom zrna

Stručna podrška: Kite doo Novi Sad, izvor: This article is a Broken Grain quality study from the University of Gottingen, first published in BA UERNBLATT in May 2019

 

Velika propusna moć i visok kvalitet, su osnovno što kombajn mora da zadovolji u isto vreme tokom žetve. Koliko automatizacija kombajna može da pomogne u unapređenju produktivnosti žetve i smanji opterećenje vozača, istraživano je na Univerzitetu “Gotingen” u Nemačkoj.

Kada se planira kapacitet izvršaja, postavlja se pitanje da li treba razmišljati o korišćenju mašine većeg kapaciteta ili o tome kako da se na najbolji način potpuno iskoristi instalirana snaga kombajna. Donošenje prave odluke nije nimalo lako zbog različitih uslova žetve i zahtevanih performansi.

Trenutno se u praksi koristi samo deo instalirane snage kombajna, pa je zato nov način razmišljanja o unapređenju žetve neophodan. Stručnjaci za kombajne smatraju da se u proseku samo 50 % instalirane snage koristi na kombajnu u polju. Najznačajnija komponenta za bolje korišćenje instaliranog kapaciteta je kontinualna optimizacija mašine. Ovome pomažu automatski sistemi na kombajnima, zahvaljujući kojima se povećavaju performanse u žetvi i smanjuju troškovi.

Rezultati studije pokazuju da se do 20% većih izlaznih performansi može generisati sa optimizacijom mašine u poređenju sa neoptimizovanom mašinom. Međutim, postavlja se pitanje da li je moguće povećanje performansi bez smanjenja kvaliteta, uz istovremeno smanjenje troškova.

Test na 109 uzoraka

U okviru praktičnog testa, koji je rađen za vreme treninga za korišćenje kombajna blizu Mošonzolnoka u Mađarskoj 2018. godine, pokazao se uticaj optimizacije različitih mašina (aksijalni kombajni) različitih proizvođača na povećanje performansi i kvalitet rada.

Cilj je bio da se objektivnom optimizacijom postigne maksimalna propusna moć useva i dobar izlazni kvalitet zrna. U ovom testu sakupljeno je 109 uzoraka pšenice iz bunkera kombajna u periodu između juna i avgusta 2018.godine. Sve mašine koje su radile žetvu korišćene su na istom polju, pa su uslovi žetve bili približno isti. U cilju određivanja uticaja optimizacije (boljeg iskorišćavanja mašine) na kvalitet zrna, merena je količina slomljenih zrna i primesa. Grupa rukovalaca je za vreme treninga dobila zadatak da uz pomoć stručnjaka optimizuje kombajne različitih proizvođača u pogledu performansi (veća propusna moć i kvalitetniji rad). Startovanje mašine podrazumevalo je standardna podešavanja u skladu sa specifikacijama proizvođača. Zatim su mašine bile optimizovane za maksimalnu brzinu kretanja sa ciljem da se produktivnost dovede na maksimalni nivo, uz maksimalne gubitke od 1%, dok je maksimalani nivo slomljenog zrna 2%, kao i prisustvo primesa. Rezultati ovog istraživanja prikazani su u tabeli 1.

Tabela 1. - SADRŽAJ SLOMLJENOG JEZGRA I NEČISTOĆA U ŽETVI

Vrednovanje je pokazalo da je sadržaj slomljenog zrna bio na nivou 0,07-1,89%, sa prosečnim sadržajem u rasponu od 0,6% do 0,87%. Primese su u uzorcima varirale od 0,04% do 4,13%. Ukupna prosečna vrednost slomljenih zrna bila je 0,68%, a ukupna količina primesa bila je 0,73%. U zavisnosti od uslova isporuke, trgovci ograničavaju na različite načine dozvoljenu količinu slomljenog zrna. Ona je uglavnom maksimalno do 2%. Za primese to je takođe 2%. Povećani sadržaj slomljenog zrna i primesa u uzorku ne mora direktno da utiče na poljoprivrednike kada prodaju robu. Osim toga, u mnogim slučajevima trgovci kalkulišu sa jedinstvenom stopom i ne uzimaju u obzir ili pak ne mere stvarne vrednosti. Sa druge strane, trgovci nužno “ne nagrađuju” zrno dobrog kvaliteta.

Kalkulacija u žetvi semenske robe

U semenskoj proizvodnji važe drugačija pravila u odnosu na merkantilnu proizvodnju, kada je u pitanju kvalitet zrna. U ovom slučaju važno je da nivo germinacije zrna bude na što je moguće višem nivou. Povećanje slomljenih jezgara zrna značajno utiče na ovu vrednost. Oštećenje endosperma (spoljašnje strane opne zrna) takođe može smanjiti kapacitet germinacije do 10%. Pri izboru sistema izvršaja kombajna (klasični sa bubnjem, aksijalni ili hibridni) treba uzeti u obzir i buduću namenu zrna. Različiti sistemi izvršaja utiču na germinaciju, više ili manje, zbog agresivnosti vršidbenog sistema.

Dodatno se mora uzeti u obzir koliko slomljenih zrna na kraju završi u polju kao gubitak. U zavisnosti od brenda kombajna, kako su pokazali dosadašnji testovi, između 10 % i 50 % slomljenih zrna nastalih u procesu izvršaja ostaje na polju. Gubici u polju u formi slomljenog zrna nisu vidljivi poljoprivrednicima posle izvršaja i separacije, jer slomljeno zrno ima ograničen kapacitet klijanja.

Bez obzira na dalje korišćenje useva, gubici slomljenog zrna nastaju već tokom izvršaja. Kalkulacija u tabeli 2. pokazuje količinu ovih gubitaka. Merenja su pokazala da je 3,39 % slomljenog zrna i 1,12 % stranih primesa. Koliko visoki novčani gubici se mogu očekivati ilustrovano je kroz primer slomljenog zrna u količini od 0,07 % i 3,39 %. Budući da se slomljeno zrno u bunkeru više ne može koristiti za proizvodnju semena, smatra se gubitkom.

Tabela 2. - FINANSIJSKI GUBICI NASTALI ZBOG SLOMLJENOG ZRNA

Zrno ujednačenog kvaliteta

Uticaj optimizacije kombajna na parametre kvaliteta požnjevenog zrna, autor ove studije je već istraživao tokom 2017. godine. Za ove namene korišćena su 23 uzorka zrna pšenice pri radu kombajna sa jednim rotorom istog brenda i serije. Od tog broja tri je bilo pojedinačnih uzoraka, 10 parova, dok je jedan uzorak uzet pre optimizacije performansi kombajna. Kvalitet parametara determinisan je kapacitetom nicanja, nečistoćama, padajućem broju i broju slomljenih zrna. Prvo su u radu kombajna korišćena odgovarajuća podešavanja koje je izabrao vozač, nakon čega je urađena optimizacija kombajna po preporuci proizvođača, kako bi se postigla maksimalna propusna moć.

Za vreme istraživanja merena je količina slomljenog zrna i nečistoće pre i nakon optimizacije mašine. Obe vrednosti su bile na nivou ispod 0,6%. Dodatno, kapacitet klijavosti zrna bio je na dobrom nivou, u proseku 96%, što je karakteristično za semensko zrno. Ovo takođe pokazuje da kombajne sa jednim rotorom generalno nije teško podesiti da bi se dobio dobar kvalitet zrna.

Uzorkovanje i analiza

Pre uzimanja uzoraka ili startovanja istraživanja, bilo je važno odrediti njegovu svrhu. Da bi se dobili pouzdani rezultati, neophodno je bilo porediti rad svih mašina u okviru istih radnih uslova. To je najbolje uraditi na istom polju ili polju pored, i to je jedini način da se kreiraju isti uslovi.

U slučaju pšenice, za određivanje nečistoća i slomljenog zrna neophodan je najmanje jedan uzorak mase 250 g. Ovaj uzorak se uzima direktno iz bunkera kombajna, prosejava se kroz sita sa otvorima od 3,55 mm i 1 mm da bi se odredile grube i fine nečistoće. Uzorak od 250 g se deli na delove od 50 g do 100 g. Deo uzorka se zatim prosejava na sitima otvora 3,55 mm, 2 mm i 1 mm. Izdvojene frakcije se zatim sortiraju ručno, pa se slomljena i zgnječena zrna mogu posebno izvagati. Fine i grube nečistoće se sakupljaju na sitima sa otvorima 3,55 mm i ispod 1 mm. Na sitima sa otvorima 1 mm ostaju slomljena i smežurana zrna, a na otvorima sita širokim 2mm se sakupljaju cela zrna. Autor istraživanja Jonas Lorenc zaključio je i da se pri optimizaciji kombajna moraju uzeti u obzir ne samo troškovi žetve nego i performanse kombajna kao i veštine vozača. Preciznija optimizacija može poboljšati rezultate žetve. Vozač je u ovom ispitivanju imao centralnu ulogu.

Sistem automatske optimizacije može imati pozitivne efekte na sve sisteme kombajna u smislu povećanja performansi, smanjenja troškova i produktivnosti vozača, a samim tim vrlo brzo se isplati, navodi se u studiji koju je prvobitno objavio časopis Bauernblat.

 

Bilten "Za našu zemlju" broj 89, maj 2020. godine.