Zadruga, zadružne vrednosti i zadružni principi

Stručna podrška: Jelena Bizonj Nestorov, sekretar, Zadružni savez Vojvodine

 

Zadruge danas u svetu postoje u skoro svim privrednim delatnostima i posluju na svim kontinentima. Prema podacima Međunarodnog zadružnog saveza, danas u svetu više od 12% stanovništva u statusu zadrugara svoje ekonomske interese ostvaruje u preko 3 miliona zadruga, koliko ih danas posluje u svetu.

U zadrugama je zaposleno 10% od ukupnog broja zaposlenih ljudi u svetu. Zadruge posluju u različitim društveno- ekonomskim uslovima, u razvijenim i manje razvijenim državama i raznim delatnostima, a zajedničko za sve zadruge je njihov identitet, zadružne vrednosti i zadružni principi, po kojima je ustanovljen njihov rad.

Identitet savremene zadruge, prema Međunarodnom zadružnom savezu (ICA), određuju tri komponente, i to: definicija zadruge, zadružne vrednosti i zadružni principi.

Definicija zadruge usvojena od strane Međunarodnog zadružnog saveza na kongresu u Mančesteru 1995. godine, glasi: „Zadruga je autonomna asocijacija dobrovoljno udruženih lica sa ciljem ostvarenja njihovih zajedničkih ekonomskih, socijalnih i kulturnih potreba i želja, kroz zajednički posedovan i demokratski kontrolisan privredni subjekt.”

Prema Međunarodnom zadružnom savezu, zadružne vrednosti predstavljaju osnovni sistem vrednosti zadružnog pokreta na kojima počiva svaka zadruga, među kojima su: samopomoć, demokratija, jednakost, pravednost, solidarnost i samoodgovornost.

Zadružni principi predstavljaju smernice pomoću kojih zadruge u praksi primenjuju zadružne vrednosti. Na kongresu ICA u Mančesteru 1995. godine, poslednji (treći) put je redefinisano sedam zadružnih principa, u skladu sa kretanjima u svetskoj ekonomiji i društvu uopšte, kao principi za 21. vek.

I zadružni princip: dobrovoljno i otvoreno članstvo Zadruge su dobrovoljne organizacije, otvorene za sva lica sposobna da koriste njihove usluge i voljna da prihvate odgovornost članstva u zadrugama – i to bez polne, socijalne, rasne, političke ili verske diskriminacije.

II zadružni princip: demokratska kontrola članova Zadruge su demokratske organizacije kontrolisane od strane njihovih članova, koji aktivno učestvuju u kreiranju zadružne politike i u donošenju odluka. Zadrugari koji su izabrani zadružni predstavnici, odgovorni su članstvu. U zadrugama prvog reda članovi imaju jednaka prava glasa (jedan član – jedan glas), a zadruge drugih nivoa su takođe organizovane na demokratski način.

III zadružni princip: ekonomska participacija članova Članovi srazmerno doprinose kapitalu svoje zadruge, kao i demokratskoj kontroli tokova tog kapitala. Najčešće je bar deo kapitala u zajedničkoj svojini zadruge. Zadrugari obično dobijaju limitiranu kompenzaciju na svoj deo upisanog kapitala. Oni alociraju viškove za neke, ili za sve, od sledećih namena: razvoj zadruge; formiranje rezervi – čiji je deo nedeljiv; beneficije članovima u srazmeri sa obimom njihovih transakcija sa zadrugom; te za podršku drugih aktivnosti koje odobri članstvo.

IV zadružni princip: autonomija i nezavisnost Zadruge su autonomne, samopomoćne organizacije kontrolisane od strane njihovih članova. Ako ulaze u ugovorne odnose sa drugim organizacijama, uključujući i vlade, ili prikupljaju kapital iz eksternih izvora, zadruge to čine pod uslovima koji osiguravaju demokratsku kontrolu od strane njihovih članova, čuvajući tako svoju zadružnu autonomiju.

V zadružni princip: obrazovanje, obuka i informisanje Zadruge obezbeđuju obrazovanje i obuku svojih članova, izabranih predstavnika, menadžera i zaposlenih, da bi oni mogli efektivno doprinositi razvoju svojih zadruga. Zadruge informišu širu javnost, naročito mlade ljude i lidere javnog mnenja, o prirodi kooperacije i pogodnostima koje ona pruža.

VI zadružni princip: međuzadružna saradnja Zadruge najefektivnije opslužuju svoje članove i jačaju zadružni pokret zajedničkim radom kroz lokalne, nacionalne, regionalne i međunarodne strukture.

VII zadružni princip: briga za zajednicu Zadruge doprinose održivom razvoju lokalnih zajednica u kojima posluju, kroz sprovođenje zadružne politike, odobrene od strane njihovih članova. Razumevanje identiteta savremene zadruge, uključujući poznavanje i primenu zadružnih principa, osnovne su smernice za upravljanje zadrugom, kao i za definisanje vizije poslovanja zadruge, te je neophodno da sa identitetom savremene zadruge prvenstveno budu upoznati ljudi unutar zadružnog sistema, ali i šira javnost, kako bi što bolje sagledala suštinu i prednosti zadružnog organizovanja.

 

Bilten "Za našu zemlju" broj 89, maj 2020. godine.