Vladimir Sabadoš

Vladimir Sabadoš je direktor Poljoprivred­ne stručne službe „Sombor“ iz Sombora. Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu završio je 1982. godine na ratarsko povr­tarskom smeru. Svoju karijeru je započeo u Kljajićevu 1982. godine. Od 1988. godine radi u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sombor, ranije DP Agroinstitut Sombor. Od 1992.godine je direktor poljoprivredne stručne službe i na toj poziciji je više od 27 godina. Bio je član upravnog odbora u „Pionir“ ad Srbobran. U zemljoradničkoj zadruzi „Agrodunav“ u Karavukovu bio je stečajni upravnik, dok je danas predsednik upravnog odbora ZZ „Agrodunav“ Kara­vukovo. Zajedno sa svojim saradnicima, autor je monografije: “Zemljište, poljopri­vreda i ruralni razvoj Grada Sombora“.

Veliki deo svoje karijere ste u stručnoj službi u Somboru. Koje sve poslove služba obavlja, koliko imate zaposlenih, koju teritoriju obuhvatate? Koji je značaj službe za poljoprivredne proizvođače u Vašem regionu?

Poljoprivredna stručna služba Sombor doo ima 20 stalno zaposlenih i jedan deo zaposlenih na određeno vreme. Područje delovanja je teritorija grada Sombora, kao i teritorija opština Apatin i Odžaci. Što se tiče značaja službe za poljoprivredne proizvođače, treba istaći da je na području delovanja PSS Sombor zastupljena veoma intenzivna poljoprivredna proizvodnja tako da je značajan uticaj rada ove službe na unapređenju poljoprivredne proizvodnje na ovom području.

Vi ste prepoznati kao služba koja organizuje najbolje dane polja svih ratarskih i povrtarskih useva. Koji je značaj ovih demo ogleda?

Poljoprivredna stručna služba Sombor doo već godinama organizuje dane polja i to iz oblasti ratarstva, povrtarstva, voćarstva i zaštite bilja. Mislim da je značaj u tome da poljoprivredni proizvođači neposredno vide rezultate novih naučnih dostignuća. Ti rezultati se svake godine publikuju za potrebe poljoprivrednih proizvođača sa područja delovanja i šire.

Vi i Vaši saradnici radite i druge ogle­de od interesa za Republiku Srbiju. O kojim ogledima se radi?

Za potrebe Komisije za priznavanje sorti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Poljoprivredna stručna služba Sombor doo izvodi VCU i DUS testove, tj. VCU i DUS oglede za potrebe priznavanja novih sorti i hibrida ratarskih i povrtarskih useva.

Od kada PSS Sombor vrši certifikaciju semena i sadnog materijala?

PSS Sombor doo od 2005. godine radi certifikaciju semena i sadnog materijala na nacionalnom nivou. Tokom 2019. godine oprema za certifikaciju semena je dislocirana na drugu lokaciju gde tokom 2020. godine očekujemo da, uz pomoć sredstava iz Fondova Evropske unije, unapredimo proces priznavanja i certifikaciju semena i sadnog materijala.

Činjenica je da proizvođači ne koriste u većem procentu deklarisano seme. Sa druge strane obezbeđuju i raspolažu sa najmodernijom mehanizacijom, a znamo da je seme temelj uspešnih rezultata. Novi Zakon o semenu još nije donet. Šta vi mislite o tome?

Što se tiče korišćenja certifikovanog semena, na osnovu podataka iz perioda od 2005. do 2020. godine možemo zaključiti da je došlo do smanjenja korišćenja certifikovanog, deklarisanog semena pre svega kod samooplodnih biljaka, pšenice, ječma i soje. Da bi došlo do značajnijeg povećanja korišćenja certifikovanog semena kod ovih biljnih vrsta potrebno je merama agrarne politike stimulisati upotrebu deklarisanog semena.

Autor ste, zajedno sa vašim saradnicima, monumentalne monografije na 468 strana o zemljištu, poljoprivredi i ruralnom razvoju Grada Sombora. Obuhvatili ste više oblasti. Koji je bio vaš cilj pri izradi ovog dela?

Monografija je izdata 2019. godine sa ciljem upoznavanja šire javnosti sa parametrima plodnosti zemljišta, sa stanjem u poljoprivredi kao i u ruralnom razvoju grada Sombora. Pored podataka o sadržaju makro i mikro elemenata u poljoprivrednom zemljištu, ova publikacija daje i predloge kako da se smanji degradacija poljoprivrednog zemljišta kao i da se tamo gde je moguće, poprave parametri plodnosti zemljišta. Značajan deo ove publikacije bavi se uvođenjem novih ili starih, manje poznatih biljnih vrsta koje se mogu gajiti na području grada Sombora. Svi ti rezultati su dati na osnovu ispitivanja na oglednim parcelama PSS Sombor. Značajan deo ove publikacije obuhvataju i podaci o svim naseljenim mestima, selima na području grada Sombora kao i jedan značajan deo publikacije koja govori o somborskim salašima koji danas egzistiraju ali i onima kojih više nema. Jednim delom ova naša publikacija prati i podatke o broju stanovnika, broju domaćinstava i njihove tendencije. Za svaku mesnu zajednicu i za svako selo dati su određeni predlozi kako da se negativne tendencije u razvoju sela otklone. Posebno je interesantan i deo koji opisuje verske objekte koji se nalaze usred vojvođanske ravnice. To su pre svega vodice, koje i danas predstavljaju, za određene delove atara, veoma značajne institucije.

Pre 6 godina, prva ste služba u Vojvo­dini koja je otvorila edukativni centar za poljoprivrede proizvođače. Kako centar funkcioniše danas?

U avgustu 2014. godine PSS Sombor, u saradnji sa gradom Somborom i USAID-om, otvorila je edukativni centar za poljoprivrednike. Centar je namenjen za edukaciju i obuku poljoprivrednih proizvođača. Raspolaže sa dve sale za obuku i predavanja kao i informatičku radionicu za obuku poljoprivrednih proizvođača. U saradnji sa gradom Somborom, edukativni centar funkcioniše tako što se svake godine održi preko sto predavanja i edukacija, najviše iz oblasti poljoprivrede, ali i za neke druge potrebe radi boljeg života građana Sombora i okolnih mesta.

Kako vidite funkcionisanje IPARD programa? Kolika je zainteresovanost proizvođača, koliko ih se prijavio i dobilo program I i II. Kako koriste ostale državne fondove?

U 2019. godini na području delovanja Poljoprivredne stručne službe Sombor 17 poljoprivrednih proizvođača koristilo je sredstva iz IPARD programa. Takođe je 169 poljoprivrednih gazdinstava koristilo sredstva za unapređenje poljoprivredne proizvodnje Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Značajan deo poljoprivrednih proizvođača koristio je sredstva Republičkog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kao i jedna zadruga koja je koristila sredstva Ministarstva za regionalni razvoj. U 2020. godini lokalna samouprava grada Sombora je takođe raspisala konkurs za dodelu besplatnih sredstava tako da će i na ovaj način doći do povećanja konkurentnosti naših poljoprivrednih proizvođača. PSS Sombor je redovni učesnik projekata prekogranične saradnje Srbije sa Hrvatskom i Mađarskom i danas je u toku realizacija nekih od ovih projekata.

O savetodavstvu se poslednjih nekoliko godina puno razgovara. Šta vi mislite kako ova oblast rada službi funkcioniše, da li treba da se nešto promeni? Koja po vama služba u zemljama u okruženu najbolje funkcioniše?

Mislim da Poljoprivredna stručna služba Sombor dobro funkcioniše na području delovanja. Uvek to može biti i bolje. Što se tiče Vašeg drugog pitanja mislim da iz mnogih zemalja možemo da uzmemo neke dobre primere i primenimo ih na našem području ali da je svaka zemlja specifična i da svako treba da prilagodi svoju poljoprivrednu stručnu službu sebi i na takav način unapredi i prilagodi svoju poljoprivrednu proizvodnju.

Više puta ste spominjali osiguranje useva. Činjenica je da svega 10% proizvođača osigurava svoje useve. Kakva je situacija na vašem terenu?

Osiguranje useva je značajna mera za pre svega sigurnu i stabilnu proizvodnju i regresiranje polisa osiguranja od strane države je sigurno značajan podsticaj za poljoprivrednike da osiguraju svoju proizvodnju i da se na neki način obezbede u slučaju vremenskih nepogoda.

Vi sa vašim saradnicima ste puno ra­dili na očuvanju starih sorata. Recite nam šta ste do danas uradili.

Još 2007. godine tadašnji DP Agroinstitut Sombor, a današnja Poljoprivredna stručna služba Sombor doo počela je projekat „Sačuvajmo stare vojvođanske sorte povrća“. Projekat je formalno završen 2008. godine kada je prikupljeno preko 5.000 uzoraka. 12 godina posle možemo konstatovati da je sačuvano i obnovljeno preko 1.000 populacija i sorti, ne samo povrća već i žitarica, lekovitog bilja, uljarica i drugih biljnih vrsta. U svojim istraživanjima semena starih sorti prikupljenih u akciji „Sačuvajmo stare vojvođanske sorte povrća“ koristili su Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, Institut za povrtarstvo Smederevska Palanka, Poljoprivredni fakultet u Bariju, Italija i Poljoprivredni fakultet u Njitri, Slovačka.

Koja je vaša preporuka poljoprivred­nim proizvođačima za predstojeću godinu?

Da svakim danom unapređuju poljoprivrednu proizvodnju, da hrabrije ulaze u novi sortiment, u nove biljne vrste, kao i da osim proizvodnje, bar deo njih počne sa preradom i finalizacijom svojih proizvoda.

 

Bilten "Za našu zemlju", 86.broj, februar 2020.