Zadružni savez Vojvodine sa vojvođanskom vladom

Stručna podrška: Jelena Nestorov Bizonj, sekretar, Zadružni savez Vojvodine

Sagledavanje aktuelnog stanja i problema na tržištu poljoprivrednih proizvoda, kao i mogućnosti za unapređenje položaja zemljoradničkih zadruga i poljoprivrednika na tržištu, bili su predmet razgovora članova Upravnog odbora i rukovodstva Zadružnog saveza Vojvodine, i predstavnika Pokrajinske vlade. Ispred Vlade sastanku su prisustvovali Milićević Đorđe, potpredsednik i dr Vuk Radojević, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Sastanak je održan 31. oktobra 2019. godine u Srpskom Itebeju.

Đorđe Milićević je naveo da je prioritet rada ove Pokrajinske vlade razvoj agrara, a tu su zadruge karika koja je nezaobilazna za ostvarenje ciljeva stabilne i razvijene poljoprivrede.

Pokrajinska administracija otvorila je nekoliko linija za subvencionisanje zadrugarstva, a u toku je nova linija vredna 50.000.000 dinara, koja će se, preko konkursa Razvojne agencije Vojvodine, plasirati u nabavku opreme za preciznu poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačke kapacitete. Vuk Radojević je istakao da je ostvarena strateška saradnja i partnerstvo sa Zadružnim savezom Vojvodine i svim članicama. Samo organizovanjem i udruživanjem malih i srednjih proizvođača, može se postići njihova stabilnija pozicija na tržištu. Zajedno sa zemljoradničkim zadrugama, investirano je blizu 140.000.000 dinara u zadruge širom Vojvodine.

Predsednik Zadružnog saveza Vojvodine Radislav Jovanov istakao je da je zadovoljan dosadašnjom saradnjom sa Pokrajinskom vladom i resornim sekretarijatom i izrazio uverenje da će se i u novoj budžetskoj godini nastaviti s merama podrške zadrugarstvu i ukazao na kompleksan položaj zemljoradničkih zadruga na tržištu.

Problemi nelojalne konkurencije i “sive ekonomije”istaknuti su kao ključni problemi na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Predlog je da se podsticaji u poljoprivredi usmeravaju isključivo prema aktivnim registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima koja posluju u skladu sa svim zakonskim propisima Republike Srbije i da se iz prava na podsticaje izuzmu sva gazdinstva fizičkih i pravnih lica koja posluju u “sivoj zoni”, čime ugrožavaju zemljoradničke zadruge i poljoprivrednike koji regularno posluju na tržištu.

Mnogi poljoprivrednici sa registrovanim poljoprivrednim gazdinstvom, svoje poslovanje obavljaju većim delom u “sivoj zoni”, ne posluju preko računa gazdinstva, ne zapošljavaju radnike koje angažuju za obavljanje poslova, ne plaćaju porez na usluge koje obavljaju, a u isto vreme ostvaruju podsticaje, čime ostvaruju ličnu korist iz budžeta, a ne doprinose istom. Sa druge strane, zemljoradničke zadruge koje posluju u skladu sa svim propisima, značajno doprinose i budžetu Republike Srbije i lokalnoj zajednici, a i dalje ostvaruju nizak stepen podsticaja iz budžeta, iako je situacija u pogledu dostupnosti podsticaja poboljšana u poslednje tri godine.

Osim za podsticaje iz budžeta, isti predlog se odnosi i na pravo na zakup državnog poljoprivrednog zemljišta i druga prava koja poljoprivredna gazdinstva ostvaruju po propisima.

Istaknut je problem niskih podsticaja po hektaru poljoprivrednog zemljišta, kao i drugih podsticaja iz agrarnog budžeta, u odnosu na iste vrste podsticaja u državama u okruženju i u EU, gde su podsticaji višestruko veći, a zbog čega su zemljoradničke zadruge i poljoprivrednici u lošem položaju na domaćem i međunarodnom tržištu.

Uz niske podsticaje, visoka cena inputa za poljoprivrednu proizvodnju, a naročito dizel- goriva, čija cena nije oslobođena akciza u skladu sa ranijim najavama nadležnog ministarstva, dodatno otežava postizanje cenovne konkurentnosti na tržištu za domaće proizvođače. Predlaže se nadležnim organima da, u skladu sa mogućnostima, povećaju podsticaje po hektaru i druge vrste podsticaja u poljoprivredi, kao i da uvedu tzv. “plavi dizel”, odnosno da se umanji cena dizel-goriva za pripadajuće akcize i druge naknade, a sve sa svrhom postizanja ravnopravnije početne pozicije zemljoradničkih zadruga i poljoprivrednika na tržištu.

Ukazano je na problem nemogućnosti ostvarivanja niza podsticaja iz agrarnog budžeta za zemljoradničke zadruge i njihove zadrugare, koji imaju velika poljoprivredna gazdinstva u odnosu na ograničenja postavljena u konkursima na republičkom i pokrajinskom nivou, a u skladu sa IPARD programom. Veliki broj zadruga, ali i njihovih zadrugara, ukoliko ima više od 99 ha poljoprivrednog zemljišta na registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu, veći broj stoke, i drugih parametara, izuzeti su od mogućnosti ostvarivanja prava na podsticaje, što ih onemogućava da sprovode nove investicije uz budžetsku podršku, koju imaju manja gazdinstva. Imajući u vidu doprinos zadruga sa većim posedima budžetu, upravo bi one trebale i ostvariti srazmerniji povrat sredstava iz budžeta, te se predlaže da se od naredne godine u konkursima izuzmu ograničenja koja su uvedena zbog primene IPARD programa, u odnosu na zemljoradničke zadruge.

Problem niske dostupnosti državnog poljoprivrednog zemljišta za zemljoradničke zadruge, kao i njihove zadrugare, je takođe istaknut kao jedan od značajnih problema sa kojima se zadruge i zadrugari u dužem vremenskom periodu suočavaju. Ostvarivanja prava prvenstva zakupa i prava prečeg zakupa, kao i redovnog zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, sa više aspekata, a naročito u pogledu problematične primene zakonskih odredbi prilikom izdavanja zemljišta u zakup. Predloženo je da u predstojećim izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pokrajinska administracija dobije više ingerencija u odnosu na postojeće, kako bi se što pravednije ostvarivalo pravo zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.

 

Bilten "Za našu zemlju" broj 83, novembar 2019.