Intervju Nikola Vrebalov

Preduzeće ’’Vrebalov Agrar’’ doo je osnovano 2008. godine, ali njihovi počeci datiraju mnogo ranije. Porodica se u Novi Bečej doselila još davne 1754. godine, a 1909. godine čukundeda je bio jedan od petnaest osnivača sadašnje zadruge ’’Vranjevo’’. U to vreme je imao 90 jutara zemlje i četiri sina. 1949. godine imovina je konfiskovana, a 1991. godine ista je vraćena. Tada porodica Vrebalov počinje ispočetka. Danas preduzeće zapošljava 90 ljudi. Pre tri godine su se proširili i kupili mlin ’’Žitoprerada’’ iz Novog Bečeja, te stoga u sastav preduzeća ulazi i mlin, zatim i zadruga ’’Vrebalov’’ i poljoprivredna gazdinstva. Bave se ratarskom proizvodnjom, skladištenjem robe i prodajom repromaterijala. Trenutno imaju 40.000 tona skladišnom prostora u vlasništvu i 10.000 tona u zakupu. Stacionirani su u srednjem Banatu i otkup merkantilne robe imaju organizovano na 7 lokacija.

Trenutno gaje suncokret, kukuruz, pšenicu, uljanu repicu, slačicu i ječam.

Vaše poslovanje se bazira na poslovanju i saradnji sa kooperantima. Na čemu se temelji ta saradnja?

Poslujemo sa oko 2.000 kooperanata. Naša saradnja se ogleda u snabdevanju kooperanata sa repromaterijalom, organizaciji otkupa merkantilne robe, pružanju savetodavnih usluga, edukaciji kroz zimske škole znanja i organizaciji prezentacija kao i svakodnevnom kontaktu i međusobnoj podršci.

Recite nam nešto više o organizacionoj strukturi vašeg preduzeća i planovima za budućnost.

Preduzeće doo ’’Vrebalov Agrar’’ smo osnovali moj otac, brat i ja, 2008.godine. U okviru toga posluje zadruga ’’Vrebalov’’, osnovana 2007. i mlin ’’Žitoprerada’’, koji smo kupili pre tri godine. Kod nas važi pravilo, a i učeni smo, da nema stajanja. Uvek gledamo unapred i težimo boljem. Bilo je perioda kada nije bilo lako, kada to kažem mislim na one sušne godine kada se priroda poigrala sa nama. I kada je teško mi ne posustajemo, zajedno sa našim kooperantima smo premostili sve prepreke i teškoće i nastavili dalje. Jednom rečju mi smo veliki optimisti.

Da li će te se razvijati i u drugim oblastima ili će te jačati u oblasti u kojoj već poslujete?

U planu nam je da uz republičke i pokrajinske podsticajne mere proširimo svoje poslovanje i na stočarstvo, povrtarstvo i voćarstvo. Na određene konkurse smo već aplicirali i čekamo prve odgovore u septembru mesecu, a tiču se farme ovaca i sistema za navodnjavanje. Pod sistemom za navodnjavanje nam je samo 35 ha, a aplicirali smo za još dodatnih 120 ha pošto je u ovom delu Banata veoma loš raspored padavina. Smatramo da veći napredak možemo da postignemo samo razvijanjem i ulaganjem kako u zemljoradnju tako i ustočarstvo.

Vaše preduzeće je jedno od retkih u srednjem Banatu koje je zastupa društveno odgovorno poslovanje.

Smatramo da je važno da poslujemo u okruženju koje je zdravo i pozitivno. Trudimo se da damo maksimalni doprinos razvoju sporta i sportskog duha. Sport mora da je zastupljen kod starijih generacija, a pogotovo kod mlađih jer je na njima budućnost. Potrebno im je omogućiti kvalitetan društveni život kako bi imali motiva da ostanu na svojoj zemlji i odgajaju svoje porodice u mestu gde su odrasli i učestvuju zajedno sa svojima u stvaranju nekih novih vrednosti.

Recite nam nešto više o saradnji sa kompanijom Victoria Logistic.

Saradnja sa kompanijom Victoria Logistic traje duži niz godina i mogu je opisati kao dobru i plodnu. Mi predajemo merkantilnu robu kompaniji Victoria Logistic, a takođe smo i članica Vojvodina Agrara tako da nam je saradnja i na višem nivou preko pomenute asocijacije. Mislim da smo pravi partneri čim sarađujemo dugi niz godina i imamo u planu nastavak iste.

Pominjali ste da je bilo do sada par izrazito sušnih godina što je ostavilo traga na vaše poslovanje tj. ratarsku proizvodnju i da dosta zavisite od tog klimata, te nam stoga recite kakvi su ostali činioci proizvodnje (tip
zemljišta i sl.) u vašem delu na kojem zasnivate proizvodnju.

Što se tiče kvaliteta parcela na kojem privređujemo mogu reći da smo po tom pitanju malo hendikepirani, pošto imamo svega 10% I i II klase zemljišta. Ostalo su sve parcele lošijeg kvaliteta i to najviše IV i V klase. Što se tiče tipova zemlje imamo ritske zemlje, crnih peskova, pašnjaka i livada. Na tim zemljištima slabo uspevaju soja i kukuruz, mahom gajimo pšenicu, ječam, uljanu repicu i suncokret pošto za njihov uspešan rast i ostvarenje dobrih rezultata proizvodnje nije neophodna prevelika količina padavina i proizvodnja na I klasi zemljišta.

U poslednje vreme je aktuelna tema/ projekat prevođenja zemljišta za druge namene u vašem ataru. Recite nam o čemu je reč?

Određene kompanije koje posluju u našoj oblasti crpeli su zemljište I klase za drugu namenu (u industriji) te je degradirano oko 400 ha prvoklasne zemlje koja nije posle toga revitalizovana, što znači da se sada u našem celokupnom ataru smanjio procenat najkvalitetnijeg zemljišta sa 10 na 9%. U narednom periodu pokrenuli smo inicijativu za iznalaženje kompromisa, preko naša dva Udruženja građana, udruženje poljoprivrednika „Srednja strana” i ekološko udruženje „Sivi ždral”, da se zaustavi dalja eksploatacija najbolje zemlje, narušavanje njene vitalnosti i ugrožavanje prirodnog rezervata ’’Slano kopovo’’, koje je zaštićen rezervat i karakteriše ga veliki broj retkih vrsta ptica.

Slano Kopovo predstavlja izuzetnu prirodnu vrednost i sa geomorfološkog, hidrološkog i mikroklimatskog aspekta i jedno je od najvažnijih i najosobenijih staništa ptica u Srbiji. Zbog raznih klimatskih promena već se oseća ozbiljan nedostatak vlage, što negativno utiče na biljni i životinjski svet. Rezervat je vrlo krhko i fragilno područje i voda je neophodna da bi sačuvale sve vrednosti i biljni i životinjski svet koji živi u njegovom staništu. Bilo kakvim narušavanjem okolnog zemljišta kroz neke druge vidove eksploatacije, osim poljoprivredne proizvodnje i dovođenja vode do parcela i staništa, imalo bi dalekosežne posledice po ceo region.

Sav trud ćemo uložiti u zaštitu i očuvanje onoga što nam je priroda podarila kako bi ih sačuvali za naša pokolenja. Sa druge strane mi možemo da gajimo kukuruz, soju i povrće samo na prvoklasnoj zemlji koje će biti sve manje ako se sada ne pozabavimo ovim problemom i da se projekat realizuje na eksploataciji zemljišta IV i lošijeg stepena kvaliteta.

Zbog svega navedenog zajedno sa udruženjima smo organizovali konferenciju za medije sa ciljem skretanja pažnje na problem. Naša borba je isključivo u interesu prirode i budućih pokolenja. Moram da naglasim da cenimo svačiji rad, opstanak i napredak, ali isto tako moramo da mislimo na budućnost naše dece i stoga želimo da nađemo kompromis koristan za obe strane.

Obzirom da u Novom Bečeju ima izuzetno mnogo zemljišta lošije klase, potrebno je raditi da se i takva zemljišta koja nisu adekvatna za poljoprivrednu proizvodnju maksimalno iskoriste i izvuče proizvod sa visokom dodatom vrednošću, što bi svim žiteljima ovog mesta donelo boljitak.

Setva je već obavljena za ovu sezonu, pa nam recite šta očekujete od ove proizvodne godine i šta poručujete svim poljoprivrednim proizvođačima?

Novu sezonu vidim kao novi izazov u kojem moramo da se ponašamo kao pravi profesionalci svoje struke, jer današnje vreme ne dopušta propuste i improvizaciju.

Uvek se nadam dobroj i plodnoj godini, stabilnim cenama, jakoj izvoznoj politici i pravom partnerstvu, poput ovog sa kompanijom Victoria Logistic, jer nam je takva saradnja svima preko potrebna.