Repičin sjajnik

Stručna podrška: dipl.inž. Katarina Radonić, PSS Vrbas

Repičin sjajnik (Meligethes arneus) — kao štetočina biljaka iz familije Cucurbitaceae je veoma značajan sa aspekta proizvođača ove biljne vrste.

Sjajnik pripada familiji Nitilide koja je vrlo brojna, po nekim autorima kod nas je poznato oko 15 vrsta. Morfološki su vrlo slične građe. Imaju pljosnato telo, veličine od 2–7 mm. Boje su različite, metalno sjajne, smeđi, plavi, crni, crveni i drugih boja. Imaju pipke koji su zadebljalog vrha, noge su im snažne i kratke. Dobri su letači. Hrane se polenom, pa se često nalaze u većim grupama na cvetovima biljaka iz familija Asteraceae, Apiaceae, Crucifere i poslednjih godina na našim poljima su vrlo česte na Cucurbitaceae, posebno na usevima raznih tikava i tikvica.

Repičin sjajnik je štetočina dužine od 2–2,5 mm, tamno zelene do tamno plave boje metalnog sjaja. Larva je žućkasto bela dužine od 3,5–4 mm sa tamnim pegama. Kod nas je to prvenstveno najznačajnija štetočina uljane repice. Javlja se redovno svake godine i uvek se hemijski suzbija. Poslednjih godina površine pod uljanom repicom rastu pa je brojnost štetočine u porastu. Proizvodnja prvenstveno uljnih tikava je takođe u porastu, pa se štetočina redovno javlja i na tim usevima. Na terenu PSS Vrbasa u opštinama Kula, Vrbas i Bečej površine pod uljnim tikvama su sve značajnije pa proizvođači sve više imaju problema sa sjajnikom kao redovnom štetočinom.Posebno značajna oštećenja su bila u 2017. i 2018. godini, kada su rađena 2–4 hemijska tretmana.

Štetočina prezimljava u zemljištu. Pojavljuje se čim temperatura zemljišta dostigne 8C, a temperatura vazduha 12–15.C. U ranom proleću možemo ih videti na cvetovima maslačka. Na uljanoj repici prelaze čim se formiraju cvetni pupovi. U vreme formiranja pupova, pa sve do početka otvaranja cvetova, štetočina pravi najznačajnije štete. Tada izgriza pupoljke buši ih, ubušuje se u same pupoljke i izgriza ih iznutra. Takvi pupoljci otpadaju ili se ne otvaraju. Kada se pupoljci otvore i procvetaju štetočina se hrani polenom i štete prestaju. Obično u to vreme tikve svih vrsta počinju sa stvaranjem pupoljaka pa sjajnik masovno prelazi na ove biljke. Brojnost štetočine je velika pa se dešavalo da na jednom cvetu bude i nekoliko desetina imaga sjajnika.

Posle ishrane imago polaže jaja u cvetu, iz njih se legu larve posle 5–7 dana, koje se hrane polenom, ali ne prave značajnije štete. Razvoj larve traje oko 20 dana, posle čega se spušta u zemlju gde se formira lutka. Odrasli insekat se pojavljuje krajem jula, hrani se na cvetovima različitog bilja i u avgustu odlazi na prezimljavanje. Štetočina ima jednu generaciju godišnje.

Kolike štete će sjajnik napraviti, zavisi prvenstveno od broja jedinki na tek formiranim cvastima, od vremena kada će se početi otvarati pupoljci, stanja useva, temperature i dr...

Hemijske mere suzbijanja treba početi što ranije dok se pupoljci još nisu počeli otvarati, a štete nisu napravljene. Od insekticida preporučuju se oni na bazi pirifos – metila, hlorpirifosa i cipermetrina, alfacipermetrina, deltametrina, lamba cihalotrina, esfenvalerata i drugih.

Obavezno voditi računa o karenci i obavestiti pčelare o vremenu tretiranja.

Bilten "Za našu zemlju", broj 74, februar 2019.