Braon mramorasta stenica Halyomorpha halys

Stručna podrška : dipl.inž. Milena Petrov, stručni saradnik za zaštitu bilja PSS Novi Sad, koordinator Programa mera AP Vojvodine

Braon mramorasta stenica je nova vrsta stenica u Srbiji. To je invazivna vrsta stenica koja predstavlja opasnost za veliki broj gajenih biljaka. Poreklom je iz Azije (Japan, Koreja Kina), a u Evropi je prvi put zabeležena 2004. godine.

U Srbiji je prvi put uočena 2015. godine na graničnom prelazu Vatin (Vršac) na biljkama iz spontane flore kao i u okolini Beograda. Tokom 2016. godine, braon mramorasta stenica se proširila u Južnobanatskom regionu u opštinama Vršac i Bela Crkva, a u 2018. godini masovno je registrovana na području Severne Bačke, u opštinama Kanjiža i Senta.

Karantinski status

Ova štetočina se u Republici Srbiji nalazi na karantinskoj listi IA deo II i prati se po Programu mera zaštite zdravlja bilja u Posebnom nadzoru nad insektima. Nadzor sprovodi ovlašćena laboratorija Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada u saradnji sa Poljoprivrednim stručnim službama Vojvodine.

Biologija i životni ciklus štetočine

U Evropi ova vrsta ima jednu generaciju godišnje, dok u nekim delovima Azije ima čak i do 4–6 generacija godišnje. Prezimljava u stadijumu odraslog insekta – imaga, a stadijum larve se završava nakon pet larvenih stupnjeva. Minimalna temperatura za razvoj za evropsku populaciju štetočine je 12,2.C. Nakon buđenja u proleće, i dugog perioda dopunske ishrane, dolazi do parenja i polaganja jaja. Period polaganja jaja je takođe dug, od juna do avgusta meseca, i jedna ženka može položiti od 250–400 jaja. Jaja su svetlozelena, bačvasta, u grupicama od 20–30 i nalaze se najčešće na naličju listova. Mlade ispiljene larve drže se na okupu, da bi posle prvog presvlačenja krenule u aktivnu potragu za hranom.

Uprkos nedostatku krila, vrlo su živahne i aktivno se sele sa biljke na biljku. Odrasle jedinke se šire aktivnim letom i veoma su dobri letači, mogu preleteti razdaljine od 1–3 kilometra.

U jesen odrasle jedinke kreću u potragu za mestima povoljnim za prezimljavanje te naseljavaju kuće, stanove, terase, šupe i pronalaze mirna mesta na kome ostaju do proleća. Odrasle jedinke luče neprijatan miris, koji je odbrambeni mehanizam stenice od prirodnih neprijatelja, i zbog toga spadaju u grupu insekata koje se u narodu zovu „smrdibube „.

Simptomi

Registrovan je veliki broj biljnih vrsta (preko 100) na kojima pravi štete. Ekonomski značajne štete može da prouzrokuje na paradajzu, paprici, jabučastom voću, vinovoj lozi, kukuruzu, soji. Štete nanose larve i imaga sisanjem biljnih sokova iz svih nadzemnih delova biljke tokom cele vegetacije. Simptomi napada manifestuju se u vidu sitnih, beličastih uboda, koji prelaze u nekrotične pege. Na napadnutim plodovima, osim nekrotičnih pega, uočava se i deformacija ploda što umanjuje njegovu tržišnu vrednost. U slučaju jakog napada štetočine, dolazi do opadanja plodova i potpunog gubitka prinosa. U soji i kukuruzu ne formira se zrno. Štetočina je sklona grupisanju i često se grupno seli sa jednog useva na drugi, pa je na parcelama izražen „ivični efekat” – štete su izraženije po ivicama parcela. Po osobinama i štetnosti veoma je slična zelenoj povrtnoj stenici – Nezara viridula koja je kod nas prvi put registrovana na soji 2011. godine i od tada je svake godine prisutna i pričinjava ekonomske štete.

Mere borbe

U našoj zemlji braon mramorasta stenica je nova vrsta, i još uvek nema registrovanih preparata za njeno suzbijanje. U svetu se koriste uglavnom preparati na bazi piretroida, neonikotinoida i acefata.

Preventivne mere

Tokom letnjih meseci potrebno je postaviti mreže na vrata i prozore, zatvoriti sve rupe i otvore kako bi se sprečilo dalje širenje i ulazak štetočine u stambene jedinice tokom zimskih meseci radi njenog prezimljavanja. U zatvorenom prostoru preporučuje se samo mehaničko uništavanje, a upotreba insekticida NIJE DOZVOLJENA.

Za čoveka je braon mramorasta stenica bezopasna, mada u slučaju prenamnožavanja izazivaju uznemirenost i paniku među stanovništvom, naročito u jesenjem periodu kada se masovno seli u urbane sredine radi prezimljavanja.

Braon mramorasta stenica je invazivna vrsta koja je opasna samo za biljke. Globalne klimatske promene koje se dešavaju, poput zagrevanja, utiču na intenzivno širenje ove stenice. Postoji visoki rizik da u narednim godinama ova stenica postane ekonomski značajna štetočina u proizvodnji voća i povrća na području Republike Srbije.

Bilten "Za našu zemlju", broj 74, februar 2019.