Stolbur krompira

Stručna podrška: mr Gordana Jovanović, koordinator programa mera za područje Centralne Srbije, PSS Leskovac

Stolbur krompira (Candidatus Phytoplasma solani) konstatovan je u Mađarskoj, Rumuniji, Češkoj i proširio se u neke njima susedne zemlje, gde izaziva smanjenje prinosa od 30- 80% ali ujedno smanjuje i kvalitet krtole krompira.

U Srbiji se nalazi na A2 listi karantinskih štetnih organizama. Prisustvo stolbura krompira registrovano je u 2018. godini na području Leskovca u epifitotičnim razmerama. Širi se i u Vojvodini. Najintezivnije se javlja na krompiru za čips koji se obično gaji na većim površinama, a krompir je atraktivan za cikade vektore prenosioce ovog oboljenja. Kod inficiranih krtola sa stolburom koje se koriste za proizvodnju čipsa, u procesu pečenja meso tamni, što krtole čini nekorisnim za osnovnu namenu.

RAZVIĆE I VEKTORI PRENOŠENJA STOLBURA KROMPIRA

Stolbur krompira izaziva Candidatus Phytoplasma solani (Mitrović i dr.2014). Prenose ga cikade. Od 16 vrsta cikada koje se javljaju na krompiru i koja su testirana na C.phytoplazmu, samo 3 vrste su bile pozitivne: Hyalesthes obsoletus, Reptalus panzeri i Reptalus ginquecostalis (Mitrović i dr. 2014, 2015.). Testiranja su potvrdila prenošenje samo H. obsoletus i R.panzeri koji se javljaju u epifitotičnim razmerama u Južnoj Bačkoj i odgovorni su za epidemiju stolbura na krompiru. Najznačajniji je H.obsoletus kojem je domaćin poponac (Convolvulus arvensis), zatim Crepis foetida, ruderalni korov i kopriva-Urtica dioica (Kosovac i dr., 2014). Populacije imaga H.obsoletus mogu biti fitoplazmatične (oko 18%), ako su se hranile poponcem i koprivom, ali ako su se imaga hranila sa C. foetida mogu biti vektori fitoplazme u većem procentu.

Drugi značajniji vektor C.Phytoplasma solani je R. panzeri koji se razvija na kukuruzu, pšenici, divljem sirku i dr. Oba vektora prenose stolbur sa biljaka hraniteljki posle preletanja imaga na krompir koji je atraktivan za ishranu imaga. Najosetljivije su mlade biljke krompira, a starije biljke su otpornije (važno za suzbijanje). H.obsoletus i R.panzeri, kao što je karakteristično i za druge Cixiidae, prezimljavaju u stadijumu larvi na korenu domaćina i ishranom primaju fitoplazmu. Akvizicija fitoplazme je u stadijumu larve pa imaga posle izletanja iz zemlje prenosite stolbur na krompir na koji doleću.

H.obsoletus i R. panzeri izleću početkom juna. Krompir je atraktivan za imaga, koji masovno doleće na biljke i hrani se sisanjem iz floema. Cikade prenose fitoplazmu i već posle 30-tak dana ili krajem juna, a naročito u julu i avgustu, se na krompiru pojavljuje crvenkasto lišće, uvija se vršno lišće i pojavljuju se vazdušne krtole. U zavisnosti od prisustva imaga vektora, polje krompira možemati masovno prisustvo crvenkastih biljaka. Karakterističan je simptom, koji se obično dešava u avgustu mesecu, da se pojavljuju „vazdušne krtole„ na nadzemnom stablu krompira, koje iscrpljuju biljku i značajno smanjuju prinos. Kod jake infekcije, biljke krompira uginjavaju i prinos je ugrožen. Vreme pojave simptoma određuje i vreme uzorkovanja. Mitrović i saradnici, 2014., preporučuju uzimanje uzoraka krompira u junu i julu radi utvrđivanja prisustva stolbura.

U Leskovcu, stolbur krompira uglavnom prenosi H. Obsoletus, a najvažniji izvor fitoplazme stolbura je Crepis foetida i U. dioica koji su bogatiji sa fitoplazmom i moguće je da se nešto brže razvijaju. Postoji i mogućnost da vazdušne krtole nastaju još od nekih drugi neutvrđenih prouzrokovača,jer stolbur na ovom terenu još nije laboratorijski potvrđen.

Smatra se da je epifitocija stolbura na krompiru u Južnoj Bačkoj povezana sa epizoocijom vektora R. panzer koji prenosi „crvenilo kukuruza“ i H. obsoletus kao i zbog činjenice da je najčešći plodored kukuruz na kukuruz ili kukuruz na pšenicu, a ove žitarice su izvor stolbura. Osim toga, u Južnoj Bačkoj, u neposrednoj blizini krompira, gaje se i mnogi povrtarski usevi kao što su mrkva, peršun, pasulj, paprika, paradajz i dr. koji takođe oboljevaju od C.Phytoplazma, a vektor im je H. obsoletus (Mitrović i dr.).

SUZBIJANJE EPIFITOCIJE STOLBURA KROMPIRA

Pojava epifitotičnih razmera stolbura krompira na nekim krompirištima, ugrožava proizvodnju posebno proizvodnju krompira za čips. Mnogo nepoznatog ima u odnosu stolbura, krompira i životne okoline, a nema efikasnih mera suzbijanja. Ipak pristup suzbijanju se sagledava u smanjenju prisustva stolbura primenom agrotehničkih mera ali i hemijskih suzbijanjem vektora stolbura u fazi doletanja imaga H. obsoletus i R. panzeri na krompir.

Preduslov suzbijanja stolbura krompira je sadnja zdravog sadnog materijala. Semenske krtole mogu biti fitoplazmatične sa ispoljavanjem manje ili više simptoma (Mitrović i sar.2014). Iz ovih razloga, semenske krtole, slično kao i kod E. carotovorum, moraju se uzorkovati na proveru prisutnosti C.Phytoplazma solani u reonima pojave stolbura, što se do sada nije radilo. Važno je istaći da u Zapadnoj Evropi odakle se u našu zemlju uvozi semenski krompir, još nije službeno registrovan C.Phytoplazma solani.

Korovi mogu biti izvor stolbur fitoplazme na njivi gde se gaji krompir ali i korovi na okolnim njivama pa stoga treba redovno suzbijati korove.

U blizini gde se gaji krompir, ne bi trebalo gajiti povrće ili druge ratarske useve koji su osetljivi na stolbur. Mitrović i saradnici, 2014. su konstatovali fitoplazmatični pasulj i neke druge useve sa simptomima stolbura u Južnoj Bačkoj.

Hemijsko suzbijanje je zasnovano na obligatnom parazitizmu. Stolbur fitoplazma se razvija samo u živim ćelijama biljaka ili insekata vektora pa se moraju suzbijati imaga vektora H.oboletus i R. panzeri. Izletanje oba vektora stolbura u Bačkoj se dešava početkom juna, a H.obseletus možda i ranije u okolini Leskovca. Posebno su osetljive sorte krompira za čips i crvene konzumne sorte kao što su Volare, Arizona i dr., gde se obavezno moraju suzbijati imaga vektora. Najosetljivije su mlade biljke krompira. Krompir je inače veoma atraktivan za imaga vektora. Na koje polje krompira će doleteti imaga vektori stolbura, zavisi od atraktivnosti keiromona koje luče pojedine sorte.

U uslovima epizootičnih migracija vektora na krompir, preporučuju se kontaktni insekticidi sa gasnom fazom da bi vektori uginuli pre samog početka ishrane iz floema odnosno da bi se tako sprečilo prenošenje fitoplazme. Imaga cikada vektora stolbura, imaju voštanu prevlaku pa su otpornije na delovanje insekticida. Da bi se ostvario kontakt insekticida sa insektima, treba dodati površinski aktivnu materiju (surfaktant ) Silwet L 77 u količini 25 ml/100 lit vode. Imaga vektora lete mesec i nešto duže dana, pa krompir treba tretirati najmanje 3-4 puta u razmaku od 7 dana. Kada se tretira mlađi krompir razmak između tretiranja treba biti kraći, tretirati samo kasnostasne sorte.

Bilten "Za našu zemlju", broj 73, januar 2019.