Kupusna muva - opasna štetočina u proizvodnji kupusnjača

Stručna podrška: mr Gordana Forgić, konsultant u zaštiti bilja, Sombor, internet stranica www. agrolekar.rs

Svake godine, pa i ove, proizvođači iz Zapadnobačkog regiona imaju problem sa kupusnom muvom (Delia radicum), štetočinom u proizvodnji kupusnjača. Ova štetočina u nekim godinama može u potpunosti da uništi rasađeni usev, najčešće tokom maja meseca. Smatra se važnom štetočinom kupusa, ali i ostalih biljnih vrsta iz ove familije (kelj, karfiol, keleraba, rotkva, ren, rotkvica). Naročito veliku opasnost predstavlja u proizvodnji ranog kupusa, karfiola, kelerabe. Javlja se u proizvodnji kako na otvorenom tako i u plasteničkoj proizvodnji kupusnjača.

Kupusna muva ima 2-3 generacije godišnje, prezimljava u fazi lutke, dok se odrasle jedinke prve generacije pojavljuju krajem aprila, a nekada i ranije (kada temperatura zemljišta dostigne 12C).

Nakon parenja, ženke polažu jaja na vrat korena ili u zemljište u neposrednoj blizini biljaka. Već posle nedelju dana pile se larve, koje se hrane dlačicama korenovog sistema, a kada odrastu hrane se unutar glavnog korena. Stadijum larve traje oko mesec dana, nakon čega se pretvaraju u lutke koje možemo naći na dubini i do 15 cm u zemljištu, kao i na samom korenu biljke. Larve su svetle, žutobele boje, bez nogu, sužene na prednjem delu tela i sa atrofiranom glavom. Najopasnija je prva generacija kupusne muve, koja se javlja tokom aprila i maja meseca i u to vreme na korenu jedne biljke može se naći veći broj larvi. Larve prouzrokuju uvenuće i propadanje mladih biljaka, dok starije biljke zaostaju u porastu i podložne su napadu patogena. Oštećene biljke gube turgor, venu, dobijaju ljubičastu boju i lako se čupaju. Ovoj štetočini za njen rast i razviće, pogoduju peskovita zemljišta, navodnjavanje i kišni period.

KAKO UMANJITI ŠTETE OD KUPUSNE MUVE

Zaštitu kupusnjača od ove štetočine treba raditi pre nego što se pojave larve na korenu, jer je sa njihovom pojavom suzbijanje veoma otežano. Poštovanje plodoreda i prostorne izolacije na njivama u odnosu na prošlogodišnju proizvodnju, znatno umanjuju opasnost od pojave ove štetočine.

Veoma je važno naglasiti da je bitno kontrolisati prisustvo jaja muve kao i piljenje larvi, naročito na površinama gde se kupus rasađuje u neposrednoj blizini prošlogodišnje proizvodnje kupusnjača ili u blizini površina gde je prethodne godine bila uljana repica, na kojoj ova štetočina takođe može da prezimi.

Nepesticidna mera koja može zaštititi rasađene kupusnjače od kupusne muve je pokrivanje mladog useva agrotekstilom ili insekticidnim mrežama u vreme leta imaga. Brojnost kupusne muve se tada prati putem feromonskih klopki koje treba postaviti tokom marta na površinama na kojima je prethodne godine bila proizvodnja kupusnjača.

Ukoliko se primeti prisustvo štetočine ili su već prisutna oštećenja na biljkama, intenzivnim navodnjavanjem na osnovu potreba biljaka i njihovom povećanom ishranom, štete se mogu delimično ublažiti.

U cilju suzbijanja odraslih jedinki kupusne muve i sprečavanja polaganja jaja u usevu kupusnjača, proizvođačima se preporučuje primena insekticida na bazi aktivne materije bifentrina, koji se primenjuju nakon lovljenja odraslih jedinki na feromonskim klopkama.

Prilikom sadnje kupusnjača preporučuje se potapanje rasada kupusa u 0,3% rastvor preparata na bazi aktivnih materija tiametoxama i imidakloprida u trajanju od 10 minuta i na taj način mogu se redukovati larve kupusne muve u određenom vremenskom periodu. Ova mera daje rezultate na površinama na kojima se nije ispoštovao plodored.

Na osnovu dugogodišnjeg iskustva, suzbijanje prisutnih larvi se može raditi primenom insekticida kroz sistem za navodnjavanje korišćenjem insekticida na bazi aktivne materije tiametoksam ili insekticida na bazi aktivnih materija hlorpirifosa i piretroida u koncentraciji 0,15%, u količini od 50-100 mililitara rastvora po biljci. Nakon aplikacije insekticida, svakoj biljci je potrebno dodati još i istu količinu čiste vode kako bi se insekticid spustio u zonu korena gajenih biljaka.

Bilten "Za našu zemlju", broj 72, decembar 2018.