Održani 6. Semenarski dani regiona

Stručna podrška: dr Svetlana Balešević-Tubić, generalni sekretar Semenarske asocijacije Srbije, Sandra Bogdanović, predsednik Semenarske asocijacije Srbije

Na inicijativu Semenarske asocijacije Srbije, a u cilju poboljšanja funkcionisanja semenarskog sektora regiona bivše Jugoslavije, kao i ujednačavanja regulative i olakšavanja prometa semena, 2013. godine je održan prvi takav skup pod nazivom „Semenarski dani regiona“, u Srbiji u Novom Sadu. Od tada se, Semenarski dani regiona kontinuirano održavaju svake godine, a u organizaciji ovog značajnog skupa smenjuju se Srbija, Hrvatska i Slovenija. Domaćin skupa je od 12. do 13.11.2018.godine bila Slovenija, a na skupu su istaknute glavne teme koje su govorile o trajnosti razvoja poljoprivrede i uloge semenarstva, o biološkom i hemijskom tretmanu semena, kao i proizvodnji semena u organskoj (biološkoj) poljoprivredi.

Primož Štuhec iz GIZ Semenarstva Slovenije istakao je kako izgleda proizvodnja i promet semena u region, dok je Kristijan Puškarić iz Hrvatsko sjemena, naglasio koje su perspektive i izazovi hrvatskog i evropskog semenarstva nakon 2020. godine.

Kolege iz Srbije Jelena Ovuka i Sandra Cvejić, iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo naglasile su koji su to pravci organskog semenarstvo u Republici Srbiji, kao i kakav je to integrisani pristup u oplemenjivanju biljaka, pre svega oplemenjivanja suncokreta na biotički stres.

Pored održanih izlaganja od strane vrhunskih eksperata, poseban značaj ovom događaju dala je panel diskusija pod nazivom “Održiva poljoprivreda sa aspekta tretiranja semena”. Kao uvod u panel diskusiju održana su predavanja o Rezultatima ogleda sa biološkim preparatima u Sloveniji, Peter Gselman i Savremeno tretiranje semena, Pero Bašić, Syngenta Agro doo, Hrvatska. Održane su i prezentacije na temu Savremenog tretmana semena, Zoran Tomašev, Bayer, Srbija i Tretman semena Starcover, Aleksandar Dević, LG, Srbija, koje su otvorile panel diskusiju. Panelisti su bili Zoran Tomašev, Bayer, Srbija (Savremeni tretman semena), Jože Jerič, GIZ Semenarstvo Slovenije (Novine u strategiji EU po pitanju zelene revolucije), Kristijan Puškarić, BC Institut, Hrvatska (Novine po pitanju tretmana semena u Hrvatskoj), Aleksandar Dević, LG, Srbija (Tretman semena Starcover).

Drugog dana skupa održan je okrugli sto predstavnika Semenarskih asocijacija svih zemalja učesnica i predstavnika Uprave za zaštitu i zdravlje bilja BIH.

Semenarski dani regiona ocenjeni su kao veoma značajan skup za semenarski sektor i mesto okupljanja semenara regiona.

Učesnici iz Srbije imali su priliku da dobiju stručne savete i iskustva od kompanija koje su prošle period tranzicije i ulaska u EU. S obzirom na to da kompanije iz Srbije sada prolaze kroz taj period, svako iskustvo i savet su dobrodošli i od velike su pomoći. Struka, nauka, kao i donosioci odluka, odnosno Ministarstva, bili su okupljeni na jednom mestu gde se razmenjuju znanja i iskustva, a upravo je to potrebno regionu, kako bi se uspostavila čvršća saradnja u oblasti semenarstva.

 

Jedan od značajnih zaključaka sa ovog skupa jeste da poljoprivrednim proizvođačima treba ponuditi kompletno rešenje zaštićenog semena, jer opstanak semenarstva zavisi od kvaliteta semena „u džaku“, odnosno od kvaliteta proizvedenog semena, kvaliteta dorade, što podrazumeva i kvalitetan tretman semena. Zahtevi poljoprivrednih proizvođača su usmereni na kvalitet semenskog materijala, koji se mora obezbediti kako u proizvodnji, tako i u kasnijim postupcima manipulacije semenom. Od velikog značaja je investiranje u osavremenjavanje procesa tretmana semena.

Organska proizvodnja sve više dobija na značaju kako u Srbiji, tako i u zemljama regiona i EU, kao i na globalnom nivou. Semenarske kompanije su svesne sve veće potrebe za semenom dozvoljenim u organskoj proizvodnji, te se sve više razmatra i pitanje organskog semena, kao i organskog oplemenjivanja. U EU postoji 295.000 organskih proizvođača, koji imaju proizvodnju na 12.1 milion hektara sertifikovanog zemljišta. Njihov rod se prerađuje kod 62 hiljade organskih proizvođača. Kada se kaže da vrednost organske hrane u EU iznosi 32 milijarde evra, podrazumeva se da organska proizvodnja postaje sve ozbiljnija i da će potrebe za organskim semenom biti sve veće.

Srbija, kao zemlja sa velikim potencijalom, trebala bi da fokus stavlja i na ovaj segment i sve više se edukuje u pravcu organskog semenarstva, kao i organske proizvodnje uopšte. Razlog za ovakvu orijentaciju je što ovi proizvodi mogu da budu velika izvozna šansa za Srbiju, kao i očuvanje prirodnih bogatstava i resursa koje naša zemlja ima.

Bilten "Za našu zemlju", broj 72, decembar 2018.