Elektronska knjiga polja i neophodnost njene primene

Evidencija operacija u poljoprivrednoj proizvodnji do sada je bila moguća jedino vođenjem pisanih knjiga polja. Upisani podaci su vrlo često bili šturi, pronalaženje i sortiranje otežano, a veoma teško su se mogle raditi analize i izveštavanje. Bilo je potrebno listati knjige što je oduzimalo puno vremena. Često se moralo vršiti ponovno unošenje u excel ili neki drugi program/tabele, koji bi omogućavali sortiranje i obradu podataka.

Važno je istaći da se nepoznavanjem istorije primene pesticida (rezidualno dejstvo o čemu se ovih dana puno razgovara u stručnim krugovima), „sudbine“ žetvenih ostataka, prinosa biljaka u prethodnim godinama (neadekvatna primena mineralnih đubriva), strukture setve na datoj parceli (nepoštovanje plodoreda), korovske flore, napada štetočina, sigurno smanjuje rentabilnost proizvodnje. Ulaganje u „napamet proizvodnju bez evidencije“ direktno se bespotrebno povećavaju troškovi proizvodnje.

Mnogi standardi poput HCCP, GLOBAL GAP, ISCC, DUNAV SOJA, i dr., se međusobno razlikuju, jer svaki od navedenih standarda ima posebne zahteve prema neophodnoj dokumentaciji, ali je zajedničko za sve standarde da im je osnova sledljivost (kada je nešto rađeno, koje je seme upotrebljeno, koji pesticid, količine i vreme primene, itd), a to se upravo postiže i dokazuje elektronskom knjigom polja. Proizvođači sami moraju da odluče koji će standard finalni proizvod zadovoljavati, jer time mogu da ostvare bolju cenu i lakši plasman na tržištu. Neispravnim proizvodima će se na taj način, lakše ulaziti u trag, i biće omogućeno mapiranje vremena i mesta gde je napravljena greška u procesu proizvodnje.

U nekim zemljama, ne možete izneti proizvod na tržište ako uz njega ne priložite i elektonsku knjigu polja. Proizvodi koji ne budu posedovali adekvatnu dokumentaciju koristiće se samo za internu, ličnu upotrebu. Vođenje elektronske knjige polja će i kod nas biti obavezujuće.

Primeri iz drugih zemalja koji ovu meru sprovode su takvi, da su sva gazdinstva koja ne vodi evidenciju kroz elektronsku knjigu polja, isključena iz subvencionisanja proizvodnje od strane države.

Proizvođači ovakve standarde ne treba da shvate kao pretnju nego kao mogućnost da ostvare određene dodatne benefite (viša cena, proširivanje tržišta,..). Našim proizvođačima se u dosadašnjoj praksi dešavalo da zbog neispunjavanja standarda kvaliteta koji važe u pojedinim zemljama, finalni proizvodi budu vraćeni, ili im bude promenjena namena (umesto ishrane ljudi ishrana domaćih životinja) uz adekvatno cenovno umanjenje.

Bilten "Za našu zemlju", broj 71, novembar 2018.