Glodari redovne štetočine u našem ataru

PAŽLJIVO I ODGOVORNO SA SUZBIJANJEM GLODARA

Stručna podrška: mr Gordana Forgić, konsultant u zaštiti bilja Sombor, internet stranica www. agrolekar.rs

Glodari su značajna grupa štetočina koja se javlja svake godine, a tokom jeseni pričinjavaju štete na strnim žitima, uljanoj repici, krmnom bilju, a često su uzrok oštećenja korena u mladim voćnjacima. Useve oštećuju pregrizanjem mladog lišća biljaka oko svojih jazbina stvarajući lako uočljive oaze u polju. Spadaju u polifagne štetočine, što znači da prave štete velikom broju biljnih vrsta na poljoprivrednim zemljištima, a povoljna staništa su im nepoljoprivredne i neobradive površine (livade, uvratine, kanali) odakle migriraju u potrazi za hranom. Aktivni su i tokom zimskog perioda. Karakteriše ih brzo prenamnožavanje i ukoliko se na vreme ne redukuju suzbijanjem, njihova brojnost često preraste u kalamitetnu brojnost (visoku brojnost) kada je veoma teško zaštititi useve i sprečiti štete koje nanose.

Da bi se brojnost glodara držala pod kontrolom, vrlo je važno, obzirom da je žetva jesenjih useva u toku, voditi računa o rasipanju pri kombajniranju da bi se smanjila količina hrane za ove štetočine, a takođe je neophodna kvalitetna obrada zemljišta koja će poremetiti njihova staništa.

Ova grupa štetočina obuhvata veći broj vrsta, a u jesen se najčešće sreću poljska voluharica i poljski miš.

POLJSKA VOLUHARICA (MICROTUS ARVALIS)

Poljska voluharica je jedna od osnovnih štetočina strnih žita, višegodišnjeg krmnog bilja tokom jesenjeg i zimskog perioda, kao i mladih voćnjaka, a ima je i na neobradivim površinama. Poljska voluharica se po izgledu razlikuju od poljskih miševa po tome što su im svi istureni delovi kraći: rep, noge, njuška, ušne školjke. Oči su sitnije i imaju valjkasto telo. Ova vrsta glodara ima veliku reproduktivnu moć. Obrazuje lako uočljive kolonije, koje se prepoznaju po utabanim stazicama širine 2-4 cm koje spajaju ulazne otvore u podzemne jazbine. Poljska voluharica ima više ulaznih otvora u svoje stanište. Ženka se razmnožava 3-4, ređe i 5 puta. Broj mladunaca u jednom leglu je od 4-8 pa čak i više. Pojavljuje se najviše tokom jeseni i leta.

POLJSKI MIŠ (APODEMUS SYLVATICUS)

Poljski miš je dužine 10-11cm, dužina repa je približno jednaka dužini tela, sivkasto riđe boje krzna odozgo i bele boje trbuha. Živi u gnezdu koje pravi u podzemnim jazbinama, koje najčešće imaju 1-2 ulaza. Aktivan je tokom cele godine u toku koje se razmnožava 2-4 puta. Najčešće se hrani zrnevljem i zelenim podzemnim delovima biljaka. Značajne štete nanosi prilikom setve strnih žita sakupljajući posejano seme, naročito ukoliko je setva plitka, tako da imamo „plešine“ bez useva što utiče na smanjenje prinosa ovih biljnih vrsta.

FAKTORI VISOKE BROJNOSTI GLODARA

Glavni faktori koji uslovljavaju kalamitetnu pojavu ovih štetočina su klimatski uslovi, nesistematsko suzbijanje, dostupnost hrane nakon kombajniranja jesenjih useva, neadekvatna obrada zemljišta.

Visoke temperature i mala količina padavina pogoduju prenamnožavanju ovih štetočina, kakva je upravo ova jesen, kao i redukovana obrada pri setvi strnih žita, koja ne remeti njihova staništa na predusevima soje, kukuruza, šećerne repe.

Dubokim oranjem razoravaju se gnezda glodara i na taj način sprečava prelazak na ozima žita i lucerišta.

Vreme kombajniranja u jesen i odnošenja hrane za ove štetočine, značajno utiče na njihovo prisustvo i uglavnom je intenzitet napada jači na  površinama gde je predusev bio kukuruz koji je kombajniran u kasnijim rokovima kao i na površinama šećerne repe čije je vađenje kasnije.

KONTROLA BROJNOSTI I VREME SUZBIJANJA GLODARA

Osnov za suzbijanje glodara predstavlja brojnost aktivnih rupa po jedinici površine.

Najjednostavniji način kontrole brojnosti glodara je prebrojavanje prisustva aktivnih rupa na 10 probnih površina od po 100 m2,odnosno u 10 redova useva na dužini od 100 m (Priručnik izveštajne i prognozne službe zaštite poljoprivrednih kultura, Kolektiv autora).

Za poljsku voluharicu hemijsko suzbijanje treba započeti pri niskoj brojnosti kada se evidentira 5 aktivnih rupa po aru, a kod poljskog miša sa suzbijanjem početi kada se utvrdi 1 aktivna rupa po aru.

Proveru aktivnosti rupa možemo uraditi zatrpavanjem nađenih rupa i proverom nakon nekoliko dana. Kod krmnog bilja gde napad može biti znatno veći u jesen, i gde je utvrđena prisutnost većeg broja rupa, da bi prepoznali koje su aktivne, preporuka je da se izvrši drljanje, a nakon nekoliko dana će se uočiti aktivne rupe u koje treba staviti mamke.

Glodari zahtevaju redovnu kontrolu prisutnosti na svim, kako poljoprivrednim tako i nepoljoprivrednim površinama.

Veoma je bitno preventivno suzbijanje dok je populacija glodara u manjoj brojnosti. Suzbijanje u jesenjem periodu doprinosi redukciji zimske populacije iz kojih se razvijaju prolećni naraštaji. Najvažnije je jesenje i rano suzbijanje u proleće, jer kasnije, porast strnih žita otežava evidentiranje rupa od glodara.

SUZBIJANJE GLODARA

Za suzbijanje ovih štetočina koriste se hemijska sredstva pod nazivom rodenticidi. U tu grupu spadaju mamci sa različitim aktivnim materijama. Rodenticidi na bazi cink fosfida imaju kratak period razlaganja pa u manjoj meri mogu da prozrokuju uginuća sitne divljači. U aktivnu rupu stavljati 5 grama mamaka i istu zatrpati. Nakon 10 dana ponovo prekontrolisati stanje sa aktivnim rupama. Pored ovih, mogu se koristiti i mamci na bazi bromadiolona u količini od 10-20 grama/rupi. Obzirom na njihov mehanizam delovanja (antikoagulanti) ovi mamci imaju vremenski odloženo dejstvo i suzbijanje je potrebno ponoviti za 7 dana.

Za bezbednu primenu mamaka mogu se koristiti kašike za doziranu količinu sa dugačkom drškom.

Pravilna primena rodenticida podrazumeva da pri suzbijanju glodara mamak mora biti stavljen u rupu koju obavezno zatrpati i „nagaziti“. Pri postavljanju mamaka važno je voditi računa da se mamci ne rasipaju, da ne ostaju po površini da bi se sprečilo trovanje divljači, ptica. Izvođači suzbijanja glodara, zbog svoje lične zaštite, obavezno treba da koriste lična zaštitna sredstva (rukavice, masku). Primenu  sredstva za zaštitu bilja, mogu vršiti samo lica koja poseduju rešenje o primeni naročito opasnih sredstava za zaštitu bilja.

Prilikom izbora mamaka voditi računa ukoliko se planira suzbijanje glodara u semenskim usevima strnih žita da nosač mamaka ne bude zrno pšenice, ječma, ovsa jer u proleće prilikom poljske kontrole semenskih useva može biti problema usled prisustva primesa koje potiču od primenjenih mamaka.

VAŽNA NAPOMENA

• Mamci se stavljaju u aktivne rupe koje se moraju zatrpati radi zaštite divljači od trovanja

• Zbog otrovnosti voditi računa o merama zaštite ljudi, koristiti zaštitnu opremu — rukavice, maske. Kategorija Opis brojnosti Broj aktivnih rupa po hektaru Microtus arvalis (poljska voluharica) Apodemus spp. (poljski miševi)

Bilten "Za našu zemlju", broj 70, oktobar 2018.