Preduslovi za bolje čuvanje voća i povrća

Stručna podrška: mr Gordana Forgić, stručni konsultant u zaštiti bilja Sombor, internet stranica www. agrolekar.rs

Osnovni cilj čuvanja poljoprivrednih proizvoda jeste da tokom skladištenja očuvamo tržišnu vrednost proizvoda sa što manje gubitaka u kvalitetu i kvantitetu - težini. Važno je znati kakav proizvod se može skladištiti, na koji način, namenu čuvanja i skladištenja kao i koliko dugo želimo da skladištimo određene proizvode.

Bolesti koje se javljaju u skladištima prouzrokovane su od strane velikog broja bakterija i gljiva:

• Erwinia spp, Xantomonas spp. i Pseudomonas spp. - bakterije koje dovode do vlažne truleži gotovo svih vrsta povrća.

• Fusarium oxysporum – uvenuće lukovičastog povrća, paradajza, paprike, patlidžana i krompira.

• Penicillium spp. - plava plesan na lukovičastom povrću.

• Rhizopus spp. trulež krastavca, lubenice, dinje, krompira, mrkve.

• Botrytis spp. - siva trulež na lukovičastom povrću, zelenoj salati, paradajzu, paprici, patlidžanu.

• Colletotrichum spp. – antraknoza krastavca, lubenice, dinje, leguminoza, lukovičastog povrća.

• Alternaria spp. - pegavost lukovičastog povrća, krastavca, dinje, lubenice, mrkve, paradajza, patlidžana, paprika.

FAKTORI KOJI UTIČU NA POJAVU BOLESTI U SKLADIŠTU

1. Faktori tokom gajenja u polju ili zatvorenom prostoru

2. Faktori tokom berbe i transporta plodova

3. Faktori tokom skladištenja

Na zdravstveno stanje proizvoda koji nameravamo da skladištimo, uticaj ima veliki broj faktora, a među značajne spadaju izbor sorte, vremenske prilike i razne agrotehničke i fitosanitarne mere, koje se sprovode tokom vegetacionog perioda. Bolesti koje se na poljoprivrednim proizvodima razvijaju nakon berbe, mogu nastati tokom vegetacije u polju usled neadekvatne zaštite, kao posledica oštećenja ploda tokom berbe, sortiranja, transport, kao i neadekvatnog čuvanja.

Sortiment biljne vrste veoma često utiče na ponašanje biljaka prema mnogim fitopatogenim parazitima svojom različitom osetljivošću prema patogenima, u transportu kao i tokom čuvanja u skladištu.

Organizovanje vegetacione sezone mora biti u skladu sa našim ciljem o vremenu plasmana proizvoda.

Neizbalansirano đubrenje može uticati na pojavu nekih patogena, kao što na primer, nedostatak kalcijuma kod paprike, paradajza i lubenice prouzrokuje truljenje vrha ploda ili jednostrano đubrenje azotom kod karfiola prouzrokuje vlažnu trulež glavica nakon berbe.

Sve fitosanitarne mere u sklopu integralnih mera zaštite tokom vegetacije, imaju za cilj da smanje infekcioni materijal mnogih prouzrokovača bolesti i time obezbede zdravstveno ispravan proizvod koji se skladišti (adekvatna hemijska zaštita, sakupljanje i uništavanje obolelih plodova, uklanjanje obolelih biljaka, uništavanje korova..). Bolesti skladišta su često produžetak skrivenih patogena na ubranim plodovima koji samo nastavljaju razvoj u povoljnim uslovima u skladištu.

Optimalno vreme berbe sa optimalnom zrelošću plodova, sa što manjim oštećenjem plodova pri berbi, pakovanje u adekvatnoj ambalaži, doprinosi da skladištenje bude što bezbednije i dugotrajnije. Korišćenje optimalnog režima skladištenja sa naglaskom na optimalnu temperature i vlažnost, sadržaj ugljen dioksida i etilena, vodeći računa da svaki proizvod određene biljne vrste ima specifične zahteve prilikom skladištenja.

Određeno voće i povrće ispušta etilen, bezbojni gas koji se proizvodi u biljnim tkivima i koji ubrzava proces sazrevanje voća i povrća (npr. tamne pege na zelenoj salati ili gorki ukus mrkve su posledice upijanja ovog gasa). Etilen dovodi do omekšavanja plodova, gubitka hlorofila, sa druge strane krompir i luk brže klijaju kada su skladišteni u blizini povrća ili voća koje ispušta etilen. Velika količina etilena potiče od obolelih i oštećenih plodova i on je jedan od značajnih uzroka propadanja i kvarenja plodova voća i povrća. Razne vrste plodova voća i povrća ispuštaju velike količine etilena poput jabuke, kruške, breskve, nektarine, dinje, paradajza, pečurki…

Da bi se smanjio negativan uticaj ovog gasa neophodno je redovno provetravanje skladišnog prostora.

Temperatura i vlažnost su najvažniji faktori kojima se reguliše process disanja kod uskladištenih svežih poljoprivrednih proizvoda, a cilj je da se disanje smanji na najmanju moguću meru. Pri procesu disanja uz prisustvo kiseonika iz vazduha, oksidišu šećeri i organske kiseline u plodovima, a kao nus proizvodi disanja javljaju se ugljen dioksid, vodena para i toplota, plodovi postaju smežurani, suše se i gube tržišnu vrednost.

Za kvalitetno i dugotrajno čuvanje biljnih proizvoda u skladištu, veoma su važne higijenske mere koje podrazumevaju dezinfekciju ambalaže i skladišta pre samog unošenja plodova za čuvanje i sprovođenje sanitarnih mera tokom čuvanja. Čišćenje i pranje komora se obavlja kada je komora prazna pri temperaturi od oko 15 stepeni. U starim hladnjačama, zidovi komora su malterisani i krečeni pa se pri dezinfekciji skida stari i stavlja novi premaz kome se obično doda rastvor hloramina. Pranje zidova kod savremenih hladnjača obavlja se pomoću kompresora, toplom vodom pod pritiskom. Za dezinfekciju se mogu koristiti jedinjenja na bazi hlora, kvaterna amonijumova jedinjenja kao i različite smeše dezinfekcionih sredstava kao formalin, kalijum permanganat, soda.

Mere smanjenja rizika pojave bolesti na uskladištenim plodovima mogu biti i:

• korišćenje gajbica i ostale ambalaže koja je čista, bez ostataka zemlje ili biljnog materijala

• prilikom pranja da se ne koristi kontaminirana voda

• prilikom sortiranja, pakovanja i transporta u skladišta, da se void računa da se ne unose plodovi sa simptomima truleži, sa oštećenjima od insekata, sa mehaničkim oštećenjima

• prilikom rukovanja plodovima voća i povrća voditi računa o higijeni rukovaoca i smanjiti mehanička oštećenja.

Ispunjenje zahteva uspešnog i dugotrajnog čuvanja plodova počinje pri samoj izgradnji skladišta ili hladnjače od izbora lokacija (da se objekat ne podiže u blizini đubrišta, aerozagađenja, hidrozagađenja), projektovanja i konstrukcije.

Moderna tehnologija skladištenja podrazumeva kontrolu procesa disanja, sazrevanja uskladištenih plodova i njegovo održavanje u što boljoj vitalnosti.

Bilten "Za našu zemlju", broj 69, septembar 2018.