Intervju BOŠKO VUČUREVIĆ, predsednik PKV

Prioritetni zadaci kada je u pitanju obrazovni sistem u narednom periodu treba da budu prilagođavanje obrazovnih profila i usklađivanje upisne politike sa potrebama privrede. Treba izgraditi sistem informisanja o potrebama privrede u pogledu kvalifikacija sa ciljem da se blagovremeno uoči raskorak između obrazovanja i zahteva prakse upravo ljudski kapital bi trebalo da bude najvažniji faktor konkurentnosti — rekao je za naš bilten Boško Vučurević predsednik Privredne komore Vojvodine.

1. Koja ste iskustva iz svog tridesetogodišnjeg rada u sektoru energetike, oblasti nafte, primenili u radu u Komori?

Preuzimanje jedne ovako značajne institucije kao što je Privredna komora Vojvodine (PKV), bilo je pravi izazov u mojoj karijeri. Potrudio sam se da svo znanje i iskustvo stečeno u energetskom sektoru, na pravi način implementiram u komorsku strukturu. Najveća prepreka u tome bila je, moram priznati, inertnost i tromost u donošenju odluka i upravljanju svim aktivnostima uopšte. Današnje poslovno okruženje ne prašta takve usporene reakcije. Privreda zahteva brze i efikasne akcije svojih komora. Mislim da sam za ovih godinu i po dana uspeo da oformim jednu efikasnu i modernu  instituciju te da Privredna komora Vojvodine sada zauzima svoju pravu poziciju nudeći širok spektar usluga i asistencija svojim članicama.

2. Kako ste u Komori organizovani? Koje usluge pružate privredi? Kojim kadrovima raspolažete?

Privrednom komorom Vojvodine upravljaju Skupština, Upravni odbor i predsednik UO koji je istovremeno i predsednik PKV. Sama Komora organizovana je po principu udruženja i stručnih službi. Postoje tri udruženja — Udruženje poljoprivrede, Udruženje industrije i Udruženje usluga. U okviru svakog udruženja, postoji određen broj uže specijalizovanih grupacija, a svako udruženje vodi sekretar udruženja. Njihov rad organizuje i usklađuje koordinator rada udruženja. Stručne službe vodi koordinator rada službi i takođe su organizovane tri stručne službe i to za: privredni sistem i ekonomsku politiku, za ekonomske odnose sa inostranstvom i za regionalnu i međuregionalnu promociju.

Osim standardnih usluga, kao što je izdavanje raznih vrsta potvrda, uverenja, sertifikata i slično, PKV najviše vidi sebe kao instituciju koja će informisati privrednike o svim aktuelnostima, povezivati ih, kako između sebe, tako i sa privredom iz inostranstva i sa institucijama u zemlji i inostranstvu. Trudimo se da organizujemo i interesno povežemo privrednike kako bi njihov zajednički nastup imao veću težinu.

Komora radi sa visokoobrazovanim i visokostručnim kadrovima, ali je takođe činjenica da je sadašnji broj zaposlenih manji nego u ranijem periodu. U tom smislu, trudimo se da svi budu racionalno raspoređeni i angažovani.

3. Šta je to na šta posebno obraćate pažnju?

U svom radu, veliku pažnju posvećujemo privrednim kretanjima i njihovoj analizi kako bi mogli pravovremeno informisati svoje članice o njima. Razmatranje aktuelne privredne situacije i svih novih momenata (zakoni, uredbe i slično) obavezno je prva tema na svakom sastanku udruženja ili grupacije u PKV. Redovno se održavaju javne rasprave i upoznavanje članova sa novim propisima koji utiču na poslovanje privrede.

4. Kako bi okarakterisali saradnju privrede, malih, srednjih i velikih preduzeća i komore u narednom periodu?

Sektor malih i srednjih preduzeća i preduzetnika predstavlja stub domaće ekonomije i privrednog razvoja zbog svog doprinosa rastu zaposlenosti, otvaranju novih radnih mesta i stvaranju bruto domaćeg proizvoda. Sa druge strane, iako broje manje poslovnih subjekata, velika preduzeća ostvaruju visok nivo dobiti i produktivnosti rada. Samo u Vojvodini je u 2016. godini poslovalo nešto više od četvrtine od ukupnog broja poslovnih subjekata u Republici Srbiji, a srazmerno tom udelu je realizovan približan procenat broja zaposlenih, vrednosti prometa i BDP-a.

Kao stručna i poslovna asocijacija privrednih subjekata, PKV ima zadatak da utiče na stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, uspostavljanje poslovnih kontakata između privrednih subjekata i povezivanje domaćih izvozno orijentisanih preduzeća sa inostranim partnerima.

U tom smislu, PKV će u narednom periodu nastaviti da prati propise i, u dijalogu sa privrednicima, pokretati inicijative za njihovu izmenu i predlagati donošenje novih; pratiće i predlagati eliminaciju administrativnih prepreka u njihovom poslovanju; organizovaće skupove, savetovanja, konferencije i bilateralne susrete; predstavljaće privredu na sajmovima i posredovati u uspostavljanju poslovnih kontakata sa domaćim i međunarodnim privrednim subjektima i institucijama; pružaće stručnu pomoć u iznalaženju potencijalnih strateških partnera i investitora; učestvovaće u organizaciji i realizaciji edukacija privrednika i preduzimati druge aktivnosti, a na predlog privrednih subjekata.

5. Komorski sistem se pre kratkog vremena transformisao. Da li je privreda zadovoljna promenama, da li ste Vi zadovoljni? Kakva je saradnja sa PKS i regionalnim komorama? Ima li preklapanja ili animoziteta?

Modernizacija komorskog sistema Srbije deo je ekonomskih reformi koje je Srbija sprovela u funkciji ozdravljenja privrede i unapređenja klime za poslovanje i investiranje. Primenjeni su principi efikasnosti i racionalnosti, odnosno smanjenja troškova, funkcionalne podele posla i kreiranja paketa  standardizovanih usluga privredi — kompanijama koje ovde posluju i potencijalnim stranim investitorima. Modernizacija je doprinela i intenzivnijoj saradnji između privrednih komora i Vlade Republike Srbije, naročito u pogledu uključivanja privrednih komora prilikom donošenja i testiranja zakona.

Da je privreda prepoznala PKV kao svoju instituciju, potvrđuje prisustvo velikog broja privrednika na poslovnim forumima i sajamskim manifestacijama koje organizujemo kako u zemlji tako i inostranstvu. Ono čime sam zadovoljan je da su ove aktivnosti rezultirale značajnim brojem poslovnih ugovora.

Stupanjem na snagu novog Zakona o privrednim komorama, jedinstveni komorski sistem je uvezao privredu na teritoriji Republike Srbije i omogućio da se zajedničkim snagama — na regionalnom, pokrajinskom i nacionalnom nivou, radi na jačanju privrednog ambijenta. Novi Zakon jasno je i precizno definisao poslove komora i oblasti njihovog delovanja, što implicira da nikakva preklapanja ili animozitet između komora ne postoje, već naprotiv, imamo izuzetnu saradnju koja je u funkciji pružanja podrške privredi i unapređenju uslova poslovanja.

6. Poljoprivreda je u Vojvodini veoma važna oblast poslovanja. Šta Vi kao komora nudite preduzećima iz poljoprivrede i prehrambene industrije?

PKV je poslovna asocijacija koja zastupa interese celokupne privrede Vojvodine i pokušava da poboljša ambijent i uslove poslovanja privrednih subjekata u saradnji sa Republičkom i Pokrajinskom vladom. Kroz komorski sistem, jedinstveno zastupa i štiti interese članica prema državnim organima, organima lokalne samouprave i drugim institucijama sistema. U okviru aktivnost komorskog sistema u celini, služba Udruženja poljoprivrede analizira mere ekonomske politike i uključuje se u predlaganje aktuelnih mera kojima treba da se unapredi poslovanje privrednih subjekata i registrovanih poljoprivrednih gazdinstava čija je osnovna delatnost poljoprivreda. Kreatorima agrarne politike upućuju se predlozi za kreiranje novih i unapređenje rešenja postojećih mera agrarne politike. Kroz različite oblike aktivnosti, (savetovanja, seminare, edukacije, sajmovi i slično) Udruženje poljoprivrede PKV svojim članicama obezbeđuje uslugu organizacije. Cilj PKV kada je udruživanje vojvođanskih poljoprivrednih proizvođača u pitanju jeste da se preko Grupacija pri Udruženju poljoprivrede PKV podstiče konkurentnost (kroz unapređenje proizvodnje i kvaliteta proizvoda), ali i da promoviše ovu veoma značajnu privrednu granu. Pored mogućnosti poslovnog povezivanja i promocije, saradnja sa privrednim komorama u zemlji i inostranstvu daje mogućnost učešća u zajedničkim projektima finansiranim iz fondova EU. Kada su u pitanju izvori finansiranja iz domaćih i stranih fondova, PKV informiše privredne subjekte o raspisanim konkursima namenjenim agroprivredi. Udruženje poljoprivrede PKV organizuje susrete privrednika zainteresovanih za jačanje i unapređenje međusobnih poslovnih veza i rešavanje pitanja boljeg nastupa na domaćem i izvoznim tržištima.

Intenzivne aktivnosti u okviru Udruženja poljoprivrede PKV, dovele su do značajnog uključenja velikog broja subjekata iz primarne poljoprivredne proizvodnje formiranjem odgovarajućih grupacija i pokretanjem niza inicijativa za poboljšanje njihovog položaja. U toku su aktivnosti na planu daljeg organizovanja proizvođača svinja, a za drugu polovinu ove godine planirano je osnivanje Grupacije za prehrambenu industriju, čiji će biti zadatak da utiče na položaj ove grane, posebno na segment malih i srednjih preduzeća. Tokom 85. Međunarodnog sajma poljoprivrede u Novom Sadu, naš štand bio je mesto brojnih susreta subjekata iz ovih delatnosti, kao i međunarodnih susreta na temu poljoprivrede.

7. Više puta ste istakli da komora gradi sve čvršće odnose sa privrednicima. Na koji način to radite?

Upravo napred pomenuti način rada glavna je spona između nas i privrede. Sve privredne organizacije su interesne i bitno je da osete da će u saradnji sa PKV, lakše i brže ostvariti svoje ciljeve i planove. Bilo u smislu dobijanja novih informacija ili kroz uspostavljanje kontakta sa drugim privrednicima ili u vidu pomoći da njihove primedbe na neka zakonska rešenja stignu na pravu adresu. PKV je organizovala više poseta privrednika sajmovima u Turskoj, Mađarskoj, Italiji, Crnoj Gori i slično. Privrednici osećaju da je komora mesto njihovog okupljanja gde lakše mogu da unaprede svoje poslovanje.

8. Kako komentarišete evidentan nedostatak kadrova u svim oblastima privrede?

Problem nedostatka kadrova prisutan je u svim oblastima privrede. Privrednici već duži niz godina ističu da naš obrazovni sistem nije u skladu sa potrebama privrede, i da ga treba prilagoditi njihovim zahtevima i promenama koje su nastale u okruženju. Razvoj novih proizvoda, novih proizvodnih procesa, novih organizacija kao i promene i na lokalnom i na globalnom tržištu, zahtevaju nove kvalifikacije.

U nastavnim programima postoji previše teoretske nastave, a sticanje praktičnih znanja je zastupljeno u nedovoljnoj meri. Takođe, obrazovni sistemi produkuju neke profile za kojima ne postoji potreba, a jedan broj obrazovnih profila koji se traži se ne obrazuje. Prioritetni zadaci kada je u pitanju obrazovni sistem u narednom periodu treba da budu prilagođavanje obrazovnih profila i usklađivanje upisne politike sa potrebama privrede. Treba izgraditi sistem informisanja o potrebama privrede u pogledu kvalifikacija sa ciljem da se blagovremeno uoči raskorak između obrazovanja i zahteva prakse upravo ljudski kapital bi trebalo da bude najvažniji faktor konkurentnosti.

Sa druge strane naši mladi stručnjaci odlaze u svet, prvenstveno iz ekonomskih razloga i što u odlasku vide priliku da profesionalno napreduju ali i da finansijski obezbede svoje porodice. Najveći broj diplomaca odlazi sa završenim Ekonomskim fakultetom, medicinskim, stomatološkim, elektrotehničkim. Najviše napuštaju građani deficitarnih zanimanja kao što su programeri, inženjeri i građevinski inženjeri, doktori i drugo medicinsko osoblje i visokokvalifikovana radna snaga.

Osim visokoobrazovanih i stručnjaka za tehnološke struke, masovno odlaze i ljudi iz drugih profesija koje su tražene u razvijenim državama. Paradoks je da upravo za ovim stručnjacima vapi i naše tržište rada. Na tržištu rada Srbije, već nedostaju profili poput zanatlija (zidari, tesari, stolari, keramičari, bravari,armirači, mesari, krojači), vozača, medicinskih sestara i tehničara.

Proteklih decenija su ugašeni mnogi zanatski smerovi u stručnim školama a za tražena zanimanja mladi nisu zainteresovani. To je dovelo do situacije da gotovo i nema školovanog zanatskog kadra iako neke kompanije unapred nude posao, obezbeđuje praksu, pa i stipendije. Posledica toga je da se, ne samo naše već i mnoge strane kompanije koje dolaze u Srbiju, suočavaju sa nedostatkom kvalifikovane radne snage.

Usvajanje Zakona o dualnom obrazovanju je izuzetno značajno i mi smo jedina zemlja u regionu koja ima takav zakon usklađen sa evropskim standardima. Prednosti dualnog modela obrazovanja kadrova su višestruke, kako za učenike tako i za privredu. Učenici nakon završetka škole najčešće ostaju da rade u privrednom društvu gde su bili na obuci i stekli veštine i znanja koja će biti praktična i brže primenjiva. Oni tako imaju obezbeđen posao, a kompanije dobijaju profil radnika koji odgovara njihovom procesu rada, što je isplativije nego da plaćaju prekvalifikaciju nekoga sa tržišta rada. Dualno obrazovanje je preduslov dugoročnog i stabilnog privrednog rasta Srbije jer će obezbediti suštinske promene načina razmišljanja i naše budućnosti. Smatramo da će se na ovaj način sprečiti veći odliv radne snage.

Na sednicama grupacija PKV, razmatrani su modaliteti uključivanja privrednih grana u ovaj sistem. Istaknuta je potreba i neophodnost da se javnoj promociji obrazovanja za proizvodna zanimanja mora posvetiti veća pažnja kroz organizovanu akciju privrede, škola, lokalnih samouprava i komora.

Pristupanjem Evropskoj uniji, doći će do slobodnog kretanja radne snage i mi moramo biti unapred spremni da inoviramo znanja, a edukaciju prilagodimo novim tehnologijama.

Tokom prošle godine, u grupacijama u okviru Udruženja industrije, kao jedno od ključnih poteškoća u poslovanju, pojavilo se pitanje nedostatka radne snage. Ovaj problem posebno je izražen u preduzećima iz metalskog i građevinskog kompleksa gde su rokovi isporuke ili završetka objekta precizno definisani, a probijanje istih često ima negativne posledice po poslovanje. Na sednicama su razmatrana ova pitanja uz učešće predstavnika resornog sekretarijata Pokrajinske vlade, kao i predstavnika srednjih škola iz nekoliko gradova u Vojvodini. Ove institucije čine maksimalne napore da, u okviru svojih mogućnosti i nadležnosti, poprave stanje imajući u vidu sve faktore koji na to utiču. Problem dodatno pogoršavaju velike migracije stanovništva, posebno iz rubnih oblasti zemlje, gde značajan broj kvalifikovane radne snage odlazi u zemlje Zapadne Evrope, gde su primanja znatno veća. Rešenje je u nalaženju optimalnog državnog modela koji treba da zadovolji potrebe raznih delatnosti i koji će u velikoj meri uvažavati mišljenje privrednih subjekata. Nadamo se da će u narednom periodu ovaj model biti definisan. Do tada se poslovni subjekti iz proizvodnih delatnosti, škole i svi ostali učesnici „snalaze“ i traže individualne modele upisa, prijem na praksu, poboljšanje materijalnog položaja radnika i drugih mera sa ciljem da zadovolje lokalne potrebe i ublaže problem. PKV će u okviru svojih mogućnosti pokušati maksimalno da pomogne u rešavanju ovog pitanja.

9. Koliko ste vi kao komora uključeni u proces digitalizacije i u kojim oblastima? Koje je Vaše mišljenje o stvarnoj impelementaciji digitalizacije u poljoprivredi?

Digitalizacija je važna jer može da ubrza reforme koje su našoj zemlji potrebne. Ona je uslov opstanka privrede na domaćem i globalnom tržištu. Podstiče kreativnost, inovacije, modernizaciju društva i šansa je da uhvatimo korak sa tehnološki razvijenijim zemljama kako bi se smanjio jaz u tehnologijama i načinu poslovanja.

Naša zemlja je još uvek na samom pragu ulaska u digitalizaciju privrede i društva jer brzina kojom smo usvajali i koristili nove tehnologije nije bila dovoljna. Srbija svakako ima osnovu na kojoj može graditi uspešnu digitalnu ekonomiju, ali mora se mnogo ozbiljnije raditi na postavljanju infrastrukturno- organizaciono-kadrovskog okvira. Ti okviri bi dali mogućnost domaćim privrednim društvima da kroz primenu IT tehnologija ostvare konkurentnije poslovanje, a nacionalnoj ekonomiji dugoročan ekonomski rast. Od velikog značaja su edukacije, promena svesti, primena i korišćenje informaciono komunikacionih tehnologija i digitalnih platformi kako bi se što pre prilagodili promenjenom svetskom tržišnom ambijentu i postali deo njega. Ono što je od izuzetne važnosti, je osnivanje Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu, koja je kao najveći prioritet postavila kreiranje digitalne ekonomije.

Privredna komora Srbije je osnovala Centar za digitalnu transformaciju i kroz edukacije, savetovanja kao i stvaranjem strateških partnerstava sa nosiocima tehnologija, s jedne strane, i kompanijama koje bi u svom poslovanju primenjivale ova rešenja, s druge strane, stvara mrežu konsultanata sa znanjem i iskustvom u procesima vezanim za digitalizaciju celokupnog poslovanja.

Smatra se da je proces digitalizacije ključni globalni trend u svetskoj ekonomiji i da od njega zavise promene u društvu i u privredi. Čini se da poslovni subjekti koji primene ovaj model imaju veće šanse na dugoročan uspeh. U  okviru komorskog sistema Srbije, realizovane su određene aktivnosti u cilju daljeg razvoja ovog koncepta, uz pomoć partnera iz inostranstva. PKV će učiniti maksimalne napore da bude deo tog procesa i da se našoj privredi omogući da se edukuju i povezuju sa nosiocima tehnologija.

Kada je poljoprivreda u pitanju, smatramo da je od strane ljudi sa vizijom i znanjem učinjeno veoma mnogo na planu naučnih saznanja i dostignuća neophodnih za punu digitalizacije ove grane. Sigurni smo da će sledeći korak biti tržišna ponuda „upakovanih“ rešenja za razne segmente proizvodnje koja će dati mogućnost poljoprivrednicima svih veličina i ekonomske snage da odrede koji paket žele da koriste, kakve će ekonomske koristi imati od toga i kada će se ova investicija isplatiti. Mi smo u potpunosti spremni da u ovom delu maksimalno pomognemo.

10. Polovina godine je prošla. Koja je Vaša preporuka, savet za privredu? Kako da se uklopimo u globalno tržište i ostvarimo bolje rezultate na našem lokalnom tržištu?

Privredna komora Vojvodine značajan deo aktivnosti posvetila je regionalnom povezivanju. Kroz organizaciju sajmova, poslovnih foruma i susreta, povezujemo privrednike i na taj način im omogućujemo pronalaženje novih tržišta i novih iskustava.

Stručne konferencije i poslovni forumi sa zemljama iz regiona predstavljaju put i način kako da se unapredi zajednička regionalna saradnja i otklone međusobne biznis barijere. U saradnji sa Razvojnom agencijom Vojvodine, PKV veliki deo svojih aktivnosti usmerava na promociji vojvođanske privrede kao investicione destinacije i povezivanju malih i srednjih privrednih društava radi uključivanja u dobavljačke lance multinacionalnih kompanija. Takođe, i na unapređenju ekonomskih odnosa sa zemljama u regionu. Organizovali smo nekoliko poslovnih foruma, a bili smo prisutni i na forumima u regionu u Crnoj Gori, BIH, Mađarskoj, Austriji gde su naši privrednici ostvarili susrete i saradnju sa privrednicima iz navedenih zemalja. Uloga PKV je da u cilju rešavanja tih problema uputimo zahteve naše privrede ka nadležnim državnim organima, kako bi se uspostavila bolja regionalna saradnja i kreirao regionalni ekonomski prostor po meri privrede, a u cilju ubrzanja razvoja, konkurentnosti i zapošljavanja. U maju mesecu PKV je organizovala poslovni forum sa Crnom Gorom, sa ciljem unapređenja poslovnih veza sa crnogorskom privredom. Na forumu je bilo prisutno preko 100 privrednika koji su iskazali zainteresovanost za uspostavljanje poslovnih veza, razmenu iskustava i buduću saradnju.

Na osam sajmova u Turskoj, bili smo prisutni sa preko 200 privrednika iz oblasti poljoprivrede, metalskog sektora, uslužnih delatnosti.

Prva polovina godine je prošla, makroekonomski faktori su stabilni, privreda nastavlja da se povezuje međusobno i sa stranim partnerima. Globalno tržište traži efikasne poslovne subjekte sa vizijom i svedoci smo da ih svaki dan ima sve više. Naša međunarodna saradnja sa brojnim stranim partnerima treba da pomogne u ovome, a kada je u pitanju domaće tržište, u regularnom ambijentu, svi igrači će tražiti svoje mesto. Lično mislim da je za poslovne subjekte najvažnije razmišljanje na srednji rok i prihvatanje umerenih stopa profita sa ciljem razvoja poslovanja i optimalne poslovne klime.

11. Kako povećati izvoz naših proizvoda i uključiti sledljivost u procesu proizvodnje kao osnovnu klauzulu za izvoz u EU?

Da bi se što bolje uklopili u globalno tržište treba više da radimo na unapređenju konkurentnosti naše privrede. Pre svega, treba da budemo konkurentni na domaćem tržištu, jer u suprotnom nećemo biti konkurentni ni na inostranom. Takođe, i na podizanju produktivnosti i tehnološkom osavremenjivanju privrede. To je i preduslov povećanja proizvodnje i izvoza i uključivanja u međunarodne ekonomske tokove.

Naše kompanije treba što više da sarađuju sa naučnim institutima radi uspostavljanja čvršće veze naučno-istraživačkih organizacija i privrede, direktnog transfera znanja i tehnologija u privredu u cilju podizanja konkurentnosti, ali i povezivanja velikih kompanija sa inovativnom startap zajednicom. Činjenica je da je EU ostvarila izvoz i sačuvala svoju prednost pre svega, razvojem proizvoda zasnovanih na visokom intenzitetu znanja čime je ostvarila prednost na troškovima u odnosu na druge zemlje.

Veza između nauke i privrede u Srbiji je slaba i mali broj naučnih istraživanja se primenjuje u privatnom sektoru. Naučni potencijal se ne koristi dovoljno u kreiranju novih proizvoda i usluga koji imaju dodatu vrednost. Veliki broj projekata realizovanih na našim univerzitetima i naučnim institutima, ostane poznat samo u akademskim krugovima, odnosno retko biva primenjen u domaćoj praksi.

Razvijena informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) je jedan od ključnih uslova za rast makroekonomske konkurentnosti zemlje, što i država podržava. Domaći IKT sektor se pozicionirao kao ključna izvozna grana i grana koja daje osnovu uspešnog funkcionisanja kompletnoj privredi. U 2017. godini, izvoz IKT bio je vredan oko 900 miliona eura, čime je ovaj sektor postao jedan od najbrže rastućih u našoj privredi.

Šansu u izvozu naša zemlja vidi u organskoj proizvodnji. Međutim, problem je što je ponuda manja od tražnje, jer se proizvode nedovoljne količine. Ovakav način poljoprivredne proizvodnje u Srbiji se sprovodi na površini od 14.360 ha dok se na teritoriji Vojvodine obrađuje po organskim principima proizvodnje 7.706 ha. Da bi se obezbedio i kvalitet i kvantitet i kontinuirani izvoz, potrebna je objedinjena ponuda više proizvođača. Na sednici Grupacije za organsku proizvodnju, isticana je potreba prerade primarnih organskih poljoprivrednih proizvoda u više faze prerade, kako bi obezbedili jedan deo tih proizvoda za domaće tržište, a jedan deo za izvoz. Da bi se povećao izvoz, potrebno je da se izvoz osloni na primarnu organsku poljoprivrednu proizvodnju.

Jedan od problema koji privrednici ističu da ih sprečava da više izvoze i budu proaktivni na inostranim tržištima je i nepostojanje akreditovanih institute u Srbiji, za sertifikaciju proizvoda namenjenih izvozu. Za proizvode koji sami razvijaju u svojim razvojnim i istraživačkim biroima, privrednici ne mogu da sertifikuju kod nas, nego moraju da to rade u inostranstvu, što je skupo i iziskuje puno vremena. Mala i srednja privredna društva čak su spremna da za naše institute finansiraju nabavku neophodne opreme kako bi oni bili osposobljeni za sertifikaciju proizvoda i priznati na tržištima Evropske unije, SAD, Rusije i drugih zemalja. To su barijere, koje privrednici smatraju da mogu da se reše, ako postoji politička volja, jer treba da iskoristimo naš povlašćeni položaj u Evropi i svetu kao država koja ima specijalne trgovinske sporazume sa velikim brojem zemalja.

Takođe, da bi bili konkurentni na ino tržištu moramo imati standarde koji se zahtevaju i koji će našim proizvodima otvoriti vrata ka najprobirljivijim tržištima.

Svaki učesnik na tržištu postavlja svoje strateške ciljeve, a izvoz i međunarodno vrednovanje njegovog rada je sigurno veoma važno. To može da bude tržište EU i to je logično imajući u vidu strateška opredeljenja zemlja, ali postoje i druga tržišta gde treba pokušati nastup, posebno imajući u vidu izuzetno dobar razvoj odnosa sa brojnim zemljama sveta. Primeri za to su brojni: pojedini regioni Rusije, Turska, Kina, bivše sovjetske republike i druge zemlje gde ekonomija treba da iskoristi šanse koje je politika stvorila.

Bilten "Za našu zemlju", broj 66/67, jun-jul 2018.