Mere nege soje

Da bi usev soje dao vrhunske prinose potrebno je sprovoditi pravovremene i kvalitetne agrotehničke mere.

Međurednim kultiviranjem poboljšava se funkcionisanje kvržičnih bakterija što se pozitivno odražava na prinos soje. Kada se kultivira prvi put, radni organi kultivatora mogu biti bliže redovima, a dubina treba da bude oko 10 cm. Brzina kretanja treba da je od 6 km/h kako ne bi došlo do zatrpavanja mladih biljaka. U narednim kultivacijama mora se voditi računa o razvoju korenovog sistema te je preporučljivo da se ide na manju dubinu (6-7 cm drugi put, svaki naredni 4-5 cm), a da zaštitna zona bude šira kako ne bi došlo do oštećenja korenovog sistema i stabla biljaka. Prilikom međuredne kultivacije, dubina rada radnih organa treba da bude ujednačena. Preporuka naše stručne službe je da se kod soje izvrše dva do tri međuredna kultiviranja. Uništavanje organske materije neminovno je dovelo do bržeg stvaranja pokorice lošijih vodno-vazdušnih osobina zemljišta, tako da je na većini zemljišta međuredna kultivacija obavezna mera nege ovog useva.

ZAŠTITA OD KOROVA

Dominantni širokolisni korovi koji su zastupljeni u soji su: štir (Amaranthus retroflexus), obična pepeljuga (Chenopodium album), čičak (Xanthium strumarium), gorušica (Sinapis arvensis), tatula (Datura stramonium), ambrozija (Ambrosia artemisifolia), pomoćnica ili kereće grožđe (Solanum nigrum), dvornici (Polygonum sp), poponac (Convolvulus arvensis) i dr. Od travnih korova najznažajniji su divlji sirak iz semena i iz rizoma (Sorghum halepense), muhari (Echinochloa crus-galli, Setaria viridis...). Korovi svojim prisustvom i zasenjivanjem konkurišu soji u pogledu usvajanja svetlosti, vode i hranljivih materija iz zemljišta, otežavaju žetvu i značajno utiču na smanjenje prinosa. Zbog toga je izuzetno važno pravilno odabrati odgovarajući herbicid u zavisnosti od prisustva dominantnih korovskih vrsta, a zatim ga treba pravilno primeniti.

Da bi se izbegli eventualni rizici i obuhvatio što širi spektar delovanja herbicida na korove uz maksimalnu selektivnost na gajenu biljku, efikasno rešenje daje kombinacija a.m. imazamox+ bentazon, odnosno herbicid Corum u dozi od 2 l/ha + Dash (okvašivač) u dozi od 1 l/ha. Ukoliko je na parceli prisutna velika brojnost abutilona (Abutilon theophrasti) uz ovu kombinaciju se može dodati herbicid na bazi a.m. tifensulfuron metil (Habit) u dozi od 8 g/ha.

U početnim fazama svog razvića soja sporo niče i vrlo je osetljiva, pa se teško bori sa korovima. Zato se preporučuje primena herbicida Corum u split aplikaciji. Prvi tretman treba uraditi sa pola doze Coruma kada je soja u fazi od 1 do 3 troliske, a pre svega treba posmatrati fazu porasta korova koji se nalaze na njivi (tj. čim soja nikne). Drugi tretman uraditi za 2-3 nedelje kada se pojavi novi talas korova. Isto tako treba paziti i na uzrast korova koji ne bi trebalo da prerastu visinu od 2 do 3 cm (odnosno kada su u fazi kotiledona pa do faze 2-4 lista) da bi se postigao potpuni efekat na korove. Spektar delovanja ove herbicidne kombinacije obuhvata najopasnije jednogodišnje širokolisne korove i jednogodišnje travne korove koji u znacajnoj meri mogu smanjiti prinos soje. Pored odabira dobrog i efikasnog preparata, načina primene sredstva u odgovarajućoj dozi, faze porasta soje i korovskih biljaka, veliku ulogu u efikasnosti preparata imaju i vremenske prilike. Nikada se ne sme prskati ako temperatura padne ispod 12C niti kada prelazi 26C. Kada je ovakvo vreme, soja je pod stresom, što će sasvim sigurno dovesti do pada prinosa. Jednogodišnji i višegodišnji travni korovi se efikasno suzbijaju u usevu soje primenom herbicida na bazi aktivne materije Focus ultra 1.5-2 l/ha, za pirevinu i zubacu 3-4 l/ha. Ono što je jako bitno napomenuti za primenu graminicida je da se primenuju do faze cvetanja soje i da se nakon tretmana zemljište ne obrađuje najmanje 15 dana kako bi se herbicid translocirao kroz celu biljku korova sve do rizoma za postizanje maksimalnog efekta delovanja preparata.

ZAŠTITA SOJE OD ŠTETOČINA

U uslovima toplog i suvog vremena u usevu soje može doći do prenamnoženja grinja. One prvenstveno naseljavaju ivične delove parcela i to najčešće pored drvoreda, a kasnije se šire ka središtu parcele. Prenamnoženje grinja može smanjiti prinos soje i do 30% i zbog toga je neophodno vršiti što češće preglede useva i uraditi tretman akaricidom na bazi aktivne materije abamektina u dozi od 0.3 do 0.5 l/ha ili fenpiroksimata u dozi od 5 do 10 ml u 10 l vode.

Bilten "Za našu zemlju", broj 65, mart 2018.