Uzroci crvenila pšenice

Stručna podrška: Mr Ilija Bjelić, PSS Zrenjanin

U toku jeseni i zime 2017/2018 godine na mnogim parcelama zasejanim pšenicom, došlo je do pojave žutila i crvenila listova. Promena boje listova uvek pokazuje da je usev izložen nekom stresu. Problem je što proizvođači najčešće ne mogu sami da odrede koji je uzrok stresa, šta treba da preduzmu u vezi toga i kakve će posledice stres ostaviti na usev. Zbog toga se često dešava da preteruju sa đubrenjem, zaštitom i primenom biostimulatora.

Žutilo na listovima pšenice je ove godine bilo posledica preduboke setve, jutarnjih mrazeva i, u malom broju slučajeva, nedostatka azota. Najčešći uzrok žutila su bili mrazevi. Ako se uporede simptomi žutila zbog niskih temperatura koji su se javili ove jeseni i zime, sa simptomima koji su se javili prošlog proleća, može se reći da postoji značajna razlika, kao da se radi o sasvim različitim uzrocima žutila. Najveću štetu usevu pšenice će pričiniti preduboka setva koja se prepoznaje po izostanku bokorenja, zaostajanju u rastu i žutilu.

Crvenilo pšenice se javilo kao posledica štetnog delovanja ostataka herbicida i velikog kolebanja temperature između dana i noći. Treba reći da se na mnogim usevima istovremeno moglo uočiti i žutilo i crvenilo. Isti usev gledan iz jednog smera izgledao je žut, a iz drugog smera crven. Zbog toga se između ove dve pojave ne može uvek napraviti jasna razlika.

Pojava crvene boje na listovima je posledica nakupljanja biljnog pigmenta antocijana. Antocijan je poznat kao pigment stresa. On je istovremeno pokazatelj stresa i odbrana biljaka od stresa. Kada iz bilo kog razloga dođe do usporavanja rasta i razvoja biljaka, dolazi do pretvaranja neutrošenih šećera u antocijan. Ovaj pigment boji listove u crvenu, ljubičastu ili plavu boju. Od biljne vrste i uslova zavisi koja će se boja pojaviti. Ove jeseni i zime je na pšenici došlo do pojave i crvene i ljubičaste boje kao i raznih prelaza između ove dve boje. Pošto je crvena bila najčešća, opisanu pojavu ćemo nazvati crvenilo pšenice, iako ovaj naziv nije najbolji.

Karakteristično za ovu zimu je veliko kolebanje temperature. Često se dešavalo da u toku istog dana minimalne temperature padnu ispod nule, a maksimalne da dostignu 15-18 stepeni. To je dovelo do pojave crvenila na vrhovima listova. Važno je znati da se ova vrsta crvenila javlja svake godine u manjoj ili većoj meri. Ove zime su retki usevi bez crvenila, ali se ne treba plašiti negativnih posledica jer su usevi normalno razvijeni. Zbog toga, u vezi ove vrste crvenila ne moraju se preduzimati nikakve posebne mere.

S druge strane, usevi će pretrpeti veliku štetu zbog crvenila koje se javilo odmah posle nicanja pšenice u oktobru i novembru. Kakvi su simptomi ranog crvenila? Ovi usevi primetno zaostaju u porastu i nisu se izbokorili. Na nekim parcelama je došlo do sušenja biljaka pa je usev poništen jer je bilo jasno da od njega neće biti ništa.

Nedvosmisleno je utvrđeno da je ova vrsta crvenila posledica štetnog delovanja ostataka herbicida. Radi se o herbicidima koji su primenjeni u predusevima za pšenicu. Štetno delovanje herbicida se javlja svake godine u manjoj ili većoj meri. Međutim, najčešće se dešava da se prvi simptomi pojave tek na proleće kada dođe do kretanja vegetacije. Glavni uzrok rane pojave simptoma i velikih šteta je jako velika suša u 2017. godini. Ostaci herbicida zbog suše nisu mogli biti isprani u dublje slojeve niti razgrađeni od strane mikroorganizama. S druge strane, proizvođači su pravili greške u agrotehnici koje su pojačale štetu.

Najčešće su pravljene sledeće greške:

• Kasna primena herbicida. Na mnogim parcelama, gde je suncokret kasno zasejan, herbicidi su primenjivani jako kasno, čak i krajem maja.

• Primena velikih doza herbicida. Slučajno ili namerno, herbicidi se često predoziraju. To je posebno opasno na zemljištu sa malim sadržajem gline i humusa gde su štete najveće. Zbog toga se na peskovitom zemljištu moraju primenjivati niže doze nego na ilovastom i glinovitom zemljištu koje se odlikuje većim sadržajem gline i humusa.

• Osnovna obrada se najčešće obavlja plitko, tanjiračom ili razrivačkim oruđima. Takva obrada odgovara pšenici. Međutim, posle plitke obrade herbicidi ostaju u površinskom sloju zemljišta pa pričinjavaju veću štetu nego u slučaju dublje obrade oranjem.

• Preduboka setva. Optimalna dubina setve za pšenicu je 3-5 cm. Dubina setve od 6-8 cm, ove godine je pričinila veliku štetu jer jako iscrpljuje biljke prilikom nicanja.

U vezi sa predusevom treba reći da je ove godine šteta bila mnogo veća posle soje i suncokreta nego posle kukuruza. Primećeno je da je posle suncokreta kao predusev, duboka setva pšenice bila češća nego posle kukuruza. Posle suncokreta se zemljište lepše obradilo i bilo je manje žetvenih ostataka nego posle kukuruza. Zbog toga su sejalice dublje sejale na suncokretištu nego na kukuruzištu.

Najvažnije pitanje u vezi crvenila je šta učiniti da se štete smanje? Na oštećenim usevima treba sve agrotehničke mere kvalitetnije sprovoditi nego na neoštećenim usevima. Od specifičnih mera treba spomenuti pojačanu azotnu ishranu na bazi analize zemljišta, valjanje kada krene vegetacija i primenu folijarnih đubriva i biostimulatora. Međutim, važno je reći da ne treba preterati sa povećanim ulaganjem jer se ono, verovatno, neće vratiti.

Oštećeni usevi nikada ne mogu postići prinos kao neoštećeni. Iskustvo nam pokazuje da smanjenje prinosa minimalno iznosi 20-30%. Štete od ostataka herbicida se mogu značajno smanjiti kada u toku zime i proleća ima dosta padavina. Padavine mogu ublažiti štetu u većoj meri od svih ostalih agrotehničkih mera. U tom pogledu je situacija ove zime povoljna jer je količina zimskih padavina bila velika. Višegodišnji prosek padavina u toku zime (period od početka oktobra do kraja marta) u Zrenjaninu iznosi 240 litara po kvadratnom metru. Ta količina je u većini mesta već premašena, iako zima još nije završena. Primera radi, u PSS Zrenjanin je od početka zime do 6. marta, kada je napisan ovaj tekst, ukupno izmereno 270 litara padavina od kiše i snega.

Na kraju treba reći da će u toku proleća, ako dođe do zahlađenja ili nagle promene temperature, opet doći do pojave žutila i crvenila. Promena boje koja je posledica kolebanja temperature ne treba previše da brine proizvođače. Daleko veći problem predstavlja promena boje koja je posledica ostataka herbicida i viroza koje su prošle godine načinile veliku štetu na pšenici. U svakom slučaju bi bilo dobro da proizvođači konsultuju stručnjake radi utvrđivanja pravog uzroka promene boje kako bi primenili odgovarajuću agrotehniku.

 

Crvenilo pšenice nakon nicanja        Crvenilo pšenice na uvratini

 

Crvenilo pšenice u trakama             Sušenje pšenice u jesen

zbog ostatka herbicida i različite

dubine setve

Bilten "Za našu zemlju", broj 63, mart 2018.