Suzbijanje korova u kukuruzu

Stručna podrška: Mr Gordana Forgić, stručni konsultant u zaštiti bilja, Sombor

I pored intenzivne primene herbicida i preporuka primene kvalitetnih agrotehničkih mera - značajnih u rešavanju korova u kukuruzu, na njivama imamo sve više korova, a nerešivi problem su višegodišnji korovi – naročito divlji sirak i palamida. Činjenica da se u kukuruzu, u suzbijanju korova, najviše primenjuju herbicidi iz 2 grupe sulfonilurea i dikambe, potvrđuje da su naše njive najviše zakorovljene navedenim korovima. Ove korovske vrste karakteriše dubok korenov sistem, mogućnost razmnožavanja i izdancima i semenom, njihova termofilnost, kasnije nicanje i dr.

Od uskolisnih, termofilnih korova, u kukuruzu su prisutni: Sorghum halepense (Divlji sirak), Echinochloa crus galli (Korovsko proso-veliki muhar), Setaria spp (mali muhar), dok od širokolisnih korova dominiraju pre svega termofilni, krupnosemeni korovi i korovi sa dubokim korenom: Ambrosia artemisifolia (ambrozija), Abutilon theophrasti (lipica), Cirsium arvense (palamida), Xanthium strumarium (čičak), Polygonum spp., Datura stramonium (tatula).

Dominantnost nekih vrsta korova u različitim regionima zavisi od klimatskih karakteristika područja, karakteristika zemljišta, ali u mnogome zavisi i od pristupa u proizvodnji i zaštiti kukuruza. Smanjenje populacije korova u kukuruzu zahteva pre svega poštovanje agrotehničkih mera u proizvodnji i primenu herbicida posle setve, a pre nicanja useva i korova, pozicioniranih za suzbijanje korova iz semena kao i primenu herbicida u postu i suzbijanje korova poniklih iz rizoma.

Jedan od najvažnijih razloga velike zakorovljenosti kukuruza jeste napuštanje integralnih mera kontrole korova:

• odustajanje od pravilne agrotehnike (obrada, plodored),

• neodgovarajuća primena herbicida, prevelika primena sulfunilurea ne samo u kukuruzu nego i u drugim biljnim vrstama, evidentirana rezistentnost na divlji sirak u nekim regionima,

• odustajanje od pre-em primene herbicida u kukuruzu,

• mali broj novih aktivnih materija (povlačenje acetohlora – herbicida pozicioniranih na uskolisne korove),

• promena klime - tokom proleća (poslednjih godina imamo nepovoljne uslove za post primenu herbicida naročito za sulfoniluree – niske temperature).

Imajući u vidu ove činjenice, i sastav korovske flore, u kukuruzu se mora promeniti pristup u suzbijanju korova.

Mnogi poljoprivredni proizvođači, tokom planiranja i odluke koji herbicid će upotrebiti na svojoj parceli, imaju mnoge zablude i postavljaju pitanja poput ovih:

1. Nema potrebe za tretmanom herbicidima posle setve, a pre nicanja?!

2. Kombinacija za jedan prohod prskalice?

3. Jedini i svemoćni herbicid?

4. Cena koštanja tretmana?

Herbicidi koji se koriste posle setve, a pre nicanja useva u svim biljnim vrstama dominiraju 80-tih godina prošlog veka, a početkom i sredinom 90 - tih zahuktava se post primena, primena folijarnih herbicida koja traje do danas i koja je veoma zahtevna i traži više znanja i stručniji pristup u primeni. Primena herbicida nakon nicanja korova i useva zahteva uvažavanje nekoliko kriterijuma da bismo imali zadovoljavajuću efikasnost i selektivnost u usevu kukuruza poput poznavanja fenofaze razvoja kukuruza (brojanje svih poniklih listova kukuruza), porasta korova (10-15 cm visine 3, 5 ili čak 7 listova — mali, a mator korov), poznavanje i prepoznavanje prisutnih korova i osetljive faze korova za tretman, vremenski uslovi — temperatura…

OSNOVNE DILEME U POST PRIMENI HERBICIDA

1. Prepoznati prisutne korove — determinisati korove, poznavati svoju njivu

2. Odabrati herbicid ili kombinaciju herbicida prema prisutnim korovima, prema porastu korova,

3. Odrediti momenat suzbijanja u zavisnosti od ekoloških faktora u momentu primene herbicida i nakon primene

4. Prema porastu korova odrediti dozu herbicida

PREDNOSTI PRIMENE ZEMLJIŠNIH HERBICIDA U KUKURUZU

Budući da je kukuruz usev koji zahteva da je čist od korova, od samog nicanja (za razliku od šećerne repe koja toleriše prisustvo korova do faze 4 para listova), suzbijanje korova u kukuruzu treba da bude bazirano na intenzivnijoj primeni herbicida posle setve a pre nicanja, pogotovo antigraminearnih herbicida da bi se pre svega smanjila brojnost jednogodišnjih uskolisnih korova. Primenom herbicida u kukuruzu posle setve a pre nicanja, kritičanperiod za primenu herbicida u post-u se pomera na fazu kukuruza od 5-6 listova kukuruza, kada je uveliko ponikla populacija divljeg sirka i eventualno drugih, težih korova.

Ukoliko izostane primena herbicida u kukuruzu posle setve, a pre nicanja, kritičan period zakorovljenosti kukuruza je pomeren za 10-12 dana ranije - fenofaza kukuruza od 2-3 lista, kada se moraju primeniti herbicidi u post-u koji neće obuhvatiti korove koji će kasnije nići, pre svega divlji sirak. Tako, suštinski treba da imamo dva tretmana u postu koji su zahtevniji u primeni, a dovodi se u pitanje i selektivnost u odnosu na kukuruz pogotovo ukoliko su stresni uslovi za sam usev – visoke temperature, hladno vreme posle primene herbicida i dr.

Slika 1.: Simptomi fitotoksičnosti 2,4-D na biljkama kukuruza, kao posledica  zakasnele primene herbicida, predoziranja i nepovoljnih vremenskih uslova.

 

Slike 2. i 3.: Simptomi fitotoksičnosti dikambe  –zbog hladnoće tokom maja kukuruz je bio depresiran u porastu iako je imao tolerantan broj listova za primenu dikambe (3-5 listova), fenofaze kukuruza su prošle pre svega kod ranijih hibrida kukuruza i ranijih rokova setve. (2016 godina područje Sombor) tako da su se simptomi fitotoksičnosti manifestovali na kukuruzu u vidu „truba“ koje su se kasnije delimično „odmotale“ ali štete su bile na nekim površinama i preko 30%.

NAPOMENE PRILIKOM SUZBIJANJA KOROVA U KUKURUZU POSLE NICANJA USEVA I KOROVA

1. Herbicidi sa hormonskim delovanjem zahtevaju posebnu pažnju pri primeni jer svaka pogreška u primeni (nepoštovanje porasta kukuruza) dovodi do velikih posledica što se može manifestovati lomljenjem biljaka pri vetru, uvijanjem listova u “trube”…

2. Prilikom primene herbicida čije vreme primene je vezano za broj listova kukuruza, važno je napomenuti da treba brojati sve listove uključujući i one donje prve listove na biljci.

3. Obzirom da su proleća poslednjih godina prilično hladna, naročito treba biti obazriv pri primeni herbicida u postu jer kukuruz prolazi fenofaze razvoja iako broj listova ne pokazuje da je ušao u kritičnu fazu za primenu nekih post herbicida.

4. Bezbednu i efikasnu primenu sulfonilurea ostvarićemo poštovanjem doza primene i faze kukuruza u primeni. Bolju efikasnost (za 20-30 %) i selektivnost postižemo primenom ovih herbicida u popodnevnim satima kada se temperatura smanjuje, kada imamo bolje usvajanje herbicida od strane korova kao i manje usvajanje od strane kukuruza.

5. Preporuka da se ovi herbicidi mogu primeniti i do 8 lista kukuruza nije opravdana iz 2 razloga: ako je kukuruz do te faze u korovu prinos je već redukovan, a takođe u pitanju je i fitotoksičnost herbicida u toj fazi vezano za stanje kukuruza i stresa uzrokovanih. Potrebno je napomenuti da se klip formira kada je kukuruz u fazi 5-6 lista.

6. Važno je napomenuti da herbicidi za suzbijanje divljeg sirka koji se primenjuju uz dodatak okvašivača, mogu biti fitotoksični ukoliko se koriste nakon 7-og lista kukuruza.

7. Split aplikacija, dvokratna primena herbicida na bazi sulfonylurea je zanemarena, a ona dobija na značaju naročito poslednjih godina kada su proleća hladna i imamo razvučeno nicanje divljeg sirka, ali i usporen razvoj kukuruza i usvajanje herbicida.

8. Redukovana obrada zemljišta je samo kratkoročna ušteda u proizvodnji, posmatrano sa aspekta zaštite bilja i ne samo kada su korovi u pitanju — poznato je kako prezimljavaju mnogi patogeni ili na pr. kukuruzni plamenac.

PREPORUKE

1. U suzbijanju divljeg sirka sve manje treba da se oslanjamo na hemijske mere borbe i njihovu primenu, već treba intenzivnije uključiti agrotehničke mere: pravi plodored, kvalitetnu obradu zemljišta, povećati učešća strnih žita u setvenoj strukturi.

2. Pravilnom smenom useva gustog sklopa i širokoredih jarih okopavina znatno se smanjuje prisustvo višegodišnjih i otpornih korovskih vrsta. Najbolji primer je divlji sirak koji ima visoke zahteve za svetlošću i koji u usevu kukuruza ima idealne uslove za razvoj, dok mu gusti usevi ne odgovaraju.

3. Intenzivnije suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih korova primenom herbicida posle setve a pre nicanja.

4. Intenzivnije suzbijanje divljeg sirka u širokoredim usevima (soja, suncokret, šećerna repa).

5. Suzbijanje divljeg sirka nakon žetve strnih žita primenom herbicida na bazi glifosata. Sa primenom glifosata treba biti obazriv jer, prema podacima koji su izneti na Kongresu o korovima 2016. godine, 35 korovskih vrsta u Svetu je rezistentno na Glifosat (Češka,Poljska..).

6. Sejati hibride kukuruza tolerantne na herbicide koji nisu iz grupe sulfonilurere, a koji uspešno suzbijaju rizomski divlji sirak (Ultra hibridi kukuruza)

7. Prilikom primene herbicida za suzbijanje divljeg sirka moramo znati nekoliko činjenica: optimum primene sulfonilurea herbicida je faza kukuruza 5-6 listova zbog okvašivača i pretpostavke da imamo najveću populaciju divljeg sirka, da kukuruz niče na temperaturi zemljišta od 10-12 stepeni, da sirak iz semena niče na temperaturi od 16 stepeni, a sirak iz rizoma na temperaturi zemljišta od 20 stepeni. Stoga na površinama na kojima imamo divljeg sirka sa setvom ne treba žuriti i setvu treba pomeriti za 10-15 dana i tako ćemo u vreme primene sulfonilurea, oko polovine maja, imati usev u kome možemo uspešno i bezbedno suzbijati divlji sirak.

Bilten "Za našu zemlju", broj 63, mart 2018.