Zaštita dunje

Stručna podrška: Dipl.inž. zaštite bilja Katarina Radonić, PSS Vrbas

Na području delovanja Poljoprivredne stručne službe Vrbas ima oko 25 ha pod zasadima dunje. Treba napomenuti da nema bašte i voćnjaka koji nema jedno ili više stabala dunje. Površine dunje se u poslednje 3-4 godine uvećavaju, pa imamo i zasade sa dunjom od 2-5 ha. Dunja se uglavnom gaji za proizvodnju rakije, manje količine se prodaju sveže ili prerađuju u vidu kompota, sokova ili slično.

Zaštita dunje, pored hemijskih tretmana, zahteva i primenu mehaničkih mera koje u znatnoj meri sprečavaju pojavu i širenje bolesti i insekata u voćnjacima.

Bolesti koje se najčešće javljaju u toku proizvodnje dunja

Erwinia amylovora – bakterijska plamenjača ili palež

Plamenjaču izaziva bakterija Erwinia amylovora Burill. Poreklo void iz SAD , a kod nas je registrovana 1990.godine. Parazit napada sve delove dunje, cvet, list, mlade plodove, letoraste, mlade grane, kao i koru stabla. Simptomi plamenjače se najpre uočavaju na cvetovima, 2-3 nedelje nakon cvetanja, kada cvetovi dobijaju mrku boju i suše se. Lišće i mladari prvo dobijaju mrku boju, posle toga pocrne i osuše se, i tako suvi ostaju na biljkama i ne otpadaju. Bakterija napada i mlade plodove koji takođe menjaju boju, smežuraju se i suše. Karakteristična je pojava bakterijskog eksudata koji se pojavljuje u vidu kapljica na omekšaloj i ispucaloj kori zaraženih grana.

Bolest se prenosi pomoću insekata, priborom za rad, kišom, prenose je ptice, ljudi i dr. Zaraze se ostvaruju tokom cele godine. Najefikasnija mera borbe protiv ovog patogena je sadnja zdravih sadnica.

Sl. 1. Bakterijska plamenjača u voćnjaku

Sl. 2 Bakterijska plamenjača na plodovima

Ukoliko se po pojavi prvih simptoma zaraze ne preduzmu rigorozne mere orezivanja obolelih delova, biljka se u kratkom vremenskom roku potpuno osuši. Rezidbom se uklanjaju letorasti i mlade zaražene grane 30 cm od obolelog mesta, a deblje grane i do 1 m od zaraženog mesta. Strogo je potrebno pridržavati se mera higijene tokom rezidbe i uklanjati zaražene delove voćki, vršiti dezinfekciju makaza za orezivanje, nositi zaštitno odelo i rukavica prilokom rezidbe, uklanjati odsečene delove voćki tako da ne dolaze u dodir sa zdravim delovima biljke, drugim zdravim stablima i dr. Uklonjene zaražene delove obavezno nakon iznošenja iz voćnjaka spaliti.

Ne postoje efikasne mere hemijskog suzbijanja bakterijske plamenjače dunje!

Monillia fructigena (M.neans, Sclerotinia cydoniae) – monilija dunje

Ekonomski je najznačajnija bolest dunje. Simptomi se uočavaju rano u proleće na mladom lišću, u obliku mrkih pega duž lisne nervature. Sa listova se bolest širi na cvetove, mlade grančice i plodove. Zaraženi cvetovi i grančice pocrne i osuše se. Zaraza se prenosi konidijama koje se formiraju na pegama listova. Plodovi se zaraze preko prašnika. Plodovi se mumificiraju sa formiranjem karakterističnih koncentričnih krugova i takvi ostaju na granama do narednog proleća i na taj način se bolest dalje širi i prenosi. Bolest se može pojaviti i u skladištima sa istim uočenim simptomima patogena.

Sl. 3. Monillia fructigena na plodu dunje

Hemijsko suzbijanje, ako se uradi na vreme i sa primenom adekvatnih fungicida, daje odlične rezultate zaštite.

Potrebno je uraditi tri tretiranja: prvo tretiranje pred cvetanje, drugo u punom cvetanju i treće u precvetavanju (odmah posle cvetanja).

Pored pomenutih bolesti dunja može oboleti od pepelnice i pegavosti lišća i plodova.

Sl. 4 Pepelnica dunje 

Sl. 5. Pegavost lista                               

Najvažnije štetočine na dunji

Laspeyresia molesta– breskvin smotavac

Parazit napada plodove dunje tokom celog leta i jeseni. U mesu ploda formira komore koje su ispunjene izmetom. U jednom plodu može biti više gusenica, tako da su ti plodovi potpuno neupotrebljivi i uglavnom otpadaju još pre zrenja. Na mestima izlaska gusenica često se razvija monilija pa ti plodovi dodatno i trule. Štetočina ima tri do četiri generacije godišnje pa je potrebno uraditi tri do četiri tretiranja insekticidima. Suzbija se krajem maja i početkom juna kao i polovinom jula i početkom avgusta.

Lasperesia pomonella – jabukin smotavac

Jabukin smotavac kao i breskvin smotavac, izazivaju crvljivost plodova dunje ali je razlika ta što šteočine oštećuju plod oko semene kućice, a na mestu izlaska gusenica oštećenja (otvori) su veći pa se na njima pojavljuje moniliozna trulež dunje. Kao i breskvinog smotavca, potrebno je raditi hemijsko suzbijanje i druge šteočine, jabukinog smotavca.

Dunje često parazitiraju i lisne vaši (Aphis pomi), rutava buba, lisni mineri i druge štetočine.

Bilten "Za našu zemlju", broj 61, januar 2018.