HETERODERA GLYCINES - Cistolika nematoda soje uzročnik patuljastog žutila soje

Stručna podrška: Dipl.inž. Milena Petrov, stručni saradnik za zaštitu bilja PSS Novi Sad, koordinator Programa mera AP Vojvodine

Heterodera glycines spada u najštetnije parazite soje u celom svetu. Postoje ekonomski značajne štete tamo gde se soja intenzivno gaji u kratkom plodoredu ili gde se gaji kao monokultura. Ostali domaćini ovog parazita među gajenim biljkama, pored soje, su i bela lupina, pasulj, maljava grahorica, a od korova – mrtva kopriva i mišjakinja. Potencijalni domaćini mogu biti i šećerna repa i paradajz jer su nematode u stanju da uđu u repu i paradajz i da se tamo razmnožavaju.

Heterodera glycines je nematoda koja se nalazi na EPPO A2 listi. Prisutna je u sledećim zemljama: Rusija, Japan, Tajvan, Egipat, SAD , Kanada, a u Evropi je prisutna u Italiji.

Simptomi

Simptomi H. glycines, kao što je slabiji rast unutar samog useva, su nespecifični. Napadnute biljke zaostaju u porastu, javlja se žutilo na listovima soje koje se širi od rubova lista na međuzonu nerava. Ostali simptomi su: klonulost biljke, gubitak listova i smanjeno formiranje i proizvodnja zrna.

Na delu parcele gde je uočen napad štetnog organizma, redovi soje se sporo zatvaraju i simptomi ostaju vidljivi tokom cele sezone. Oštećene površine se često nalaze u blizini ulaza u parcelu.

Simptomi na korenovom sistemu se uočavaju sa povećanim porastom bočnog korenja, smanjenjenim brojem kvržica (rizobijuma) i smanjenjem sposobnosti vezivanja azota. Na površini korena, golim okom se mogu videti mlade ženke bele boje i ciste žuto —braon boje koje često (zbog sličnosti) mogu greškom da budu zamenjene sa „sojinim kvržicama“.

Biologija i epidemiologija

H. glycines je cistolika nematoda. Ceo ciklus se odvija unutar korena biljke domaćina dok se u zemljištu nalaze samo odrasli mužjaci i ciste pune jaja. Iz jaja oslobođenih iz cisti, u zemljištu se izležu larve II generacije koje ulaze u korenje biljaka, gde se hrane i kompletiraju svoj ciklus.

Temperatura i vlažnost zemljišta predstavljaju najvažnije faktore za preživljavanje cista nematoda. Kada nema biljke domaćina, jaja mogu da prežive 8 godina u vlažnom zemljištu, i više od 3 godine u suvom zemljištu s umerenom temperaturom. Vitalnost jaja se rapidno smanjuje s visokim temperaturama u ustajaloj vodi, prouzrokovanom dugotrajnim poplavama. Zaraze su obično izazvane prenosom cista u ostacima zemljišta na poljoprivrednim mašinama ili vetrom, a na internacionalnom nivou, preko delića zemlje zalepljenih na biljkama ili na semenu. Nematode mogu lako da se prenose i u korenu zaraženih biljaka.

Prevencija i borba

Rano otkrivanje H. glycines moguće je pomoću uzoraka zemljišta i korena, jer nematoda može biti prisutna u zemljištu i smanjiti prinos preko 30% bez vidljivih simptoma na nadzemnom delu biljke. Uzorkovanje zemljišta sa terena pod sojom, čak i kada nema simptoma, jedini je način za efikasnu dijagnostiku.

Da bi se predupredilo unošenje ove nematode u područja gde se soja intenzivno gaji, potrebno je sprovoditi sledeće preventivne mere borbe:

• Setvu sertifikovanog semena (atestirano seme sa koga je odstranjena sva nečistoća)

• Primenu plodoreda (plodored širokog raspona - ne gajiti soju u monokulturi)

• Setvu biljaka koje nisu domaćini (kukuruz, lucerka, detelina i žitarice)

• Setvu sorata soje koje su tolerantne na nematode

• Suzbijanje korova (posebno korova koji predstavljaju „mostove“ za razmnožavanje nematoda)

• Kontrolu uvoznih pošiljaka semena soje

Hemijska zaštita protiv ove štetočine NE POSTOJI.

Preporuka

U Evropi postoje pogodni uslovi za razvoj i širenje H. glycines. Nakon njenog pronalaženja u Italiji, neophodno je sprovođenje internacionalnih mera u cilju prevencije širenja, a kako je preporučeno od strane EPPO-a.

Napomena: Podaci su korišteni iz Tehničkog upustva za prepoznavanje Karantinskih štetnih organizama (DIREKTIVA EU 2000/29)

Bilten "Za našu zemlju", broj 61, januar 2018.