Analiza zemljišta-iskustva iz prakse

Lešnik je posle oraha najznačajnija jezgrasta voćka i svako proizvedeno zrno lešnika u Srbiji vrlo lako dolazi do svoga kupca. Naime, sadašnje zasađene površine pod leskom podmiruju tek oko 20% potreba Srbije za ovim voćem. U svetu, najveći proizvođači lešnika su Turska, Italija i Španija. Upravo zahvaljujući tim činjenicama mladi agroekonomista Jovan Debeljački iz Nadalja video je u podizanju zasada leske i proizvodnji lešnika, šansu za dobru budućnost u poljoprivredi: ”Pre oko 5 godina ukazala nam se prilika da kupimo 5 jutara leske koji je bio u 4 godini, ali je zasad bio vrlo zapušten i u vrlo lošem stanju. Odmah nakon kupovine, zahvaljujući dobrim i pravovremenim agrotehničkim merama koje smo preduzeli, iz godine u godinu, uspeli smo da svake godine prinos lešnika znatno uvećamo.

Od agrotehničkih mera koje smo uveli svakako je najvažnije navodnjavanje sistemom kap po kap, ali i održavanje površine zemljišta kako u redu, tako i između redova, košenje, reziranje, zimsko orezivanje, đubrenje sa odgovarajućim formulacijama đubriva i preciznim količinama na osnovu analize zemljišta.”

U septembru 2016.godine, Stručna služba Victoria Logistic je sa automatskom sondom uzela uzorke na čitavoj površini ovog voćnjaka, a rezultat analize zemljišta je iznenadio i nas i domaćina. Rezultati analize su pokazali da zemljište ima visok sadržaj i fosfora i kalijuma pa je dodavanje fosforne i kalijumove komponente u zemljište nepotrebno, a može da bude i štetno zbog blokiranja hraniva i njihovog antagonizma u zemljištu. “Bio sam vrlo iznenađen kada sam dobio preporuku da na svih 5 jutara lešnika primenim svega 80 kg/ha KC l. Mnogi drugi stručnjaci su takođe bili iznenađeni sa vrstom i količinom đubriva koja nam je preporučena, međutim na kraju govori rezultat koji smo dobili u ovoj godini - duplo veći prinos u odnosu na prošlu godinu. Mada, moram da istaknem, da prinos od oko 5 t na 3 ha lešnika koji je ostvaren u 2017. godini još uvek nije zadovoljavajući. Ali sam siguran da će kvalitetna agrotehnika i pravilna primena đubriva u narednih nekoliko godina doneti i maksimalan prinos.” rekao je mladi Debeljački.

U svakom slučaju odluka ovog mladog čoveka da ostane na selu i da se vrlo uspešno bavi poljoprivredom treba da bude primer i drugima.

Bilten "Za našu zemlju", broj 60, decembar 2017.