Osnovna obrada zemljišta za soju

Stručna podrška: mr Ilija Bjelić, PSS Zrenjanin

Vreme izvođenja i dubina osnovne obrade zemljišta

Osnovna obrada se najčešće obavlja plugom, ali se u poslednje vreme počinju koristiti i razrivačka oruđa. Bez obzira na to koje se oruđe koristi, obradu treba obaviti u septembru ili oktobru. Posle ranih preduseva (strna žita, uljana repica...) pre duboke obrade treba obaviti obradu strništa. Za ovu obradu se mogu koristiti plugovi, tanjirače, razrivači, razna kombinovana oruđa itd. Koristi od ove mere su velike i brojne.

Veoma mali broj proizvođača poštuje preporuke agronoma koje se odnose na obradu strništa. Iz godine u godinu se povećava broj parcela koje nakon žetve ostaju neobrađene sve do jeseni. Prošle godine smo procenili da neobrađenih parcela posle žetve strnina ima više od 90%, a ove godine ih ima više od 95%. Na osnovu ovoga se može zaključiti da agronomi nisu dovoljno ubedljivi, s obzirom da se tako masovno ne poštuju njihove preporuke. Optimalna dubina oranja za soju najčešće iznosi oko 25 cm. U zavisnosti od uslova, ona se može kretati u rasponu od 20 do 30 cm. Ranije se za zemljišta nepovoljnih svojstava preporučivala dubina oranja od 35 do 40 cm. Danas se ni za šećernu repu, koja ima najveće zahteve u pogledu dubine oranja, ne preporučuje oranje dublje od 35 cm.

Zbog toga ni za soju ne bi trebalo orati tako duboko.

Dubinu oranja bi trebalo prilagoditi uslovima proizvodnje. Plitko se može orati ako je za usev koji je prethodio soji obrada zemljišta bila duboka i kvalitetna, ako je zemljište plodno i lakšeg mehaničkog sastava, ako iza preduseva ostaje mala količina žetvenih ostataka, i ako je soja dobro obezbeđena vodom putem padavina ili navodnjavanja. Dublja obrada se mora obaviti kada je obrada za predusev bila plitka, kada ima mnogo žetvenih ostataka, kada je zemljište lošijih svojstava i kada soja u toku vegetacije nije dobro obezbeđena vodom. Sve što je rečeno pokazuje da postoji potreba da proizvođači oranje prilagode konkretnim uslovima. Treba napomenuti da se ovakav pristup retko sreće u praksi. Najveći broj proizvođača sve svoje parcele obrađuje na isti način. U vezi dubine obrade se postavlja pitanje da li soja podnosi jako plitku obradu ili direktnu setvu bez obrade. U našim uslovima je ovakvu obradu opravdano izvoditi samo u postrnoj setvi. U redovnoj setvi se može praktikovati samo na zemljištima koja poseduju odlična svojstva i koja se nalaze u sistemu za navodnjavanje. Preporuke za soju se ne razlikuju od preporuka koje se daju za kukuruz i suncokret, kada se radi o dubini, roku izvođenja i kvalitetu obrade. Međutim, između ovih useva ipak postoji razlika. Ako se osnovna obrada ne obavi na vreme i kvalitetno, prinos soje će više podbaciti od prinosa kukuruza i suncokreta. Posledica loše izvedene osnovne obrade je smanjen sadržaj vode, hraniva i vazduha u oraničnom sloju i povećana brojnost korova, bolesti i štetočina. Soja jače reaguje na lošiju obradu zemljišta od kukuruza i suncokreta zbog plićeg korena, zbog teže borbe sa korovima, zbog većih gubitaka u žetvi i zbog velike osetljivosti kvržičnih bakterija na nedostatak vazduha i vode.Soja preko kvržica može da obezbedi 70-80% od ukupnih potreba u azotu pa je veoma važno da se na korenu formira dovoljan broj kvržica koje imaju veliku aktivnost.

Prednosti i nedostaci plugova i razrivačkih oruđa

Ako se za osnovnu obradu koriste razrivačka oruđa, važno je napomenuti da ona mogu dati isti ili bolji efekat od pluga samo u slučaju ako su zadovoljeni određeni preduslovi.

Da bi se bolje razumeli razlozi zamene plugova razrivačkim oruđima u osnovnoj obradi zemljišta, neophodno je navesti sve prednosti i nedostatke oba oruđa.

Prednosti raonih plugova su:

• Dobro prevrtanje, drobljenje, mešanje i rastresanje zemljišta.

• Dobro zaoravanje žetvenih ostataka,  korova, organskih i mineralnih đubriva.

• Uništavanje korova, bolesti, insekata i glodara.

• Kvalitetan rad i pri povećanoj vlažnosti zemljišta.

Nedostaci raonih plugova su:

• Velika potrošnja energije, vremena, mašinskog i ljudskog rada, naročito u otežanim uslovima rada.

• Rad sa kosom vučom zbog asimetričnog kačenja za traktor, što povećava otpore, habanje i lomove traktora I pluga.

• Točkovi traktora i raonik pluga sabijaju dno brazde što ima za posledicu stvaranje plužnog đona.

• Traktor se nakreće u radu kada gazi dno brazde što otežava upravljanje mašinom.

• Otežana predsetvena priprema zbog neravne površine koju ostavljaju plugovi ravnjaci jer stvaraju slogove i razore.

• U uslovima niske vlažnosti zemljišta, rad pluga je otežan i nekvalitetan zbog neujednačene dubine rada, iskakanja pluga iz zemljišta, izvaljivanja krupnih grudvi i neravnog oranja.

• Kada je humusno-akumulativni horizont zemljišta plitak, plugovi na površinu zemljišta izbacuju manje plodne slojeve zemljišta.

• Dobro zaoravaju žetvene ostatke i organska đubriva, ali ih loše mešaju sa zemljištem, jer ih bacaju na dno brazde ili na kose dodirne površine susednih plastica što može usporiti njihovo razlaganje, naročito na težim zemljištima.

Prednosti razrivačkih oruđa su:

• Imaju manji vučni otpor i manju potrošnju goriva od plugova istog radnog zahvata.

• Imaju veći učinak od plugova.

• U suvom zemljištu kvalitetnije rade od plugova, jer lakše prodiru u zemljište i lakše održavaju zadatu dubinu rada. Optimalna vlažnost za njihov rad je znatno manja nego kod plugova. Zbog toga će u suvom zemljištu razrivači uvek kvalitetnije raditi od plugova, dok je u vlažnom zemljištu obrnuto.

• Prilikom rada se ne stvaraju razori i slogovi.

• Traktor u radu ne gazi dno brazde pa se ne stvara plužni đon.

• Prikopčavanje na traktor je centralno pa je vuča simetrična što doprinosi boljem iskorišćavanju snage traktora i manjem habanju i lomovima traktora i oruđa.

• Prilikom rada traktor se ne nakreće.

• Mogu se dobro agregatirati sa drugim oruđima (tanjirače, freze, kultivatori, rotacione motike, sejalice…) jer imaju relativno kratke uzdužne dimenzije.

• Lošije zaoravaju žetvene ostatke, ali ih ravnomernije raspodeljuju od plugova po dubini obrađenog sloja.

• Manja su ulaganja za kupovinu novih oruđa, rezervnih delova i remont nego kod plugova istog radnog zahvata.

• Rukovanje ovim oruđima je jednostavno.

• Pogodna su za duboku obradu zemljišta koja imaju plitak humusno- akumulativni horizont jer obrađuju zemljište bez prevrtanja.

Nedostaci razrivačkih oruđa su:

• Slabo prevrću i mešaju zemljište i loše zaoravaju žetvene ostatke, organska i mineralna đubriva. Zbog toga mogu da rade samo na čistom zemljištu ili na zemljištu sa malo žetvenih ostataka koji su sitno iseckani, dobro raspoređeni i plitko uneti u zemljište nekim drugim oruđem. Ovaj problem se može rešiti i tako što se razrivački radni organi kombinuju sa drugim radnim organima koji unose žetvene ostatke u zemljište. U tom slučaju je potreban jači traktor za vuču razrivačkog oruđa.

• Zemljište između radnih organa razrivača jednim delom ostaje neobrađeno pa je vertikalni profil obrađenog sloja zemljišta nepravilan. Zbog toga dno brazde nije ravno kao kod pluga, već je talasasto. Da bi se postigla ista efektivna dubina rada kao kod plugova, razrivači moraju da rade na većoj dubini od plugova. Povećanje dubine rada razrivača zavisi od toga koliko treba da iznosi efektivna dubina rada. Dubinu rada najčešće treba povećati za desetak centimetara. Kvalitet rada razrivača se može povećati montiranjem krila na radne organe i manjim razmakom između radnih organa. Preporučljivo je da razmak između radnih organa ne bude veći od dubine na kojoj razrivač radi.

• Razrivačka oruđa ne stvaraju razore i slogove. Međutim, razriveno zemljište nije potpuno ravno, već ima talasast izgled koji nastaje zbog različite dubine obrade. Zemljište je obrađeno na veću dubinu iza radnih organa razrivača nego između radnih organa. Sve ovo važi u slučaju kada razrivačka oruđa rade sama. Ako se razrivačkim oruđima dodaju neki radni organi za ravnanje zemljišta (diskovi, valjci..), površina zemljišta će biti mnogo ravnija.

• Nekvalitetno rade u vlažnom zemljištu. Najčešća greška koja se pravi u proizvodnji je rad sa razrivačem u vlažnom zemljištu. U takvim uslovima traktor lako vuče razrivač, ali je kvalitet rada razrivača veoma loš. Za kvalitetan rad, razrivač traži mnogo suvlje zemljište nego plug. U julu, avgustu i prvih dana septembra 2017. godine, uslovi za rad razrivačkih oruđa su bili veoma povoljni, a za rad pluga jako nepovoljni. Takve uslove je obavezno trebalo iskoristiti za obradu zemljišta razrivačkim oruđima. U stručnoj javnosti i među poljoprivrednim proizvođačima često se vodi rasprava o opravdanosti obrade zemljišta razrivačkim oruđima odnosno o opravdanosti uvođenja takozvane besplužne obrade zemljišta. U tu svrhu se iznose argumenti za i protiv obrade zemljišta plugom ili razrivačkim oruđima.

Prilikom izbora najboljeg oruđa za osnovnu obradu zemljišta i najboljeg sistema obrade zemljišta, nije dobra isključivost u smislu potpunog prihvatanja ili potpunog odbacivanja bilo kog sistema obrade. Rešenje je u razumnoj kombinaciji oba sistema obrade. Samo ovakav pristup u rešavanju problema osnovne obrade zemljišta je ispravan i omogućava pronalaženje najboljeg rešenja u svakoj situaciji. Prilikom izbora najboljeg načina obrade zemljišta nije dovoljno sagledati samo uticaj obrade na prinos i kvalitet nekog useva, već treba uzeti u obzir i mnoge druge kriterijume kao što je uticaj obrade na fizička, hemijska i mikrobiološka svojstva zemljišta, na zakorovljenost, ekonomičnost proizvodnje, organizaciju rada itd.

Iz svega rečenog se može zaključiti da za osnovnu obradu zemljišta treba koristiti i plugove i razrivačka oruđa. Izbor oruđa za osnovnu obradu zemljišta treba da zavisi od uslova rada. Na taj način će se najbolje iskoristiti prednosti obe vrste oruđa i izbeći njihovi nedostaci.

Bilten "Za našu zemlju", broj 57, septembar 2017.