Mr Vuk Radojević

• Mr Vuk Radojević je na čelu Pokrajinskog Sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu od juna 2016. godine.

• Magistrirao je 2007. godine sa tezom „Izvozne mogućnosti agroindustrijskih proizvoda iz naše zemlje na tržište Evropske unije“.

• Prijavio je doktorsku disertaciju pod nazivom „Istraživanje tržišta organskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Republici Srbiji“.

• Sekretar je član je više stručnih udruženja: Evropske asocijacije agrarnih ekonomista, Društva agrarnih ekonomista Srbije, član je izvršnog odbora NALED-a od 2015. godine.

Ovih dana se puno priča o suši, različitom, lokalnom stanju useva na terenu. Kakav je stav Sekretarijata po ovom pitanju?

Uticaj ekstremnih vremenskih uslova— suše na razvoj biljnih vrsta na vojvođanskim poljima je očigledan. Zbog nedostatka padavina i visokih temperatura u dužem vremenskom periodu ove proizvodne godine očekuje se smanjenje prinosa kod svih jarih useva i kukuruza, uljarica i šećerne repe. Prema podacima sa terena od strane Poljoprivrednih savetodavnih službi na teritoriji AP Vojvodine o stanju prolećnih useva, očekuje se prosečno umanjenje prinosa kukuruza u odnosu na 2016. godinu za 44,91%, soje 48,16%, suncokreta 21,33% i šećerne repe za 32%. Ovo su procene agronoma, a kolika će biti razmera štete od dugotrajne suše videće se po ubiranju useva, ostvarenim bilansima i shodno tome, resorni sekretarijat će u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede obaviti i razgovore sa reprezentativnim udruženjima  poljoprivrednika i stručnjacima na koji način pomoći proizvođačima. Zbog sve prisutnijih globalnih klimatskih promena, proizvođači koji imaju mogućnost da navodnjavaju treba da koriste pogodnosti koje im daje Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, a reč je o konkursnoj liniji kojom sufinansiramo nabavku opreme za navodnjavanje i izgradnju eksploatacionih bunara do 60 % od vrednosti date investicije odnosno do 70 procenata ako je reč o mladim  poljoprivrednicima do 40 godina, ženama nosiocima registrovanog poljoprivrednog gazdinstva i poljoprivrednicima koji rade u otežanim uslovima rada u poljoprivredi. Očekujemo da u toku avgusta započnu radovi na izgradnji 11 regionalnih hidrosistema za navodnjavanje na teritoriji Vojvodine. Investicija se realizuje sredstvimakoja su obezbeđena od Abu Dabi fonda za razvoj. Ukupna vrednost je oko 1.400.000.000 dinara, a nove površine nakojima će biti omogućeno navodnjavanje su oko 25.000 ha. Cilj je da se procenat oranica koliko se trenutno navodnjava poveća na 10% I da poljoprivreda bude manje zavisna od sve učestalijih klimatskih promena. Paralelno sa tim Vode Vojvodine I Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu rade na novim projektno-tehničkim dokumentacijama sa kojima ćemo takođe konkurisati kod Abu Dabi fonda za razvoj. Trenutno se radi desetak takvih projekata i očekujemo da i po tom osnovu povučemo nova sredstva.

Koji su glavni mehanizmi za unapređenje kvaliteta i konkurentnosti poljoprivrede na domaćem tržištu?

Kako bi se unapredio kvalitet poljoprivredno- prehrambenih proizvoda i podigao nivo konkurentnosti srpskog agrara, smatram da je neophodno sprovoditi kontinuiranu agrarnu politiku, koja ima za cilj da poljoprivrednim proizvođačima-nosiocima registrovanih poljoprivrednih gazdinstava kao i drugim subjektima koji posluju u sektoru agrobiznisa, da predvidljivost u poslovanju i omogući bolje uslove agroprivređivanja. To je po mom uverenju ključno, kako bi se ne samo na domaćem već i na međunarodnom tržištu, plasirali poljoprivredni proizvodi odgovarajućeg kvaliteta dobijeni primenom pravila dobre proizvođačke prakse, jer se samo na taj način garantuje njihova zdravstvena bezbednost. U svemu tome bitan je i kontinuitet roba u isporuci, a kada je reč o konkurentnosti do koje se uistinu dolazi adekvatnim podsticajnim sredstvima, važna je i primena novih saznanja i tehnologija, kojima se kao što je poznato, u velikoj meri mogu sniziti troškovi proizvodnje, čime proizvođač praktično postaje konkurentniji na tržištu. Naglasio bih da Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo daje bespovratna sredstva za pojedine konkursne linije i do 70% od vrednosti date investicije, kako bi se na taj način između ostalog povećao kapacitet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i kako bi proizvođači bili konkurentniji na tržištu.

Zbog čega je, po Vašem mišljenju, za podizanje konkurentnosti domaćeg agro sektora i povećanje poljoprivredno-prehrambenog izvoza,od ključnog značaja povezivanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije?

Ako recimo imate samo primarnu poljoprivrednu proizvodnju kao osnovnu delatnost na porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu, u sadašnjim uslovima agroprivređivanja teško da možete kao samostalni proizvođač biti konkurentni i kao takvima neizvestan Vam je opstanak na tržištu. Zbog toga je neizostavno da se razvije dobra kooperacija odnosno spona između primarnog i prerađivačkog sektora sa jasno preciziranim uslovima poslovanja, kako bi obe strane bile zadovoljne. Interes u ovom poslovnom odnosu je obostran jer primarni poljoprivredni proizvođači imaju siguran plasman svoje robe, rade za poznatog kupca i pod unapred ustanovljenim ugovornim uslovima, a prerađivač kroz kooperaciju sebi obezbeđuje sirovinu odgovarajućeg standarda kvaliteta. Povezivanje primarnog i prerađivačkog sektora je ključno za podizanje konkurentnosti i za ostvarivanje većeg suficita u spoljnotrgovinskoj razmeni sa svetom, naročito ako se ima u vidu da se sa proizvodima sa većom dodatnom vrednošću, poslovno gledano ostvaruju najbolji ekonomski rezultati. Da bi ovakvi modeli poslovanja više zaživeli, po mom ubeđenju, mora se značajnije poraditi na izgradnji većeg međusobnog poverena između primarnih proizvođača i prerađivača, jer je to kako se u praksi pokazalo, najčešći kamen spoticanja za sklapanje većih poslovnih aranžmana u ovom obliku.

Šta za domaću poljoprivredu i izlaz na strana tržišta znači uspostavljanje sistema kvaliteta i principa sledljivosti?

Smatram da je uvođenje važnih standarda, poštovanje sistema kvaliteta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kao i principa sledljivosti u proizvodnji hrane/kontrola proizvodnje u svim fazama od njive do trpeze, izuzetno i podjednako važna i za prerađivačku industriju i za poljoprivredne proizvođače, jer svima treba da bude u interesu da samo kvalitetni i zdravstveno bezbedni proizvodi treba da budu na rafovima i domaćeg i ino tržišta. Tu u poslovnom smislu ne sme biti improvizacija. Poljoprivredni proizvodi moraju biti standardizovani, a u proizvodni proces sertifikacije osim kompanija trebalo bi da se više opredeljuju i proizvođači ukoliko im je cilj da opstanu na tržištu i takođe steknu uslov za izvoz na strana i to vrlo zahtevna tržišta po pitanju poštovanja principa dobre proizvođačke prakse. Vaša kompanija je pravi primer jer vi pratite trendove u standardizaciji proizvodnje, imate implementirane standarde kvaliteta, a cilj vam je i da kooperante uključite da vode sertifikovanu kontrolisanu proizvodnju uljarica, soje i suncokreta. Možda će u bliskoj budućnosti biti ostvaren model po kom bi poljoprivredni proizvođači postali suvlasnici u prerađivačkoj industriji i na taj način ne bi bilo suprotstavljenog interesa.

Koji su najvažniji ciljevi Pokrajinskog sekretarijata za realizaciju u ovoj godini? Koliko su uvećana sredstva za podršku? Kako teče realizacija?

Prevashodno to je pospešivanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje i to u oblastima voćarstva, povrtarstva, vinogradarstva, stočarstva. Postoji čitav niz mera koje smo predvideli u tom pravcu. Tako smo kreirali konkurs kojim dodeljujemo sredstva za pospešivanje navodnjavanja, zatim plasteničku proizvodnju, ali i opremu koja se koristi za zaštitu od elementarnih nepogoda. Upravo ova oprema je značajna, zbog svoje višeznačnosti. Ona podrazumeva stubove za podizanje zasada, ograde za voćnjake, antifrost sisteme i naposletku protivgradne mreže. Dakle, ova oprema ne samo da pomaže u odbrani od grada, nego senčenjem pospešuje kvantitet i kvalitet prinosa. Sredstva za ove mere su uvećana u proseku oko 35% u odnosu na 2016. godinu. Zadovoljni smo brzinom realizacije. Drugi cilj Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu jeste povećanje nivoa kvaliteta agrobiznisa u AP Vojvodini. Zbog toga se realizuju konkursne linije za preradu voća, povrća, grožđa, ali i mesa i mleka. Takođe, tu je i konkurs kojim su predviđena sredstva za opremanje stočarskih farmi i uvođenje EU standarda. Posebno bih naglasio postojanje dva nova konkursa: za nabavku poljoprivredne mehanizacije i za dodelu sredstava za podršku mladima u ruralnim područjima na teritoriji AP Vojvodine / tzv-na „Start up“ konkursna mera/, kojom se pomaže mladima do 40 godina da započnu agrobiznis. Za tu meru smo izdvojili 100 miliona dinara, a finansiramo čak 75% od ukupne vrednosti investicije. Ovim putem pozivamo sve zainteresovane proizvođače da prate mere podsticaja agrarne politike APV.

Naša kompanija u proces sertifikacije uključuje sve veći broj svojih partnera od kojih otkupljuje soju i suncokret. Postoji li način da država pomogne i utiče na poljoprivredne proizvođače da uđu u taj proces i tako sebi obezbede siguran plasman i zaradu?

Sekretarijat je predvideo Konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje troškova uvođenja i sertifikacije sistema bezbednosti i kvaliteta hrane i proizvoda sa oznakom geografskog porekla u 2017. godini na teritoriji AP Vojvodine. Sredstva po ovom konkursu dodeljuju se za sufinansiranje:

1. Troškova izrade elaborata za dobijanje oznake geografskog porekla i laboratorijskih analiza koje predstavljaju deo elaborata za dobijanje oznake geografskog porekla u 2017.

godini.

2. Troškova kontrole i sertifikacije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, s geografskim poreklom, čiju su kontrolu i sertifikaciju proizvodnje u 2017.godini izvršile ovlašćene organizacije.

3. Troškova za uvođenje i sertifikaciju sistema bezbednosti i kvaliteta hrane: ISO 22000, GLOBAL GAP, BRC, IFS, FSSC 22000, GOST-R, HALAL, KOSHER U 2017.

Sredstva namenjena po ovom konkursu predviđena su za sufinansiranje do 50% podrške od plaćenog iznosa.

Da li je po Vašem mišljenju agroprivreda dovoljno prepoznata kao jedna od ključnih oblasti reindustrializacije Srbije?

Na tome treba da radimo svi i predstavnici vlasti i poljoprivrednici i kompanije, i nauka i struka, a imamo i više nego dovoljan razlog za to, jer podsetiću Vas da prema raspoloživim podacima poljoprivreda ima veliki značaj za nacionalnu ekonomiju jer učestvuje sa 10% u BDP-u, 21% u izvozu i 20% u radnoj snazi. Dodao bih ovome da je vrednost izvoza poljoprivrednopoljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosila lane po dostupnim podacima 3,2 milijarde dolara što je nedovoljno naspram mogućnosti i komparativnih prednosti koje imamo kao region. Kao primer značaja poljoprivrede jedne zemlje navešću Holandiju koja ima površinu kao Vojvodina, sa oko 1,7 miliona hektara obradivog zemljišta, a ostvaruje izvoz agrarnih proizvoda vredan neverovatnih 70 milijardi dolara. Primere ovakvih zemalja koje su svoje agroprivredne potencijale iskoristile na najbolji mogući način za rast nacionalnih ekonomija treba slediti, a potom ih prilagoditi našim prilikama.

Kada će u ovoj godini sredstva iz IPARD fondova biti dostupna za korišćenje i kolika su sredstva u pitanju koja će biti na raspolaganju Sekretarijatu?

Podsetiću Vas najpre na to da je 2015. godine Evropska komisija donela odluku o usvajanju predloga IPARD dva programa Republike Srbije i na taj način opredelila sredstva našoj državi u iznosu od 175 miliona evra za njegovu realizaciju. Taj program bi trebalo da doprinese povećanju konkurentnosti, produktivnosti, usklađivanju sa standardima koji važe u Evropskoj uniji, diverzifikaciji ekonomskih aktivnosti i boljem kvalitetu života u ruralnim sredinama. Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu ima stalnu komunikaciju sa resornim ministarstvom i prema mojim saznanjima očekuje se da u toku avgusta Srbiju poseti delegacija Evropske komisije koja proverava institucionalnu spremnost naše države za potpunu implementaciju IPARD programa nakon čije saglasnosti i pozitivne ocene stičemo uslov da raspišemo i prve konkurse, na koje bi, kako se očekuje, poljoprivrednici mogli aplicirati do kraja ove godine.

Koje ste mere već sproveli koje su direktno vezane za brigu o kvalitetu zemljišta kao neobnovljivog resursa?

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu brine o najznačajnijem prirodnom resursu-poljoprivrednom zemljištu na teritoriji AP Vojvodine i u tom kontekstu dodeljujemo podsticajna sredstva lokalnim samoupravama na teritoriji AP Vojvodine za uklanjanje divljih deponija sa državnog poljoprivrednog zemljišta, odnosno privođenje nameni poljoprivrednog zemljišta. Bespovratna sredstva za uklanjanje komunalnog, neopasnog inertnog otpada iznose do 70 % kako je regulisano konkursnom linijom. Takođe dajemo podsticajna sredstva lokalnim samoupravama za realizaciju radova na uređenju kanalske mreže u funkciji odvodnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Bespovratna sredstva po tom osnovu obezbeđuju se u iznosu do 55 % od ukupne vrednosti radova sa pdv-om. Svakako da je bitno i veoma važno i to da se poveća kvalitet odnosno bonitet poljoprivrednog zemljišta u pogledu njegove plodnosti i sadržaja humusa kao organske materije koja zbog stanja u stočnom fondu nije zadovoljavajuća. U Sekretarijatu razmišljamo i o donošenju određenih agrarnih mera kojima bismo podstakli poljoprivredne proizvođače da vrše kontrolu plodnosti na oranicama, rade analize i na osnovu dobijenih rezultata primenjuju hraniva. Takođe smatram da bi se kvalitet zemljišta i njegova struktura mogli poboljšati i zelenišnim đubrenjem, trebalo bi uvoditi krmne kulture u setvenu strukturu koje moraju imati mesto u plodoredu. Postoji inicijativa i da se podstakne agrarnim merama zelenišno đubrenje, a to ima opravdanja ako je tačna procena stručnjaka-pedologa da se od biljaka za zelenišno đubrenje koje daju 20 do 30 tona po hektaru zelene mase, posle zaoravanja obrazuje toliko humusa koliko daje 8 do 12 tona po hektaru stajskog đubriva dok u zemljištu ostaje oko 60 kilograma po hektaru azota. Ove godine su opredeljena sredstva za analizu kvaliteta poljoprivrednog zemljišta i voda za navodnjavanje u kanalskim mrežama.

Bilten "Za našu zemlju", avgust 2017, broj 56.