DR MAJA TIMOTIJEVIĆ

Pre tri godine dr Maja Timotijević je otpočela proizvodnju industrijske konoplje u Srbiji. Odakle Vam ideja i kako ste počeli da se bavite proizvodnjom konoplje?

Pre pet godina sam počela da se interesujem za proizvodnju konoplje, podstaknuta činjenicom da je u celom svetu vladalo veliko interesovanje i ekspanzija njene proizvodnje. Zvanično 2015. godine smo osnovali udruženje „Konoplja“, a 2016. godine i zadrugu. Ovome smo pristupili zaista ozbiljno. Naše udruženje okuplja proizvođače, edukuje ih, pregovara sa ministarstvima i vlastima vezano za legislativu, regulative. A zadruga je sa druge strane organizaciona jedinica koja organizuje proizvodnju industrijske konoplje na teritoriji cele Vojvodine. Nabavljamo seme, ugovaramo otkup uz kontinuiranu edukaciju i pomoć proizvođačima. Moram da kažem da je interesovanje izuzetno veliko u poslednje dve godine, međutim ljudi jako malo znaju o njoj. Na žalost, Srbija je jedno vreme bila najveći proizvođač industrijske konoplje u Evropi, u Odžacima je bila berza industrijske konoplje i odatle je bila diktirana cena celoj Evropi. Danas nemamo ni jednu kudeljaru, potpuno je industrijska konoplja „proterana“ sa naših polja. Kada smo osnovali naše udruženje u Srbiji je bilo posejano svega 60 ha industrijske konoplje. A već nakon godinu dana našeg rada ta cifra je iznosila 170 ha. To nije velika površina, ali je značajno povećanje, od skoro tri puta  u odnosu na početak. Nemamo još uvek podatke o ovogodišnjim površinama, ali sam sigurna da će opet biti značajan pomak napred.

Sigurno je bilo teško započeti takvu proizvodnju u Srbiji. Na kakve ste prepreke nailazili i kako ste ih prevazilazili?

Uvek sam se opredeljivala za stvari koje su teške. Pa sam se tako I ovde opredelila da budem pionir. A industrijska konoplja me je posebno privukla iz razloga što se ona kao biljka 100% koristi. I stabljika i list i cvet I plod, pa čak i koren. A drugo, dobijaju se veliki benefiti njenom proizvodnjom, kako zdravstveni za ljudski organizam, tako i ekološki efekti koji utiču na zaštitu životne sredine. Zaista jedna čudnovata biljka, biljka budućnosti. Konoplja daje na 1ha 10 tona zelene mase. Daje mnogo više celuloze nego recimo šuma. Naraste do 3 m za 4 meseca. Daje mnogo više vlakana nego pamuk. Trenutno se proizvodi preko 24.000 proizvoda od konoplje, a taj broj svakodnevno raste. Preko 80% predmeta koje svaki čovek vidi oko sebe mogu da se naprave od konoplje.

Šta je neophodno da neko zna ako se odluči da seje konoplju? Koje seme se koristi, u kojoj količini, na kom tipu zemljišta je najbolje sejati isto, kada?

Kao što sam već rekla mi kontinuirano edukujemo poljoprivredne proizvođače. Relativno je lako gajiti konoplju. Ne zahteva nikakvo prskanje, niti bilo kakvu obradu nakon setve. Znači kada se poseje, čeka se da poraste. Nije zahtevna ni po pitanju zemljišta. Jedino ne voli teška zemljišta, ilovače. Zahtevna je što se tiče đubriva, zato što za 4 meseca poraste 3,5-4 m. Treba joj puno hrane da bi imala tu inicijaciju da tako brzo raste. Potrebno je da se zemlja dobro pripremi, da se nađubri, pa da se poseje, obično žitnom pneumatskom sejačicom u redovima 25-50 cm. Seje se od polovine aprila do kraja maja. Žetva je krajem septembra ili polovinom oktobra. Zavisno od sorte, tehnološku zrelost postiže polovinom septembra, do početka oktobra. Nama je problem žetva, zato što nemamo adekvatne kombajne. Pogotovu domaće sorte imaju izuzetno jaku stabljiku koja predstavlja problem za naše kombajne. Bavimo se tim problemom i verujem da ćemo ga u budućnosti rešiti. Skinuti cvet odvojeno od stabljike je najveći izazov. Skidanje može biti I ručno, jer naši proizvođači na početku imaju posejano svega 1-2 ha. Nekada smo u Vojvodini i 40.000 ha skidali ručno, pa nije bio problem. Norma je da 20 ljudi dnevno može da skine 1 ha konoplje. Naravno, posle žetve ide sušenje i ostale mere. Sušenje konoplje je izuzetno važno zbog kvaliteta I stabljike i cveta za dalju preradu.

Šta nam možete reći o Vašem dosadašnjem iskustvu, šta Vam je bio najveći problem, a šta Vam je iznenađujuće lako polazilo za rukom u proizvodnji i preradi konoplje?

Najveći problem imamo sa legislativom, zato što je u zakonu izjednačena industrijska i indijska konoplja. Kada se spomene konoplja naši inspektori imaju odmah asocijaciju da se radi nešto nezakonito. Međutim uspeli smo u razgovoru sa ministarstvima (konoplja je u nadležnosti čak tri ministarstva, Ministarstva poljoprivrede, zdravlja i unutrašnjih poslova) da rešimo predrasude. Mnogo puta smo objašnjavali i edukovali ljude. Dobili smo referentnu laboratoriju za šta smo, mogu slobodno da kažem, mi zaslužni. Od nas se zahtevalo da u biljci ne sme da bude 0,3% THC-a tj. psihoaktivne supstance, a mi nismo imali laboratoriju gde to možemo da izmerimo. Danas je imamo. To je Laboratorija za sudsku medicinu u Beogradu. Nadamo se da će broj laboratorija u narednom periodu biti još veći. U procesu je donošenje novog Zakona o psihoaktivnim supstancama. Bili smo članovi radne grupe i naši predlozi su u velikoj meri usvojeni, a u vezi sa transportom i skladištenjem konoplje. Sortna lista je takođe veliki problem, jer je svedena samo na dve sorte. U Evropi postoji čak 46 sorti. Mi imamo jednu domaću Helenu i jednu francusku Fedora 17. One su odlične sorte, ali univerzalne. Ako hoćete da sejete konoplju za ulje Vi ne možete da se rešite stabljika koje su debele i teške, pune zelene mase, a ako biste koristili sorte sa većim procentom uljnosti dobili biste više i bolje prinose.

Šta je CBD?

CBD je najvredniji deo konoplje. To su kanabinoidi koje sadrži jedino konoplja od svih biljaka na svetu. U ljudskom sistemu kao što je nervni sistem, i endokanobidoidni sistem koji reguliše stabilnost organizma. Bilo kakav disbalans ako nastane dovodi do bolesti. Jedino nam biljka konoplje može pomoći. CBD ulje iz cveta konoplje moramo razlikovati od ulja iz semena konoplje. Kanabinoidi iz industrijske konoplje nemaju psihoaktivno dejstvo, ali je ustanovljeno da dovode do poboljšanja zdravstvenog stanja kod niza ozbiljnih bolesti.

Vi ste za ovo kratko vreme napravili gotove proizvode od konoplje, od ulja do kozmetičkih preparata. Možete li nam reći nešto o tome?

Zastupljam mišljenje da ne treba prodavati osnovne proizvode, nego ih treba preraditi do gotovih proizvoda I takve ih plasirati na tržište. S obzirom da mi nemamo puno konoplje, želeli smo da dodamo što veću vrednost finalnim proizvodima, kojih imamo ukupno deset. Pre svega iscedili smo ulje koje je 100% čisto, hladno ceđeno, na temperaturama do 40 stepeni bez bilo kakvih primesa. Ulje je odlično kako za ceo organizam, jer reguliše mnoge bolesti današnjice, dijabetes, povišeni pritisak i holesterol, tako je dobro i za kožu, kosu. Sa druge strane tu pogaču, koja je ostala posle ceđenja ulja, smo samleli, prosejali i napravili proteine od konoplje koji su fantastični za ishranu sportista, rekonvalescenata i ljudi koji žele da smršaju zato što u sebi imaju visoko vredne proteine edestin i albuminine koji deluju na imuni sistem kao i svih 12 esencijalnih masnih kiselina i potpuno prirodne vitamine. Svi sportisti koji uzimaju veštačke proteine, treba da probaju naše konopljine proteine sa oko 30% proteina, potpuno prirodne. Napravili smo i piling za lice na bazi konopljinog ulja koji sadrži samo ljuspice konoplje, potpuno čist i prirodan. Uradili smo i masku za lice sa zelenom glinom i zeolitom, zatim tri vrste sapuna na bazi konopljinog ulja sa aktivnim ugljem, zeolitom i cimetom koji imaju neutralan ph i koji neguju kožu. Imamo zatim dve vrste krema — jednu za sve tipove kože, a drugu za zrelu kožu koja podiže tonus i hidrataciju  kože. Najteže je bilo proizvesti CBD ulje. Sa dobrom laboratorijom i tehnologijom, mi jedini u Srbiji proizvodimo kremu za lice sa CBD uljem. Dodala bih još da su svi naši proizvodi prošli testove, uradili smo analizu u zvaničnim institucijama.

Kakvi su Vaši ciljevi i planovi za budućnost?

Naši ciljevi za budućnost su da proširimo spektar primene konoplje. Mi smi sada ušli u prehrambenu industriju i u kozmetičku industriju, a nismo uopšte dotakli građevinarstvo. Nemamo trenutno mehanizaciju da preradimo stabljiku, a ranije se konoplja baš zbog toga gajila i koristila u građevinarstvu. Verujem da ćemo veoma brzo to rešiti. Najveći prinos je u stvari u stabljici. To su nam ciljevi, a dodala bih da sama ne bih sve to postigla. Iza svega gore navedenog stoji tim ljudi, pre svega Danica Milutinov, moja prijateljica i koleginica. Zajedno smo bile i na njivi i u samoj proizvodnji. Zatim, Vukašin Koprivica, moj sin, inicijator svih ideja šta dalje da radimo. Puno putuje i imao je prilike da vidi šta se proizvodi u svetu. Pomenula bih i stručnjake koji se bave konopljom, prof. Sikora i naše kolege iz Hrvatske Jureta Zubaka i iz Slovenije dr Rengea. Oni su bili i naši gosti na Prvoj međunarodnoj konferenciji o industrijskoj konoplji koju smo organizovali na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu. Za sva dodatna pitanja obraćamo se fakultetima, institucijama i moram reći da uvek imamo podršku sa njihove strane. Primer je i prof. Zečević sa Tehnološkog fakulteta ili dr Marijana Savić sa Farmaceutskog fakulteta.

Bilten "Za našu zemlju", jun/jul 2017, broj 54/55.