Palamida i njeno rešavanje

Stručna podrška: dipl.ing. Katarina Radonić, PSS Vrbas

Palamida (Cirsium arvense) je korovska biljka poreklom iz Evrope i severne Azije. Pripada porodici Asteraceae ( glavočike) i danas je rasprostranjena u celom svetu. Raste na plodnim zemljištima, oranicama, voćnjacima, nepoljoprivrednim površinama i sl. Oazno se pojavljuje u gustom sklopu kada može u potpunosti da uguši gajeni usev. Palamida je višegodišnja biljka sa izuzetno jakim korenom, sa dugim, puzećim rizomima. Na korenu obrazuje pupoljke iz kojih se razvijaju nadzemni izdanci. Koren služi i za vegetativno razmnožavanje jer se iz svakog pupoljka može razviti nova biljka. Nadzemni deo može izrasti i do 150 cm visine, a samo stablo je uspravno i razgranato, listovi su sa bodljama dok je cvet ružičaste boje u obliku glavičaste cvasti.

Cveta u proleće i u jesen, semenke se raseljavaju vetrom, a klijavost zadržavaju i do šest godina. Niče rano um proleće pri temperaturi oko 15 stepeni. Osim što je opasan korov, palamida je jak kompetitor, domaćin je za neke insekte, nematode i gljivična oboljenja. Palamida je korovska biljka koja pričinjava velike štete na gajenim usevima u ratarstvu, povrtarstvu i voćnjacima. Suzbijanje ovog korova je vrlo teško I komplikovano kako mehaničkim tako i hemijskim sredstvima. U godinama sa neujednačenim temperaturama, slabim padavinama, kakva je ova godina, vrlo je teško odlučiti se kada, kako i sa kojim dozama herbicida uraditi suzbijanje, a da se ne ošteti gajeni usev. Treba imati u vidu da veliki broj herbicida ne deluje na palamidu ili ima slabo i polovično delovanje.

Palamidu treba tretirati u ranim fazama porasta kada ima 2-4 razvijena lista, jer je svako kasnije tretiranje manje efikasno. Suzbijanje palamide pre setve gajenog useva Za ova tretiranja moguće je koristiti takozvane totalne herbicide na bazi aktivne materije glifosata, u dozama, od 4-6 l/ha, uz dodatak od 1 l/ ha herbicida sa aktivne materije 2,4 D. Ovo tretiranje se preporučuje na parcelama gde se setva neće izvoditi 20 i više dana. Obično se ovo tretiranje preporučuje za parcele gde će se rasađivati povrće. Suzbijanje palamide posle setve pre nicanja gajenog useva.

Ovo tretiranje je vrlo često, ali se mora voditi računa da se tretman odradi odmah posle setve ili najkasnije posle 2-3 dana zbog mogućnosti da se — kada je usev klijao i već krenuo u porast ispod površine zemlje, a izvrši se tretiranje — ukoliko padne obilnija kiša, spere herbicid i unese ga u zemljište. Tada dolazi do potpunog uništavanja useva ili do značajnog proređivanja sklopova. Za ova tretiranja se koriste herbicidi na bazi aktivne materije glifosata, 2,4 D (ovde mogu nastati problemi fitotoksija u gore navedenim uslovima primene preparata), a za usev kukuruza se mogu koristiti i herbicidi na bazi aktivne materije dikamba.

Suzbijanje palamide posle nicanja gajenog useva

Pšenica:

Suzbijanje palamide u usevu pšenice, obavlja se u fazi punog bokorenja pa do pojave drugog kolenca. Sva kasnija tretiranja herbicidima idu na štetu prinosa. Herbicidi koji se mogu koristiti su oni na bazi aktivne materije 2,4 D, dikambe, klopiralida, aminopiralid K+florasulam, tribenuron-metil i dr...

Kukuruz:

U fazi porasta kukuruza od 2-4 lista koristiti herbicide na bazi aktivne materije dikamba, 2,4 D, klopiralida, sulkotriona, tembotriona i dr...

Soja:

Suzbijanje palamide u soji je vrlo teško i uglavnom se ne može rešiti u toku vegetacije u potpunosti. Zadovoljavajuće rezultate daje tretman sa herbicidima na bazi aktivne materije oksasulfurona dva tretmana od po 60 g/ha sa dodatkom okvašivača. Dobre rezultate daje herbicid na bazi aktivne materije imazamoks u dozi od 0,6 l/ha u dva tretmana. Razmak u tretmanima je od 10-15 dana u zavisnosti od vremena. Ove herbicide koristiti uz dodatak herbicida koji će proširiti spektar delovanja i na druge korove.

Suncokret:

U suncokretima koji se tretiraju posle setve a pre nicanja, najbolje rezultate u suzbijanju palamide daju herbicidi na bazi aktivne materije flurohloridona u dozi od 2,5-3 l/ha. Suncokret tolerantan na tribenuron- metil, i imidazolinone-RIMI hibridi, tretirati posle nicanja ovim aktivnim materijama koje imaju zadovoljavajuće dejstvo na palamidu.

Šećerna repa:

Suzbijanje palamide u šećernoj repi moguće je samo herbicidima na bazi aktivne materije klopiralid u dva tretmana od po 0,6 l/ha. Palamida je korov koji se na parcelama pojavljuje uglavnom u većim ili manjim oazama. Ukoliko se adekvatno ne suzbija veoma brzo se širi i potpuno limitira prinos i porast gajenih useva. Povrće ne bismo smeli sejati ili saditi na parcelama sa palamidom. I pored hemijskih tretmana koji se primenjuju, slabije se suzbija u soji, suncokretu I šećernoj repi pa ovi usevi daju simboličan ili nikakav prinos na palamidom zakorovljenim njivama. Najefikasnije se suzbija u kukuruzu i pšenici kada se tretmani izvode u preporučenim uzrastima useva i palamide sa punim dozama herbicida. Najefikasniji način suzbijanja palamide je posle skidanja pšenice i drugih ranih useva. Ukoliko je na parcelama moguće zalivanje proces nicanja se  ubrzava, a tretman se izvodi herbicidima na bazi aktivne materije glifosat u dozi od 8-10 l/ha i dodatak aktivne materije dikamba od 0,7 l/ha. Posle tretmana ostaviti herbicide da deluju do dubokog oranja parcele.

Palamida u kukuruzu

Palamida u soji                                              

Palamida u suncokretu

Izvor: "Za našu zemlju", broj 53, maj 2017.