Integralno suzbijanje korova u soji

Stručna podrška: dr. Goran Malidža, Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad

Integralno suzbijanje korova je pristup koji podrazumeva kombinovanje bioloških, agrotehničkih, fizičkih I hemijskih mera na održiv način koji umanjuje ekonomske rizike, rizike po zdravlje i životnu sredinu. Plodored, blagovremena i kvalitetna obrada zemljišta, đubrenje i druge mere koje obezbeđuju optimalne uslove za rast biljaka soje, preduslovi su za uspešno suzbijanje korova. Pored navedenih mera, u konvencionalnoj proizvodnji soje posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom izboru i primeni herbicida.

Soja je osetljiva na prisustvo korova u ranim fazama rasta, a pravilan izbor mera u suzbijanju korova je od velikog značaja da bi soja u konkurentskoj borbi mogla nadvladati konkurenciju korova. Ako se korovi održavaju ispod ekonomskog praga štetnosti u prvih 6 nedelja vegetacionog perioda soje, njihovo kasnije pojavljivanje uglavnom ne utiče na smanjenje prinosa.

Osim negativnog direktnog uticaja korova na početni rast biljaka soje, korovi mogu ometati žetvu, indirektno dovesti do gubitaka prinosa i smanjiti kvalitet semena.

Preventivne mere u suzbijanju korova

Preventivne mere treba da spreče širenje semena korova i organa za vegetativno razmnožavanje na polja predviđena za proizvodnju soje. Uvek treba koristiti deklarisano seme soje, organska đubriva i mašine bez semena korova. Potrebno je suzbijati korove u usevu pre nego prouzrokuju direktne štete i onemogućiti ih da donesu seme i vegetativne organe za razmnožavanje. Takođe, suzbijati korove na neobradivim površinama u blizini polja da bi se sprečilo njihovo širenje i unošenje na površine predviđene za proizvodnju soje.

Direktne mere za suzbijanje korova

• Nehemijske mere za suzbijanje korova u soji

Od osnovnog značaja je suzbijanje korova pre setve soje, a koje se uglavnom postiže mehaničkim merama pre i istovremeno sa predsetvenom pripremom zemljišta. Veliki značaj ima osnovna obrada zemljišta (oranje) na smanjenje količine semena jednogodišnjih korova i vegetativnih organa za razmnožavanje višegodišnjih korova. Kvalitetno izvedena osnovna obrada je preduslov za visoku efikasnost drugih mera u suzbijanju korova. Mehaničke mere u suzbijanju korova uglavnom se koriste u organskoj proizvodnji i kao dodatne nehemijske mere u konvencionalnoj proizvodnji soje. Za ovu namenu koriste se razne mašine, kao što su razni tipovi kultivatora, rotacione motike, drljače sa opružnim zubima i sl. Češljaste drljače ili drljače sa opružnim zubima, nalaze sve širu primenu u praksi (sl. 2 A-D). Ova mera je selektivna ukoliko se primeni nekoliko dana posle setve, jer se seme soje polaže na veću dubinu od radne dubine opružnih zuba. Zbog nedovoljne selektivnosti ne treba koristiti ovo oruđe neposredno pre nicanja i kada je soja u fazi kotiledona.

Efikasnost ovog oruđa mnogo zavisi od izbora vremena primene u odnosu na faze rasta korova i vlažnosti zemljišta. Ovo je blaga mera, koja najefikasnije suzbija korove od faza "belih niti" do faza dva lista širokolisnih korova, odnosno do faze prvog lista travnih korova. Ovo oruđe nije efikasno u suzbijanju korova sa dubokim korenom, kao što su Xanthium strumarium, Abutilon theophrasti i sl.

Pre i posle nicanja soje može se koristiti rotaciona motika (Sl. 2E) koja pored suzbijanja korova poznatija kao oruđe za razbijanje pokorice. Upotreba rotacione motike je selektivna zahvaljujući krupnom semenu soje, njenom bržem rastu i boljem ukorenjavanju od većine korova. Rotaciona motika efikasno suzbija korove koji su klijali, ali pre njihovog nicanja i do faze dva razvijena lista. Međuredna kultivacija je veoma zastupljena mehanička mera u suzbijanju korova, koja je takođe veoma pogodna za razbijanje pokorice, aeraciju zemljišta, povećanje aktivnosti zemljišne mikroflore i smanjenje gubitaka zemljišne vlage. Odlaganje primene ove mere za nekoliko dana može značajno da umanji efikasnos mehaničkih mera suzbijanja korova.

Vreme izvođenja tretmana je kritičnije za uspeh u suzbijanju korova od izbora oruđa. Efikasnost zavisi od radne dubine i brzine, vlažnosti zemljišta, vrste i faze rasta korova. Previše plitka dubina rada motičica i opružnih zuba je nedovoljno efikasna u suzbijanju korova, dok preduboka obrada povećava rizik od oštećenja useva i podstiče na klijanje seme korova koje je izbačeno iz dubljih slojeva zemljišta. Kultivacija u uslovima vlažnog zemljišta nije efikasna u suzbijanju korova i dovodi do formiranja grudvi i sabijanja zemljišta.

• Hemijske mere za suzbijanje korova u soji

Kod primene herbicida uvek imati na umu da supstance mogu negativno da utiču na zdravlje ljudi, korisne organizme, plodnost zemljišta, kontaminaciju voda i da se akumuliraju u zemljištu. Herbicidi su veoma važan resurs u konvencionalnoj proizvodnji soje koji je potrebno koristiti samo ukoliko je neophodno. Izbor herbicida uglavnom zavisi od prisutnih korova u prethodnim usevima, poznavanje spektra delovanja herbicida, cene herbicida, osobina zemljišta, vremenskih uslova, informacije od savetodavaca, proizvođača herbicida, itd. Adekvatnim izborom i primenom herbicida posle setve a pre nicanja, u povoljnim uslovima za njihovo delovanje, obezbeđuje se nesmetan rast biljaka soje u prvih 4-6 nedelja. Njihova efikasnost zavisi od: prisutnih korova, vrste i osobina herbicida, primenjene količine, mehaničkog sastava zemljišta (sadržaja humusa, gline, peska), količine i rasporeda padavina, kvaliteta obrade zemljišta, prisustva žetvenih ostataka i dr.

Od herbicida koji se primenjuju posle setve a pre nicanja soje, preporučujemo jednu od sledećih kombinacija Frontier super + Sencor Plus (1-1,4 l/ ha + 0,35-0,5 l/ha), Dual Gold 960-EC + Sencor Plus (1,4-1,5 l/ha + 0,35-0,5 l/ ha), Dual Gold 960-EC + Proman (1,4- 1,5 l/ha + 2-2,5 l/ha), Frontier super + Pledge (1-1,4 l/ha + 80 g/ha), Dual Gold 960-EC + Pledge (1,4-1,5 l/ha + 80 g/ha) i drugi herbicidi na bazi istih aktivnih materija. Herbicidi i njihove kombinacije za primenu posle setve a pre nicanja soje, efikasni su u suzbijanju korova koji imaju sitno seme (manje od 2,5 mm) i samim tim niču iz plitkog površinskog sloja zemljišta. Ovaj način suzbijanja korova opravdan je ukoliko su jednogodišnji travni korovi (divlji sirak iz semena, muhari) slabe do umerene zastupljenosti, dok jednogodišnji sitnosemeni širokolisni korovi mogu biti zastupljeniji (pepeljuga, štir, pomoćnica i dr.).

Pojedini krupnosemeni korovi, kao što su čičak, abutilon, samonikli suncokret I dr., slabije se suzbijaju primenom pojedinih zemljišnih herbicida, te je njihova primena opravdana u odsustvu ovih vrsta. Krupnosemeni korovi niču i iz dubljih slojeva zemljišta i na njih zemljišni herbicidi nemaju zadovoljavajuću efikasnost čak i u uslovima optimalnih količina i rasporeda padavina posle njihove primene. Ovi herbicidi neće biti efikasni da u potpunosti zaštite soju ukoliko su prisutni travni korovi u visokoj brojnosti (posebno divlji sirak iz semena) i višegodišnji širokolisni i uskolisni korovi. Za ove namene koriste se herbicidi posle nicanja soje i korova u kombinaciji sa međurednim kultiviranjem.

Važno je istaći da je višegodišnje širokolisne korove bolje suzbijati u predusevima, kao na primer u kukuruzu ili na strništu (ovo se posebno odnosi na palamidu — Cirsium arvense i poponac — Convolvulus arvensis). Na efikasnost herbicida primenjenih posle nicanja najviše utiču: vrsta korova, faza i brzina njihovog porasta, herbicid, vreme, uniformnost njegove primene I primenjena količina, vreme zadržavanja herbicida na listu i dužina perioda bez kiše, relativna vlažnost i temperatura vazduha, herbicid partner, okvašivači i drugi aditivi. Korove treba suzbijati u ranim i ujedno najosetljivijim fazama rasta, a odlaganje vremena primene herbicida posle nicanja je veoma rizično i moguće je ukoliko su prethodno primenjeni zemljišni herbicidi, na plodnijim zemljištima i kada je soja sejana na manji međuredni razmak. Ukoliko se ranom primenom ne ostvari zadovoljavajuća efikasnost, uvek ostaje dovoljno vremena za naknadno suzbijanje korova mehaničkim merama ili herbicidima.

U slučaju nezadovoljavajuće efikasnosti kasne jednokratne primene herbicida, ne ostaju nikakve mogućnosti za sprečavanje gubitaka prinosa. Da bi se ostvarilo efikasnije suzbijanje većeg broja korovskih vrsta, uglavnom se posle nicanja primenjuju kombinacije herbicida. Preporučuje se uglavnom jednokratna primena kombinacija preparata kao na primer: Basagran + Pulsar 40 (1,5-2 + 0,7-0,8 l/ha), Basagran + Pulsar 40 + Harmony 75-WG (1,5-2 l/ ha + 0,6-0,7 l/ha + 6-8 g/ha) ili gotova kombinacija Corum (1,8 l/ha uz dodatak okvašivača Dash u količini 1 l/ha). U uslovima jačeg intenziteta zakorovljenosti, preporučuje se primena herbicida u dva navrata posle nicanja, kao na primer podeljenih količina preparata Pulsar 40 u dva puta (0,6 + 0,6 l/ha) ili Corum (dva puta po 0,9 l/ha uz dodatak okvašivača Dash u količini 1 l/ha). Krupnosemeni korovi (čičak, ambrozija, abutilon i dr.) efikasno se mogu suzbiti samo adekvatno odabranim herbicidima i njihovom blagovremenom primenom posle nicanja. Optimalno vreme za primenu herbicida u cilju suzbijanja ovih vrsta je kada su u fazama do prvog para stalnih listova. Ukoliko dominira čičak (Xanthium strumarium), neophodno je primeniti preparate na bazi imazamoksa, bentazona ili oksasulfurona. Ukoliko se proizvođači odluče za suzbijanje korova samo primenom herbicida posle nicanja soje i korova (preporuka je da se kombinuje herbicidima posle setve a pre nicanja), za efikasnije suzbijanje pepeljuge (Chenopodium album) poželjno je u kombinacije uključiti preparat Harmony 75-WG.

Zbog bolje selektivnoosti prema soji poželjno je primeniti 6 g/ha, a maksimalno dozvoljena količina je 8 g/ha. Ukoliko se preparat Harmony 75-WG primenjuje sa preparatima na bazi imazamoksa (Pulsar 40 i dr.), zbog bolje selektivnosti potrebno  je smanjiti količine oba preparata i ne primenjivati više od 6 g/ha preparataHarmony 75- WG + 1 l/ha preparata Pulsar 40. Ukoliko prethodno nisu primenjeni efikasni herbicidi posle setve a pre nicanja soje I ukoliko postoji potreba za dodatnim merama u suzbijanju pomoćnice (Solanum nigrum) i tatule (Datura stramonium), poželjno je u kombinacije uključiti preparat na bazi imazamoksa.

Pravovremenom primenom adekvatno odabrane kombinacije herbicida posle nicanja, efikasno se suzbijaju uglavnom jednogodišnji širokolisni korovi i privremeno zaustavlja rast nekih višegodišnjih korova (palamida, poponac i dr.). Optimalno vreme primene za ispoljavanje maksimalne efikasnosti herbicida posle nicanja, je kada je većina korova u fazama od kotiledona do 4 lista korova (Ambrosia artemisiifolia maksimalno 2 prava lista). Ukoliko je u soji značajno prisustvo travnih (uskolisnih) korova, naknadno je potrebno primeniti jedan od preparata za njihovo suzbijanje. Soja je veoma zahvalan usev za suzbijanje divljeg sirka iz rizoma (Sorghum halepense) i ostalih uskolisnih korova posle nicanja, te ovu pogodnost treba koristiti ukoliko je u narednim usevima otežano suzbijanje ovih korova.

Herbicide koji se primenjuju posle nicanja za suzbijanje prvenstveno širokolisnih korova, ne primenjivati zajedno sa herbicidima za suzbijanje travnih (uskolisnih) korova, zbog antagonizma u suzbijanju korova i  bolje selektivnosti prema soji.

Herbicide posle nicanja ne primenjivati u uslovima stresa (nižim od 15oC i višim od 25oC ). Najpovoljnije vreme za primenu herbicida posle nicanja je u kasnim popodnevnim satima, kada je najbezbednija primena po usev i kada su ostvareni najbolji preduslovi za usvajanje i delovanje herbicida na korove. Redovna mera borbe protiv korova je međuredno kultiviranje, koje je poželjno ne samo zbog suzbijanja korova. Ovummeru treba obaviti najranije posle 7, a optimalno posle 10 14 dana posle primene herbicida posle nicanja.

Bilten "Za našu zemlju", april 2017, broj 52.