Intervju sa dr Srđanom Anđelovićem

Kompanija Delta Agrar, vlasnik Selsem sorata soje konstantno ima povećanje tržišnog učešća koje trenutno u Srbiji iznosi 30-33%. Pored poslovanja u Srbiji, kompanija seme soje prodaje i u Hrvatskoj, Mađarskoj, Ukrajini, Italiji, Bugarskoj, Rumuniji, Moldaviji, Rusiji. Kako je sve počelo, koji su planovi za budućnosti i šta preporučuje proizvođačima za ovogodišnju proizvodnju soje, otkrio nam je dr Srđan Anđelović, rukovodilac selekcije Selsem programa soje.

Kada je u pitanju ponuda semena, Vaša kompanija je na tržištu prisutna već tridesetak godina. Kada i kako ste počeli da se bavite oplemenjivanjem soje?

Tradicija selekcije soje je zaista duga. Dr Vladan Plazinić je tvorac i prvi oplemenjivač koji je radio na poslovima selekcije soje pre 40-45 godina u Uljarici Beograd. Prva sorta soje registrovana u našoj zemlji je bila sorta Zvečka 74, a zatim sorte Uljarica i Moma. Sve nabrojane sorte su sa kopljastim listom. Davne 1992. godine počeo sam da radim kao njegov asistent i od tada počinje naš zajednički posao na selekciji soje. Od 1999. godine počinje priča Selsema koja je trajala do 2011. godine, a od 2011. godine Delta Agrar postaje vlasnik selekcije Selsem, odnosno svih sorata soje.

Vaše sorte su veoma specifične po izgledu. Kakav je Vaš pravac „proizvodnje“- oplemenjivanja ovakvih sorata?

Kada sam 1992 godine počeo da radim imali smo jedan ograničen geno fond. Uglavnom su dominirali kopljasti materijali koji imaju svojih prednosti u uslovima suše, što je bila karakteristika nekadašnjeg vremena - nekadašnjeg gajenja soje na mnogo manjim površinama nego što je to danas. Od 1992. godine do današnjeg dana imamo 12 priznatih sorata različitih grupa zrenja, različitog tipa. Ono što je nedostajalo kopljastim materijalima bile su bočne grane. Bočna grana kod soje je ozbiljan benefit sorte. Mi smo radili na toj osobini u selekciji i danas imamo sorte sa bočnim granama kao što su: Dukat, Galeb, Biser, Pelikan. Na ovakvim sortama imamo mnogo više mahuna, a u zavisnosti od ekologije, vrlo često na bočnim granama imamo mnogo više mahuna, nego na glavnom stablu i to je osnovni znak prepoznavanja naših sorata u odnosu na sve druge sortimente koji se seju u našoj zemlji. Pored bočnih grana, ono na čemu poslednjih 5-6 godina ozbiljno radimo je stabilan sadržaj proteina u različitim agroekološkim uslovima. Naime, ako analiziramo poslednjih 10 godina, vidimo da se sadržaj proteina dosta razlikovao i uočavamo različite ekstreme u zavisnosti od pojedinih proizvodnih godina. Tako je 2010. godina bila dobra godina za proizvodnju soje, 2014. godina rekordna godina za proizvodnju soje, 2012. i 2015. godina sa druge strane, bile su ekstremno loše za proizvodnju soje. Prateći svih tih godina soju po pitanju prinosa i proteina, dobili smo jednu impozantnu vrednost, a to je ukupno 60% proteina i ulja u odnosu na apsolutno suvu materiju. To je donji limit ispod koga mi ne idemo u našoj selekciji soje. Ovde bih istakao našu novu sortu Beta II grupe zrenja koja je u poslednje 2 godine lider po sadržaju i stabilnosti proteina.

Da li su proizvođači zadovoljni prinosima koji se ostvaruju sa vašim sortimentom i kvalitetom zrna?

Nama je najbolji i najpravičniji krajnji sudija, sam proizvođač. Delta Agrar je sada vlasnik kompletne selekcije te je i u mogućnost širenja ovih sorata veća nego iz perspektive Selsema. Ipak kao i kada smo bili manja selekciona kuća, tako i danas, kvalitetom sorata, a tu pre svega mislim na stabilne prinose u različitim agro-ekološkim uslovima, dobrim kvalitetom semena i stabilnim proteinom, osvajamo proizvođače. Od 2005. godine od kada je Delta Agrar postala ekskluzivni distributer sorata za proizvodnju soje, na tržištu smo učestvovali sa 15-20%. Od tada do danas mi imamo konstantno povećanje tržišnog učešća i ono danas iznosi oko 30-33%. Znači da pokrivamo jednu trećinu tržišta u Srbiji, što je sigurno jasan pokazatelj zadovoljstva proizvođača.

Koji je po Vašem mišljenju potencijal proizvodnje soje u našoj zemlji?

Mogu slobodno da kažem da regioni u Srbiji koji su povoljni za proizvodnju kukuruza - gde kukuruz daje zadovoljavajuće rezultate za proizvođače - apsolutno odgovaraju i soji. Prošle godine je soja sejana na više od 200.000 ha, što je bio rekord svih vremena u Srbiji. To je podatak koji potvrđuje da za soju ima mesta u našoj zemlji sa tendencijom povećanja površina. Prošle godine smo imali nesreću da godina bude izuzetno teška, specifična, sa preko 40 dana sa temperaturama preko 40 stepeni, što ne odgovara nijednoj biljnoj vrsti što je rezultiralo da imamo nešto malo ispod prosečni prinos soje.

Mislite li da se boljom i jačom edukacijom proizvođači mogu „naučiti“ da proizvedu soju koja zadovoljava i prinosom i ekonomskom računicom?

Na žalost, u današnjoj ekonomskoj situaciji naši proizvođači malo „lutaju” u izboru useva koji će sejati imajući u vidu cene i oscilacije po pitanju prinosa. Prošlogodišnjih 200.000 ha pod sojom je podatak koji nam ukazuje na činjenicu da u našoj zemlji ima mesta za proizvodnju soje. Soju ne treba ipak sejati po principu „ne znam šta drugo da sejem, pa se zato odlučujem za soju“ mada je i takvih slučajeva bilo prošle godine. Bilo je tu i proizvođača sa manje iskustva kojii su se za soju opredelili na osnovu informacija o rezultatima iz 2014. godine. koje su čuli da je soja dobro rodila, da je na kraju finansijski rezultat bio dobar. Pretpostavilo se da će u prošlog godini soja biti posejana na površinama većim od 150.000-160.000 ha, što je neki prosek, neka stabilna površina u poslednjih 10 godina.

Ipak, imali smo tešku 2015. godinu u smislu agroekoloških uslova i soja nam je dala malo ispod prosečnog prinosa. Da, naravno, slažem se da treba edukovati proizvođače, organizovati zimske sastanke, naročito u mestima gde se soja mnogo ne seje. Pokazati ljudima da sa pravilnom agrotehnikom, korišćenjem isključivo deklarisanog semena, na konkretnom primeru, sortnom tehnologijom soja može biti profitabilna, i kada nije odlična godina. I u prosečnim uslovima soja daje dobre rezultate. Pojačanim agroservisom, pravilnom rejonizacijom, prisustvom Poljoprivrednih stručnih službi na terenu i uopšte svih nas u lancu koji se bavimo ovom važnom biljnom vrstom - možemo i moramo da damo doprinos, da ona zauzme stabilno mesto u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno da se proizvodi na više od standardnih 160.000 ha.

Koje su zemlje u regionu koje koriste Vaš sortiment i kakvi se rezultati postižu?

Otkako je Delta Agrar vlasnik Selsema, uspeli smo od 2011. godine do danas, da registrujemo pet sorti soje u našoj zemlji različitih grupa zrenja i ideotipova te je sada ukupno 8 sorti u našoj komercijalnoj ponudi (od ove godine 2 nove sorte - Panonka i Pelikan). Možemo da se pohvalimo značajnim prisustvom pre svega u Italiji, koja je najreferentnija zemlja po pitanju proizvodnje soje i ostvarenih stabilnih rezultata. Sva svetska selekcija soje je tamo prisutna i mi smo uspeli za ove poslednje 3-4 godine od površina za oglede, da danas značajne količine našeg sortimenta plasiramo u Italiji gde postižemo u pojedinim slučajevima i mnogo veće prinose nego u Srbiji. Prisutni smo takođe u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Hrvatskoj, registrovali smo veliki broj sorata u Moldaviji, Ukrajini, Rusiji. Ukrajina je za sve nas „obećana zemlja“. Tamo smo prisutni tri godine sa odličnim rezultatima u proizvodnji koji su znatno iznad rezultata sortimenta drugih selekcionih kuća koje su prisutne na njihovom tržištu.

Kada govorimo o programima poput proteinske strategije i proizvodnje proteina iz sopstvenih resursa koji Evropa forsira, šta je po Vašem mišljenju potrebno za našu zemlju?

Kao zemlja Srbija, možemo da se pohvalimo da se po zasnovanoj površini soje, stabilnosti rezultata u površinama i prinosima, nalazimo na visokom drugom mestu odmah posle Italije (naravno ako zanemarimo Ukrajinu koja seje soju na preko 2,0 miliona ha i to na žalost dobrim delom gmo soju). Srbija je jedna od retkih zemalja u Evropi koja svoje potrebe u sojinoj sačmi može da obezbedi iz sopstvene proizvodnje. Delta Agrar je prepoznao vrednosti Dunav soja asocijacije, u čijem smo članstvu od 2013. godine i mislim da te vrednosti koje oni potenciraju - proizvodnja non gmo soje - u našem delu Evrope, podunavskom delu, sigurno su prave vrednosti da se odbranimo od uvoza, u 90% slučaja, gmo sačme.

Šta preporučujete proizvođačima soje za ovu sezonu?

Od soje nemojte da odustajete! Ako ste je izabrali, izabrali ste sigurno najbolju biljnu vrstu koja se kod nas seje! Poštujte sve agrotehničke mere i konkretnu sortnu tehnologiju! Iskreno se nadam da će prinosi ove godine biti bolji, a i da će cena soje biti veća nego prošle godine.