Priprema kombajna za žetvu suncokreta i soje

Ubiranje useva predstavlja zadnju agrotehničku meru u procesu proizvodnje svih gajenih biljnih vrsta, od čijeg uspeha zavisi koliko će se potencijanog prinosa odneti sa parcele i naplatiti naš rad.

Žetva  svake biljne vrste ima svoje specifičnosti, a uspeh žetve suncokreta i soje zavisi,  prevashodno od odabira pravilnog trenutka žetve, podešenosti kombajna i adekvatnog upravljanja kombajnom.

Žetva suncokreta

Određivanje vlažnosti zrna suncokreta može se izvršiti na sledeći način: sa parcele na kojoj želimo da odredimo vlažnost suncokreta odsečemo par glava, iz kojih tupim predmetom izbijemo zrna i vlagomerom utvrdimo njihovu vlažnost.

Vlaga semena suncokreta treba da je između 14 i 15%. Tada su gubici u žetvi suncokreta najmanji.

Kako bi suncokret bio kvalitetno ovršen, a zrno ostalo čisto i neoštećeno, kombajn mora biti potpuno ispravan i pravilno podešen.

  • Heder kombajna treba da bude podignut tako da odsecanje glava suncokreta vrši sa što manjom količinom štapova.
  • Bubanj kombajna treba da bude maksimalno usporen.
  • Zazor između bubnja i podbubnja treba da bude maksimalno povećan.
  • Vetar treba da bude usporen tako da ne izduvava seme suncokreta preko sita i moramo obratiti pažnju prilikom rada da ne dolazi do mrvljenja i mlevenja glava na režućem aparatu jer ćemo tako dobiti zrno suncokreta puno nečistoća što će nam smanjiti profit u procesu proizvodnje.
  • Ukoliko ne dolazi do dobrog izvršavanja zrna iz glava suncokreta treba izvršiti smanjivanje zazora između bubnja i podbubnja. Ovo se najčešće dešava kod žetve prezrelog useva (useva sa manjim sadržajem vlage od preporučene). Kod žetve ovakvih useva brzina kretanja kombajna bi trebala da bude manja.
  • Kod žetve vlažnijeg useva moguće je povećati brzinu kretanja kombajna.
  • Najoptimalnija brzina kretanja kombajna u toku žetve suncokreta je oko 5 km/h.

Žetva soje

Prilikom žetve soje gubici mogu biti i do 20% zbog čega je pravilno određivanje vremena žetve od presudnog značaja. Kao i kod suncokreta,  pre početka žetve soje potrebno je odrediti vlažnost zrna.  

Žetvu treba započeti kada je vlaga u zrnu soje između 14 i 15%. Kada vlažnost zrna soje padne ispod 12% gubici se uvećavaju jer dolazi do ljuštenja i pucanja zrna.

  • Režući aparat (kosa) kombajna mora da bude savršeno ispravan i oštar, heder horizontalan, brzina okretanja vitla mora da bude usklađena sa brzinom kretanja kombajna kako ne bi dolazilo do ispadanja zrna iz mahuna.
  • Broj obrtaja bubnja se podešava na 500-700 obrtaja u minuti, u zavisnosti od veličine bubnja, odnosno manji bubanj treba da ima veću brzinu okretanja, dok veći bubanj treba da ima manju brzinu.
  • Zazor između bubnja i podbubnja se podešava u odnosu na vlažnost zrna i on bi trebao u toku dana da se menja. Kreće se sa manjim zazorom ujutru i kako se bliži podne tako se taj zazor između bubnja i podbubnja povećava, takođe kako dan odmiče bliže,  večeri zazor između bubnja i podbubnja treba smanjivati.
  • Otvor i sito treba da budu podešeni prema veličini semena, a limovi ventilatora maksimalno otvoreni.
  • Jako je važno da se soja kosi što niže da bi bile pokupljene i donje mahune koje u sebi sadrže najkvalitetnija, najkrupnija i najbolje nalivena zrna.
  • Na parcelama na kojima je usev soje suvlji,  treba sporije voziti kombajn, a žetvu obaviti u ujutarnjim ili u večernjim časovima kada je veća relativna vlažnost vazduha. Iskustva pokazuju da ukoliko se kombajn u toku žetve ne kreće velikom brzinom,  može se sa parcele pokupiti značajno više zrna (čak i do 15%).

Smanjenju gubitaka najviše doprinosi  pravilno podešavanje kombajna.

I malo matematike za kraj: izračunajte i procenite sami da li je bilo teže pravilno posejati usev,  odbraniti soju od mnogih korova, ili sada na kraju kada svakom greškom u žetvi možemo imati i smanjenja prinosa i do 20 i više % (kažu mnogi stručnjaci da je fabrički rastur novih kombajna do 5%, a kombajna koji su stariji više od 15 godina i koji nisu podešeni čak i do 25%!).

Evo na primer, ako imamo gubitak u žetvi od „samo“ 15% od nekog prinosa od 3,5 tone po ha, taj naš gubitak je  „čak“ 525 kg, a ako znamo da je trenutna berzanska cena starog roda soje je 41,50 dinara/kg to čini da je naš gubitak „neverovatnih“ 21.788 dinara!!!!.