Đubrenje pšenice

Dr Duško Marinković, zamenik rukovodioca stručne službe Victoria Logistic

To da je pšenica tradicionalna biljna vrsta koja se na području naše zemlje gajila pre 5.000 godina, govori u prilog činjenici da naši poljoprivredni proizvođači dobro poznaju proizvodnju ove biljne vrste. Poznavanje proizvodnje i postizanje visokih, ekonomski opravdanih prinosa, sa stanovišta današnjih zahteva tržišta, nisu iste stvari. Ekonomski pozitivnu računicu u proizvodnji pšenice možemo ostvariti već pri prinosu od 6 t/ha. Prava zarada u proizvodnji ove žitarice može se očekivati pri prinosu većem od 8 t/ha. Ovako visoki prinosi zahtevaju vrhunsku tehnologiju gajenja i promišljanje prilikom ulaganja svakog dinara u proces proizvodnje.

Agrotehnička mera koja u proizvodnji pšenice ima najvećeg uticaja na prinos i ekonomsku opravdanost proizvodnje svakako je ishrana. Većina ostalih agrotehničkih mera (osnovna obrada, predsetvena priprema, setva...) košta približno isto i za prinos od 5 i 9 t/ha. Kod đubrenja to nije slučaj. Ono mora biti prilagođeno planiranom prinosu za datu parcelu, sortu i proizvodnu godinu. Greške u primeni đubriva, bilo da je primenjena veća ili manja količina od potrebne za dati prinos i parcelu, neminovno dovode do gubitka dela prinosa.

Količina đubriva koju je potrebno primeniti u velikoj meri zavisi od plodnosti zemljišta i sudbine žetvenih ostataka u prethodne četiri godine. Plodnost zemljišta možemo utvrditi jedino nakon uzimanja uzoraka zemljišta za potrebe kontrole plodnosti. Poljoprivredni proizvođači koji primenu mineralnih hraniva vrše na ovaj način imaju neuporedivo bolju polaznu osnovu za postizanje visokih i stabilnih prinosa.

Analizom zemljišta možemo utvrditi njenu plodnost kao i potrebe za đubrenjem (mineralnim i/ili organskim đubrivima). Ova analiza nam omogućava da gajenim biljkama obezbedimo baš ono što im nedostaje, tj. da efikasno primenjujemo đubriva. Hemijsku analizu zemljišta za potrebe kontrole plodnosti neophodno je uraditi bar na svake 4 godine, kako bi na osnovu nje utvrdili da li je došlo do povećanja ili smanjenja sadržaja hranljivih materija u zemljištu i spram toga isplanirali đubrenje u narednom periodu.

Hemijskom analizom uzorka zemljišta za potrebe kontrole plodnosti utvrđuju se sledeća svojstva:

1. reakcija zemljišta ili pH vrednost (u KCl i u H2O)

2. sadržaj kalcijum-karbonata (CaCO3 %)

3. sadržaj humusa (%)

 4. sadržaj ukupnog azota (N %)

 5. sadržaj lakopristupačnog fosfora (Al-P2O5 mg/100g zemljišta), na

osnovu Al-metode

6. sadržaj lakopristupačnog kalijuma (Al-K2O mg/100g zemljišta), na osnovu Al-metode.

Sve agrohemijske analize zemljišta kompanija Victoria Logistic obavlja u akreditovanim laboratorijama kako bi bili sigurni u ispravnost dobijenih rezultata. Na osnovu tih podataka određuju se količine i formulacije đubriva koje treba primeniti. Stručna služba kompanije Victoria Logistic pruža uslugu uzorkovanja, analize zemljišta i davanja preporuka za đubrenje. Sve potrebne informacije možete dobiti pozivanjem Call centra na broj: 0800/333-330.

Sa jednom tonom prinosa zrna i odgovarajućom količinom žetvenih ostataka pšenica iznese 21,7-27,0 kg azota; 9,2-9,6 kg P2O5 i 13,4- 13,7 kg K2O. Shodno tome troškovi đubrenja za prinos od 6 i 8 t/ha nisu isti. Takođe, bitan faktor predstavlja i plodnost zemljišta na datoj parceli. Tako na primer, ukoliko je sadržaj fosfora u zemljištu na optimalnom nivou - 15-25 mg/100 grama zemljišta, treba primeniti onu količinu ovog hranljivog elementa koja se iznosi prinosom - 76 kg. U slučaju niskog sadržaja fosfora (≥5 mg/100 grama zemljišta) treba primeniti od 50 do 100% više od iznetog prinosom (od 114 do 152 kg). Kada je sadržaj fosfora visok (≤40 mg/100 grama zemljišta), treba isključiti đubrenje fosforom.

Preporuka stručne službe je da se celokupna planirana količina fosfora i kalijuma primeni pre osnovne obrade bez obzira kako i čime se ona obavlja. Pored fosfora i kalijuma potrebno je primeniti i određenu količinu azota. Preporuka Stručne službe je da to u ovoj proizvodnoj godini bude oko 60 kg/ha.

Na osnovu iznetih podataka jasno je da je nemoguće dati pravu preporuku đubrenja bez analize zemljišta. Troškovi đubriva su veliki pa se ovoj meri mora pristupiti krajnje ozbiljno! Samo optimalno đubrenje uz usaglašenost sa ostalim agrotehničkim merama vodi nas do željenog cilja, a to su dobri finansijski rezultati u procesu proizvodnje pšenice.

Bilten "Za našu zemlju" broj 45, septembar 2016.