- SRB
- ENG
Jesenja zaštita uljane repice
Stručna podrška: dipl.ing zaštite bilja Zoran Tomašev, Bayer doo Beograd
Uljana repica ne predstavlja novu biljnu vrstu u poljoprivrednoj proizvodnji Srbije, ali u poslednjih par godina dobija na sve većem značaju, naročito na terenima sa lakšim mehaničkim sastavom zemljišta (Telečka visoravan, region oko Subotice i dr.), koji dozvoljavaju lakšu i i bolju predsetvenu pripremu tokom letnjeg perioda sa manjom količinom padavina.
Na sve veće površine pod ovom uljaricom najviše utiču sledeći faktori:
• Odličan agro-ekološki potencijal za proizvodnju uljane repice
• Sve bolji izbor sortimenta (hibridi koji trpe i malo kasniju setvu te i mogućnost „čekanja“ kiše), sa većim potencijalom prinosa
• Uljana repica je ozima biljna vrsta koja bolje podnosi izmenjene klimatske uslove kao što su manjak padavina i veoma visoke temperature tokom letnjih meseci
• Dobar izvozni potencijal sa sve značajnijim učešćem inostranih kupaca na tržištu Srbije
• Stabilizacija i početak oporavka cena sirovog ulja na svetskom tržištu
• Dobra profitabilnost
Istovremeno proizvođači u Srbiji tek savladavaju tehnologiju gajenja uljane repice. Sagledavanjem trenutne situacije, postoji značajan prostor za unapređenje tehnologije proizvodnje, uključujući i program zaštite bilja sa ciljem postizanja značajno boljih prinosa i profitabilnosti.
Zaštita uljane repice se dešava u dva perioda:
• Tokom jeseni, kada pravilnom tehnologijom zaštite bilja utičemo na postizanje optimalnog sklopa (jednog od glavnih nosioca prinosa), te pripremanjem biljke na što bolje prezimljavanje. Time postavljamo osnovu za postizanje visokih prinosa
• Tokom proleća, kada se primenom pravilne tehnologije omogućuje što bolje grananje repice, bolja oplodnja i postizanje maksimalnog broja mahuna po biljci, i što većeg broja zrna po mahuni
Na osnovu dosadašnjeg iskustva, treba izdvojiti sledeće ključne probleme u okviru zaštite uljane repice tokom jesenjeg perioda:
• Štete koje prouzrokujuju repičin buvač ( Phyllotreta spp.) (slika br. 1) i repičina lisna osa (Athalia rosae) (slika br. 2)
Slika br. 1: Oštećenja mladih biljaka uljane repice od strane repičinog buvača
Izvor: Zoran Tomašev, Bayer
Slika br. 2: Oštećenja koja prouzrokuje pagusenica repičine lisne ose
Izvor: Bayer Image bank
Slika br. 3: Efekti primene fungicida Folicur na regulaciju porasta uljane repice
Izvor: Vladimir Ljubičić, Bayer
Slika br. 4: Efekti primene fungicida Folicur na regulaciju porasta uljane repice
Izvor: Vladimir Ljubičić, Bayer
U početnim fazama razvoja repice, ne samo da mogu dovesti do gubitka sklopa, već i do gubitka čitave proizvodnje usled jačih napada ili do povećane osetljivosti oštećenih biljaka na niske temperature tokom zime. Ovaj problem je naročito postao izražen nakon zabrane primene proizvoda na bazi neonikotinoida za tretman semena pa su folijarni tretmani neizostavni. Insekticid Decis predstavlja sigurno i ekonomično rešenje u kontroli ovih štetočina.
Kao najznačanija bolest uljane repice u jesenjem periodu javlja se crna pegavost uljane repice i mada proizvođači često navode da nije prisutna, mere opreza su uvek neophodne.
U ovom periodu, pripremanje biljke za prezimljavanje predstavlja jednu od najvažnijih mera. U svrhu dobre pripreme za prezimljavanje može se koristiti fungicid Folicur koji pored izvrsnog delovanja na prouzrokovača bolesti crne pegavosti, utiče i na regulaciju porasta uljane repice. Time dobijamo niže biljke, sa bolje azvijenim korenovim sistemom (slike br.3 i 4) koje mnogo bolje podnose niske temperature u toku zime i time direktno osiguravamo bolji sklop kao i potencijal za postizanje visokih prinosa.
Jesen sa dovoljnom količinom padavina i višim temperaturama, kao što je i ova sada, prouzrokovaće pojačan porast uljane repice i potencijalno jači napad bolesti pa se primena fungcida Folicur višestruko isplati!
Bilten "Za našu zemlju", broj 46, oktobar 2016