Xylella Fastidiosa

Stručna podrška: dipl. ing. Milena Petrov, Poljoprivredna stanica Novi Sad

Xylella fastidiosa je jedna od najštetnijih fitopatogenih bakterija u svetu. U zemlji Srbiji nalazi se na A1 listi karantinskih štetnih organizama. Ima mnogo širok krug biljaka domaćina (preko 350 vrsta) među kojima su najbrojnije drvenaste višegodišnje vrste kao što su vinova loza, breskva, šljiva, trešnja, badem, maslina, citrusi, hrast, brest, platan, oleander, ukrasna kafa i korovske biljke. Najveću pažnju je privukla kao prouzrokovač Pirsove bolesti na vinovoj lozi. Prenosi se zaraženim biljnim materijalom kao i insektima vektorima (Cercopidae, Cicadellidae).

Xylella fastidiosa je uglavnom rasprostranjena na američkom kontinentu gde u pojedinim regionima značajno ugrožava gajenje vinove loze i citrusa. Veliki gubici su zabeleženi u proizvodnji breskve u SAD, šljive u Argentini, badema u Turskoj i Iranu.

Našu pažnju najviše privlači pojava ove bakterije 2013. godine na jugu Italije u regiji Pulja gde je iznenada izumrlo preko 800.000 stabala masline.

Laboratorijskim analizama obolelog tkiva maslina, potvrđeno je prisustvo balterije Xylelle fastidiose, a takođe je i analizom simptomatičnih biljaka trešnje, badema i oleandera prisutnih u neposrednoj blizini zaraženih maslinjaka potvrđeno prisustvo bakterije. Tokom 2015. godine njeno prisustvo je potvrđeno u priobalju Francuske i na Korzici na ukrasnom žbunu Afrička mirta (Polygala myrtifolia). Posebnu opasnost predstavljaju ukrasne biljke kao rezervoari infekcije i izvori inokuluma.

Smatra se da je patogen u Evropu stigao upravo biljkama ukrasne kafe uveženim iz Centralne Amerike.

Simptomi bakterioze variraju u zavisnosti od starosti i vrste biljaka i uslova spoljne sredine. Teško se mogu uočiti na biljkama starim godinu dana. Uopšteno se simptomi mogu opisati kao palež lišća, hloroza, kržljavost i zaostajanje u porastu, izumiranje vrhova mladara, opšte slabljenje, sušenje i izumiranje stabla u celosti.

Širenje - Xylella fastidiosa se održava i širi insektima vektorima i zaraženim biljnim materijalom. Ova bakterija se ne prenosi mehanički sa biljke na biljku. Korišćenje zaraženih biljnih delova za kalemljenje mogu biti izvor zaraze, a prenošenje semenom nije zabeleženo.

Mere zaštite su karantinske mere zaštite: ograničenje uvoza sadnog materijala iz područja gde je patogen prisutan, kontrola biljnog materijala na prisustvo patogena i insekta vektora, dvogodišnji nadzor i pregled uveženog sadnog materijala svih vrsta registrovanih biljaka domaćina koje dolaze sa rizičnog područja.

Rizik - Xylella fastidiosa predstavlja veliku pretnju evropskim zemljama zbog činjenice da su biljke domaćini veoma rasprostranjeni i da su klimatski uslovi za opstanak patogena i razvoj bolesti povoljni. Patogen ima veoma širok spektar domaćina koji obuhvata mnoge gajene biljke, kao i vrste prisutne u spontanoj flori.

Nekoliko biljnih vrsta u Evropi mogu biti ozbiljno ugrožene: maslina, vinova loza, koštičavo voće ( badem, breskva, šljiva,trešnja), borovnica, citrusi, ali takođe i vrste prisutne u šumama i parkovima: hrast, brest, javor, kesten i oleander.

S obzirom na širok spektar domaćina, kao i njihovu rasprostranjenost u našoj poljoprivredi, šumarstvu, urbanom zelenilu i spontanoj flori, neophodna je maksimalna pozornost svih institucija i pojedinaca koji se bave biljnom proizvodnjom i zaštitom bilja u Republici Srbiji.

Simptomi bakterioze na raznim zasadima

Bilten "Za našu zemlju", broj 46, oktobar 2016.