Primer dobre prakse

Pola veka tradicije i ogromno iskustvo u poljoprivredi odlikuje našeg poslovnog partnera OZZ „ Srbobran “, iz Srbobrana. O poslovanju započetom davne 1953. godine i dosadašnjem načinu rada razgovarali smo sa direktoricom Marijom Kujundžić, diplomiranim inženjerom za zaštitu bilja.

Možete li nam reći kada je osnovana Vaša zadruga i koja je Vaša osnovna delatnost?

OZZ „ Srbobran“ prvo je bila seljačka radna zadruga. Nakon toga je bila organizovana kao zemljoradnička zadruga. U periodu od 1976. do 1991. godine integrisana je sa Elanom kao kooperacija, da bi od  01. maja 1991. godine započela da posluje u sadašnjem obliku.

Bavimo se ratarskom proizvodnjom pšenice, soje, kukuruza i ječma. Organizujemo proizvodnju na posedima naših kooperanata i na sopstvenom posedu. Imamo oko 100 kooperanata koji pokrivaju površinu od 1.500 do 2.000 ha. Na sopstvenom posedu imamo 488 ha zemlje, takođe imamo i malo zakupa od fizičkih lica, odnosno državne zemlje. Bavimo se i stočarstvom, posedujemo farmu od 200 ovaca rase Vinterberg, različitih uzrasta, koja posluje već pet godina. Ponosni smo što smo i proizvođači semenske robe soje, kukuruza i pšenice. U našoj zadruzi zaposleno je 35 ljudi - agronoma, tehničara, pomoćnih radnika, portira.

Ako posmatramo veličinu zemljišta koje posedujemo, to je veliki broj zaposlenih sa kojima poslujemo dobro i uspešno jer se u istom vodimo domaćinskim principom. Semensku robu radimo sa velikim domaćim i stranim semenskim kompanijama. Semenska proizvodnja nije ni malo laka, kredibilitet i poverenje kod semenskih kuća dobija se isključivo zahvaljujući kvalitetnom semenu koje imamo iako radimo u suvom ratarenju, bez sistema za navodnjavanje. Svoje površine obrađujemo sopstvenom mehanizacijom, a radimo uslužno i kooperantima neke od radova u poljoprivredi. Spomenula bih i 1ha kajsija koje imamo, zatim poljoprivrednu apoteku i prodavnicu stočne hrane u kojoj se prodaju komponente. U svakom slučaju, dosta radimo i opstajemo.

Koja biljna vrsta je najzastupljenija u Vašem poslovanju?

To je svakako soja. Mogu slobodno reći da smo jedni od pionira koji gaje soju još od 1983. godine kada je soja sejana organizovano na ovim terenima. U to vreme su fabrike stočne hrane finansirale proizvodnju soje, a naravno to je radila i kompanija Sojaprotein. Time smo počeli da se bavim i tako je počela naša saradnja sa kompanijom Victoria Group. Soja je vrlo aktuelna na ovim prostorima. 10% soje koja stiže u Sojaprotein stizala je upravo iz Srbobrana. U opštini Srbobran soja je zasejana na 50% površina,  20% je pod kukuruzom, 20% pod pšenicom, a 10% čine kukuruz i repa.

Da li postoji nešto nešto što biste posebno izdvojili a tiče se Vašeg rada, nešto specifično?

Sigurno je to takmičenje u postizanju visokih prinosa u proizvodnji soje, kukuruza, pšenice koje tradicionalno organizujemo svake godine. I ove godine smo već nagradili najbolje. Ove godine, prvo mesto za  najviši prinos pšenice dobio je Fodor Atila sa ostvarenim prinosom od 7.884 kg/ha. Najstariji takmičar u ovoj kategoriji bila je Radić Dušanka, dok je najmlađi bio Šijačić Aleksandar. Kada je u pitanju prinos soje, prvo mesto osvojio je Fodor Andraš sa ostvarenim prinosom  4.777 kg/ha. U ovoj kategoriji najstariji takmičar bio je Savčić Aleksandar, a najmlađi Simin Ljubomir. I konačnon, prvo mesto za prinos kukuruza, priplao je ujedno i najstarijem takmičaru,  Fišteš Laslu koji je ostvario prinosom od 12.917 kg/ha dok je najmlađi takmičar bila Moric Timea.

Zahvaljujući nauci, struci, velikom radu kooperanata i godini koja nam je pogodovala, imali smo zaista sjajne prinose i to:  8t/ha pšenice, 4,7t/ha soje 12 t/ha kukuruza. Uvek se trudimo da svim kooperantima damo lični primer, dajemo im preporuke, organizujemo zimsku školu znanja, idemo na njihove njive, pregledamo ih, biramo za njih pravo seme, formulaciju đubriva, adekvatne pesticide, pratimo celokupnu proizvodnju. Svojim kooperantima pomažemo i finansijski tako što im dajemo seme, mineralno đubrivo i pesticide kao repromaterijal na agrorokove. Naša saradnja sa kooperantima zasnovana je na iskrenom, fer i korektnom odnosu. Još jedna specifičnost našeg poslovanja je i proizvodnja biomase koja iznosi 1.500-2.000 tona balirane slame koju prodajemo kompaniji Victoria Logistic.

Šta biste rekli o saradnji sa kompanijom Victoria Logistic?

Saradnja je zapravo započeta još 1983. godine kada smo uspostavili saradnju sa fabrikom Sojaprotein, članicom Victoira Group sistema. Vrlo smo zadovoljni tom saradnjom koja naravno prati tržište. Kupujemo od kompanije Victoria Logistic svake godine oko 100-150 tona Fertilovog mineralnog đubriva, seme, pesticide, i čak 40% našeg poslovanja  realizuje se u saradnji sa kompanijom Victoria Logistic. Naravno, cilj nam je uvek da ta saradnja bude još veća, da se unapredi, na obostrano zadovoljstvo. Posebno bih pomenula uslugu analize zemljišta koja je izuzetno značajna i kvalitetna usluga. Agrotim vrlo brzo odgovara na svaki naš poziv i na njive naših kooperanata dođe sa kompletnom opremom što garantuje uzimanje sigurnog uzorka, dobar laboratorijski rezultat a time i dobar prinos na kraju.

Kompanija Victoria Logistic takođe vodi računa o pravovremenom informisanju svojih partnera, a posebno bih pohvalila mesečni bilten „ Za našu zemlju “ koji sadrži dosta korisnih informacija i koji se kod nas rado čita, a jedan standardni segment koji svima nama jako znači jesu informacije o aktuelnim konkursima. Mišljenja sam da su konkursi odlična prilika za unapređenje poslovanja i dobijanje dodatnih finansijskih sredstava. Napomenula bih da je preko naše zadruge, zahvaljujući Norveškoj donaciji, realizovan beskamatni kredit u iznosu od 350.000 eura u periodu od 2003. do 2008. godine, kada je 10% sredstava dobila zadruga, a ostalo zadrugari.

Ove godine ste osvojili i jednu nagradu, o kojoj je nagradi reč i koji su Vaši planovi za narednu godinu?

Od Skupštine opštine Srbobran dobili smo „Oktobarsku nagradu za postignute rezultate u poljoprivrednoj proizvodnji“, i naravno, čoveku je uvek drago kada njegov trud i zalaganje budu zapaženi. U narednoj godini planiramo da nastavimo ovako kako radimo, a takođe iskreno verujem i da ćemo dalje unapređivati naše poslovanje.

decembar 2014