Zemljište i njegov profil

           Zemljište predstavlja neprocenjivo bogatstvo naše planete, koje se stvaralo milionima godina. Nastalo je kao rezultat zajedničkog delovanja tektonskih sila, klime, živih organizama i vode na matičnu stenu. Pod njihovim uticajem dolazi do stvaranja pukotina i razaranja matične stene. Stvaranjem prvih pukotina, obezbeđuju se preduslovi za rast i razvoj prvih biljaka. Biljke svojim korenovim sistemom produbljuju pukotine u stenama i dovode do njenog daljeg usitnjavanja. Vremenom biljke odumiru ostavljajući za sobom organsku materiju koja se meša sa usitnjenim česticama matične stene, čime dolazi do formiranja zemljišta. Brzina, dubina i fizičko-hemijska svojstva zemljišta koje će se formirati na nekom području, pored već navedenih činilaca, zavisiće i od sastava matične stene (količine mineralnih materija i njihove pristupačnosti za biljke) i delovanja fizičkih sila (vetrova, temperaturnih oscilacija, gravitacije, pritiska, erozije, taloženja...). Na područjima na kojima su izražene jake erozivne aktivnosti (vetrovi, klizišta, bujice...), formiranje zemljišta je znatno otežano. Slabljenjem ovih aktivnosti, dolazi do taloženja nakupljenog zemljišnog materijala, pri čemu je formiranje zemljišta značajno ubrzano.

          Zahvaljujući zemljištu, danas smo u mogućnosti da obavljamo poljoprivrednu proizvodnju i da obezbedimo dovoljno hrane za preko 7 milijardi ljudi na našoj planeti. U narednom periodu očekuje se dalji porast broja stanovnika, zbog čega moramo obratiti pažnju na način korišćenja obradivog zemljišta i očuvati njegov proizvodni potencijal kako bi bili u mogućnosti da proizvedemo dovoljno hrane. Neracionalnim korišćenjem zemljišta njegova proizvodna svojstva mogu biti značajno umanjena, a u ekstremnim slučajevima i potpuno izgubljena.

          U procesu poljoprivredne proizvodnje na području naše zemlje učinjene su brojne greške. Neke od grešaka koje su učinjene još uvek možemo popraviti, ali moramo biti svesni da ukoliko brzo ne promenimo način našeg razmišljanja i ophođenja prema zemljištu, možemo našu poljoprivrednu proizvodnju dovesti u veliku opasnost. Upravo zbog toga je neophodno da se upoznamo sa načinom formiranja i svojstvima zemljišta posebno na parcelama na kojima se odvija intenzivna poljoprivredna proizvodnja.

          Kako bi došli do neophodnih saznanja, potrebno je izvršiti vertikalno presecanje zemljišta, odnosno otvaranje pedološkog PROFILA. Na poprečnom preseku zemljišta možemo razlikovati različite slojeve/horizonte, koji su nastali tokom procesa njegovog formiranja i koji određuju proizvodni potencijal svake parcele. Pored horizonata, pedološki profili nam otkrivaju fizička, hemijska i biološka svojstva zemljišta (tekstura, struktura zemljišta, granulometrijski sastav, osobine strukturnih agregata zemljišta, konzistencija, poroznost, vodopropustljivost, prisustvo jako zbijenog sloja ili horizonta, prisustvo karbonata, krečnih taloga i lako vodorastvorljivih soli, reakcija zemljišta, dubina humusno akumulativnog horizonta, parametre plodnosti itd..), koja su nam od velike važnosti za uspešno odvijanje poljoprivredne proizvodnje.

          Na osnovu dobijenih podataka u mogućnosti smo da odredimo neophodne agrotehničke mere koje će nam omogućiti povećanje plodnosti zemljišta i unapređenje poljoprivredne proizvodnje u narednim proizvodnim godinama. U većini slučajeva, ovo su pre svega kapitalna ulaganja kao što je postavljanje sistema za navodnjavanje, drenažnih sistema, ispiranje zaslanjenih zemljišta itd. Prilikom postavljanja sistema za navodnjavanje od velike je važnosti da znamo propusnu moć naših zemljišta kako bi mogli da odredimo zalivnu normu. U zavisnosti od visine zalivne norme, treba da izvršimo odabir sistema za navodnjavanje i obezbedimo adekvatnu količinu vode kako bi sistem bio ekonomski opravdan. Proizvoljno određivanje zalivne norme i nekontrolisano navodnjavanje, neminovno dovodi do ubrzane degradacije zemljišta i samim tim smanjivanja prinosa po jedinici površine. Agrotehničke mere koje zahtevaju nešto skromnija finansijska sredstava su opeskavanje, kalcifikacija, humufikacija, fosfatizacija, razbijanje zbijenog sloja zemljišta/plužnog đona itd. Primena podrivača na zemljištima na kojima nemamo plužnog đona ili neadekvatno određivanje dubine prodiranja radnih organa, ne daje nam adekvatne rezultate. Neracionalnim povećanjem dubine prodiranja radnih organa podrivača, mnogo dublje u odnosu na formirani plužni đon, povećava se otpor zemljišta, a samim tim je veće raubovanje mašina kao i potrošnja goriva. Smanjenjem dubine obrade, potrošnja goriva i raubovanje se smanjuju, ali ukoliko ne probijemo zbijeni sloj zemljišta efekat podrivanja će izostati.

          Izvođenje svih navedenih agrotehničkih mera, značajno poskupljuje poljoprivrednu proizvodnju zbog čega moramo biti izuzetno obazrivi kada i na koji način ih izvodimo. Neracionalnim odlukama, posebno kada su u pitanju kapitalni projekti, troškove proizvodnje možemo povećati do neslućenih granica. Pored finansijskih problema koje možemo prouzrokovati lošim procenama, zbog nedovoljnog poznavanja naših parcela posledice po zemljište mogu biti još veće i pogubnije.

          Stručna služba Victoria Logistic savetuje svim poljoprivrednim proizvođačima da se upoznaju sa svojim njivama i da odluke o planiranim aktivnostima donose na temelju analize i stručnih procena stvarnog stanja na svakoj parceli ponaosob.

dr Duško Marinković, Zamenik rukovodioca stručne službe Victoria Logistic