Mikroorganizmi i zemljište

Zemljište je veoma složen i dinamičan ekosistem u kome se odvija veliki broj fizičkih, hemijskih i bioloških procesa. Većina bioloških procesa u zemljištu (80-90%), odvija se zahvaljujući enzimskoj aktivnosti mikroorganizama. Mikroorganizmi čine od 0,1 do 3% celokupne organske materije zemljišta, a njihova biomasa u proseku iznosi od 1 do 5 tona po hektaru. Među zemljišnim mikroorganizmima najbrojnije su bakterije (108-109 g-1 zemljišta), aktinomicete (107–108 g-1 zemljišta) i gljive (105–106 g-1 zemljišta).

Struktura i funkcionisanje mikrobnih zajednica odraz je interakcije brojnih abiotičkih i biotičkih faktora u zemljištu, a u poslednje vreme sve veći uticaj na brojnost i aktivnost mikroorganizama imaju i primenjene agrotehničke mere. Mikroorganizmi se u zemljištu nalaze u određenim uravnoteženim odnosima koji su karakteristični za svaki tip zemljišta i klimatsko područje. Pojedine agrotehničke mere mogu dovesti do poremećaja tih odnosa, što se odražava na smanjenje njihove brojnosti i enzimatske aktivnosti.

Prisustvo različitih sistematskih i fizioloških grupa mikroorganizama, brojnost pojednih rodova i vrsta i aktivnost mikrobioloških enzima, predstavljaju pokazatelje opšte mikrobiološke aktivnosti, ali i potencijale plodnosti zemljišta. Smanjena raznovrsnost i aktivnost mikroorganizama može ukazati na zagađenost ili degradiranost zemljišta i njegovu nisku plodnost.

Na rasprostranjenost i aktivnost mikroorgainzama utiče veliki broj abiotičkih i biotičkih faktora. U zemljištima neutralne reakcije, uslovi za razvoj i aktivnost mikroorganizama su najpovoljniji. U takvim zemljištima najbrojnije su različite fiziološke grupe bakterija, gljive su brojnije u kiselijim, a аktinomicete u blago alkalnim zemljištima. Za razvoj svih grupa mikroorganizama, pogodna su zemljišta dobre strukture, povoljnih vodno-vazdušnih svojstava i sa sadržajem organske materije iznad 2%.

Mikroorganizmi čine najveći deo biološke faze zemljišta i aktivno učestvuju u procesima njegovog stvaranja i nastajanja, ali i u procesima održavanja plodnosti zemljišta. Ishrana biljaka direktno je vezana za aktivnost mikroorganizama, te je za uspešnu biljnu proizvodnju neophodno obezbediti uslove za optimalno proticanje mikrobioloških procesa.

Osnovni biogeni elementi se u zemljištu nalaze pretežno vezani u organskim jedinjenjima i u oblicima koji nisu direktno dostupni biljkama. Mikroorganizmi imaju ključnu ulogu u mineralizaciji organskih jedinjenja i mobilizaciji teško rastvorljivih neorganskih jedinjenja čime obezbeđuju biljke asimilativima i direktno učestvuju u formiranju prinosa gajenih biljaka. Mikroorganizmi su nezaobilazna karika u transformacijam azota, ugljenika, fosfora, sumpora, kalijuma, gvožđa i nekih drugih biogenih elemenata.

Sadržaj humusa u zemljištu jedna je od najznačajnijih karakteristika plodnosti zemljišta. Proces stvaranja humusa je veoma složen i dugotrajan proces, a centralnu ulogu u sintezi humusa imaju upravo mikroorganizmi. Početna jedinjenja za sintezu humusa su ostaci uginulih biljaka, životinja i mikroorganizama. Delimične transformacije ovih jedinjenja vrše sitne životinje koje žive u zemljištu, a za ključni deo transformacija, oko 70%, odgovorni su mikroorganizmi. Prema rezultatima kontrole plodnosti, koja se u Vojvodini sprovodi duži niz godina, sadržaj humusa u 60% poljoprivrednih zemljišta je oko 3%, a u čak 40% je ispod 3%. Međutim, zabrinjavajući su podaci da se sadržaj humusa u našim zemljištima tokom godina značajno smanjuje. Sve ove činjenice ukazuju na neophodnost primene agrotehničkih mera koje će omogućiti intenzivnu mikrobiološku aktivnost i sintezu novih količina humusa. Prvenstveno, to su agrotehničke mere kojima se unosi sveža organska materija u zemljište, što se postiže zaoravanjem stajnjaka, primenom zelenišnih đubriva, zaoravanjem žetvenih ostataka...

Poljoprivredna proizvodnja treba da obezbedi uslove za nesmetan razvoj mikroorganizama i njihovu biohemijsku aktivnost, kako bi se dobili visoki prinosi i očuvala ekološka ravnoteža u zemljištu. Stoga je veoma važno, da se u cilju očuvanja i zaštite poljoprivrednih zemljišta pored agrohemijskih analiza, prati i dinamika mikrobiološke aktivnosti.

Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad

Šef odseka za mikrobiološke preparate

DR JELENA MARINKOVIĆ