Osnovna obrada zemljišta za jare useve

Osnovna obrada u ratarskoj proizvodnji ima velikog značaja, a naročito u proizvodnji jarih useva, koji na dubinu i kvalitet pozitivno reaguju povećanjem prinosa (šećerna repa, kukuruz). Zato date biljne vrste dolaze na prvo i/ili drugo mesto u plodoredu (posle ornice). Jedan od ciljeva obrade je stvaranje rastresitog, homogenizovanog, biološki zrelog, što je moguće dubljeg sloja, kako bi se koren gajenih biljaka što ravnomernije razvijao po širini i dubini zemljišnog profila. Biološki zrelo zemljište nije jednostavno stvoriti. Pravilan vodno-vazdušni režim utiče na dobru mikrobiološku aktivnost, stvara se povoljna struktura, a sve to utiče na biološku zrelost zemljišta. Ovo svojstvo zemljišta značajno je zapostavljeno, lako se narušava, a teško, odnosno sporo se ostvaruje. Ovom merom takođe se uništavaju korovske biljke (u fazi ponika), prouzrokovači bolesti, a takođe i štetočine. Isti se mogu uništavati i hemijskim putem koji je značajno skuplji, a ekonomski manje povoljan i biološki manje efikasan. Obrada ima ulogu da se organska i mineralna đubriva unesu što dublje u oranični sloj, kako bi hranjivi elementi bili pristupačni biljci u toku leta, kada je površinski sloj suv i nema ulogu u ishrani biljaka. Žetvene ostatke treba zaorati u zemljište, kako bi oni uticali na stvaranje humusa i strukture zemljišta. Zaoravanjem žetvenih ostataka povećava se kapacitet zemljišta za vodu. Upravo to treba da bude razlog zaoravanja žetvenih ostataka, a ne da oni budu malč na površini zemljišta te da spreče isparavanje. Voda iz padavina treba da se akumulira u dublje slojeve gde isparavanje neće imati uticaja. Ovaj efekat se upravo postiže zaoravanjem žetvenih ostataka, a ne ostavljanjem istih na površini zemljišta. Obrada ima i svoje nedostatke, kao što su veliki utrošak vremena i energije i brži gubitak humusa, usled aktivnije mineralizacije. Za ovu agrotehničku meru troši se velika količina goriva, međutim, efekat produženog dejstva duboke obrade ispoljava se i kod narednih useva. U odnosu na neobrađeno, zemljište poorano u proleće, na površini je manje vlažno, brže se zagreva i suši što omogućava raniju i kvalitetniju predsetvenu pripremu i setvu. Jesenje oranje, posle kasnih preduseva (kukuruz,šećerna repa) najčešće se izvodi u XI mesecu. Zimsko oranje je nešto pliće i toleriše se i nešto lošiji kvalitet.

Svako zimsko oranje bolje je od prolećnog. Prolećno oranje treba izbegavati, jedino je opravdano na plavljenim i nagnutim terenima, zbog erozije.

Vreme izvođenja osnovne obrade ima veliki značaj u proizvodnji svih jarih useva. Osnovna obrada izvedena u avgustu, prema našim rezultatima, nije bila optimalna: prinos korena šećerne repe je bio manji za 11,0% u odnosu na obradu izvedenu u oktobru, a prinos kukuruza bio je manji za 9,8%. Kasnija osnovna obrada, posle oktobra, uticala je na smanjenje prinosa korena šećerne repe za 10,0%, kukuruza za 8,9%, soje za 9,2 i suncokreta za 5,6%. Nešto veće smanjenje prinosa je bilo kada je osnovna obrada bila u januaru i februaru. Najveće smanjenje prinosa bilo je kod šećerne repe 43,9% (što je i za očekivati) a oko 10% kod ostalih jarih useva (soja 10,0%, suncokret 11,3%, kukuruz 12,1%).

U semiaridnoj klimi Vojvodine, akumulacija vlage iz predsetvenog perioda ima velikog značaja za sve jare useve, a naročito za šećernu repu. Za šećernu repu, ore se slojevito i duboko jer ona, zajedno sa kukuruzom, najbolje reaguje na duboku i slojevitu obradu. Poslednjih godina postoje tendencije, da se obrada minimizira i za šećernu repu, pri čemu je cilj da se zemljište samo duboko razrahli, ali bez prevrtanja plastice. U tom slučaju potrošnja goriva po hektaru svakako je manja, a proizvodnja ekonomičnija. Međutim, obradu treba posmatrati kao složeni sistem, a ne kao deo proizvodnog procesa. Naravno, posle dužeg perioda intenzivne obrade naših njiva izvesne korekcije u obradi su ipak moguće, što proizvodni rezultati i potvrđuju. Redukciju je moguće izvesti isključivanjem srednjeg oranja (na dubinu 20-25 cm).

Radi dalje redukcije obradu na punu dubinu treba izvesti na 30-35 cm, uz obavezno podrivanje.

Optimalni momenat za obradu za jare useve je pri umerenom sadržaju vlage, kada je vučni otpor zemljišta najmanji i kada se postiže najbolji kvalitet rada. Ovo stanje vlažnosti na srednje teška zemljišta je od 40-65% od poljskog vodnog kapaciteta. Na teškim zemljištima ovaj interval je znatno uži i zato se ona nazivaju „minutna zemljišta“. Na lakim zemljištima ovaj interval je od 20-70 % od poljskog vodnog kapaciteta. U jesenjem oranju se može tolerisati sjajna plastica, dok se u proleće zemljište ore pri optimalnoj vlažnosti. Duboko oranje za kukuruz, suncokret i soju posle ranih preduseva, na težim zemljištima treba započeti krajem IX meseca, a na ostalim tipovima do kraja X meseca, a posle kasnih preduseva odmah nakon njihovog ubiranja. Ako iz bilo kojih razloga izostane jesenje oranje, u proleće treba orati pliće na dubinu od 15-20 cm, ili obraditi zemljište bez prevrtanja plastice. Nakon obrade treba u što kraćem vremenskom roku izvršiti zatvaranje brazde, pri optimalnoj vlažnosti zemljišta. Vremenu i načinu osnovne obrade treba posvetiti punu pažnju. Kod suviše rane obrade (avgust mesec i početak septembra), ne sme se izvršiti zatvaranje brazde jer će se njiva u toku jeseni zakoroviti. Otvorena brazda ima za posledicu gubitak vlage i iz dubljih slojeva zemljišta, što će nepovoljno uticati na prinos naredne godine.

Stručna podrška:

dr h.c.prof.dr Branko Marinković

Poljoprivredni fakultet

Novi Sad