- SRB
- ENG
Pojava Švedske mušice
Stručna podrška: dipl.ing. Katarina Radonić, PSS Vrbas
Pregledom strnih žita tokom ove jeseni, uočena je pojava propadanja centralnog lista na raži i na pojedinim parcelama pšenice i ječma. Detaljnim pregledom prouzrokovača novonastalih šteta, ustanovljeno je prisustvo larvi švedske mušice (Oscinella frit).
Švedska muva (mušica) je insekt sjajno crne boje, veličine oko 2 mm, larva je cilindrična, belo žućkaste boje, sužena prema glavi. Larva muve ima tri larvena stadijuma i u poslednjem može biti 3,5 mm dužine. Tokom godine ova štetočina razvija tri generacije, vrlo retko i četvrtu. U proleće kada temperature dostignu oko 10 ° C, larve se pretvaraju u lutke. Pojava odrasle muve je krajem aprila i tokom maja meseca. Odrasla muva polaže jaja u mlade biljke žita i trava, a ispilele larve oštećuju centralni list biljaka. Druga generacija se javlja tokom juna meseca, kada muva polaže jaja u pazuhu gornjih listova i u mlade klasove, a kada se ispile larve one oštećuju delove cveta i mlada zrna. U slučaju veće populacije, odnosno brojnosti ove štetočine, ona može da uništi i do 80% zrna ovsa ili ječma.
Treća generacija odraslih muva, javlja se krajem avgusta i u prvoj polovini septembra meseca, kada polaže jaja u mlade biljke ozimih žita. Ispilele larve se hrane centralnim listom i tokom jeseni i rano u proleće. Ovakvo lišće se lako uočava na parcelama, u početku je žuto i uvijeno, a kasnije potpuno propada.
Štetočina prezimljava u stadijumu odrasle larve u stabljikama ozimih žita. Sada ih možemo naći u mladim biljkama. Ova štetočina je široko rasprostranjena.
U našoj zemlji se retko masovno javlja i poslednjih godina ne pričinjava značajnije štete. Osim na strnim žitima, pšenici, ječmu, raži i ovsu, može pričiniti štete i na kukuruzu. Tokom godine možemo ih uočiti i na samoniklim žitima kao i na korovskim travama. Za razvoj joj pogoduju godine sa visokom vlažnošću kao što je ova.
Ova štetočina može se suzbijati hemijskim putem primenom insekticida u vreme masovne pojave imaga. Značajne rezultate daje uništavanje (zaoravanje) samoniklih biljaka kao i travnih korova tokom leta.
Fotografije su snimljene na parceli useva raži (40 ha) u Vrbasu.
Bilten "Za našu zemlju", decembar 2016, broj 48.