Krompirov moljac

Krompirov moljac (Phthorimaea operculella ) je štetočina koja preti našim poljima zasejanim krompirom, a veoma teško ga je iskoreniti. Poslednjih godina uočava se povećana brojnost, a tokom 2015. godine došlo je do prave eskalacije moljca krajem avgusta i početkom septembra u čačanskom i leskovačkom kraju. Razlog izuzetne brojnosti su globalne klimatske promene koje nisu zaobišle naše prostore. Promenjeni uslovi, sa dugim i toplim periodima, praćenim sušom, pogoduju pojavi moljca koji pričinjava značajne štete u proizvodnji krompira u Mediteranskim zemljama i preti da ugrozi proizvodnju kasnog krompira u Srbiji. Zato je važno da se proizvođači upoznaju sa ovom ekonomski značajnom štetočinom krompira kako bi mogli pravovremeno i adekvatno da je suzbiju. 

Opis štetočine

Leptir je smeđe žute boje sa dugim resama na zadnjim krilima koja imaju sjajno ljubičasti preliv. Jaja su biserno bele boje položena uglavnom na naličju lista ili na krtolama u blizini okca. Gusenica, kada se ispili, je belkaste boje, veličine oko 1 mm, a kasnije ako se hrani tkivom lista ili stabla zelenkaste boje, a sivo ljubičaste boje ako se hrani krtolama. Potpuno razvijena gusenica je veličine 12 mm.

Geografska rasprostranjenost

Štetočina je uglavnom bila proširena u Mediteranskim zemljama i u Makedoniji, ali poslednjih godina usled promene klime pojavljuje se i u Srbiji ( Lebane, Crna Trava 2011., Leskovac 2012., Gospođinci, Vilovo, Kikinda 2013., Leskovac, Čačak, Zapadna Srbija, Južni Banat, Južna Bačka 2015. )

Štetnost

Glavni domaćin moljca krompira je krompir, ali ova štetočina može da oštećuje i paradajz, plavi paradajz, duvan i korove iz familije pomoćnica Solanaceae ( Datura stramonium, Solanum nigrum).

Moljac oštećuje cimu krompira, mada veće štete nanosi krtolama krompira. Optimalna temperatura za razvoj štetočine je od 27–35 ºC, ženka polaže 50–200 jaja, a u našim uslovima ima 5–7 generacija.

Gusenice se hrane tkivom lista praveći karekteristične “ mine”, u pojedinim slučajevima gusenice iz lista dolaze i u lisnu dršku, pa čak i u stablo, a napadnute biljke se suše i propadaju. Ekonomski najznačajnije štete prave gusenice ubušivanjem u krtole koje gube tržišnu vrednost. One se mogu naći i plitko ispod površine krtole, ali i duboko mogu prodreti do unutrašnjosti. Tuneli koje izgrizaju, ispunjeni su izmetom gusenice i po tome se mogu razlikovati od oštećenja od žičara ili grčica, koje prilikom ishrane ne ostavljaju izmet u unutrašnjosti krtola.

Krtole su najčešće napadnute pri kraju vegetacije, kada počinje prirodno izumiranje i sušenje biljaka. Tada su krtole obično bliže površini zemlje, pa čak su i delom vidljive na površini. Više su napadnute krtole na parcelama koje su bez korova , a manje zakorovljene parcele. Manji napad je i na parcelama koje se intezivno navodnjavaju.

Pored direktnih šteta, krompirov moljac otvara put sekundarnim patogenima, koji izazivaju trulež i dovode do brzog propadanja krtola u skladištu.

Suzbijanje

Za suzbijanje ove veoma značajne štetočine krompira treba uključiti sve raspoložive mere borbe: agrotehničke, mehaničke, biološke i hemijske.

Postoji niz agrotehničkih mera koje mogu doprineti suzbijanju ove štetočine ili njegovoj manjoj pojavi. Prilikom sadnje koristiti samo zdrave i neoštećene krtole , a sadnju obaviti na dubinu 10-15 cm. Na polju je važna plodosmena sa biljkama koje nisu domaćini krompirovom moljcu. Neophodno je uništavanje alternativnih biljaka domaćina – korova. Preporučuje se navodnjavanje, jer u uslovima suše dolazi do veće pojave moljca i šteta od moljca. Krtole koje su bliže površini zemljišta su atraktivne za ovu štetočinu, posebno u uslovima suvog i toplog vremena, pa se u ovakvim slučajevima predlaže ranije vađenje krompira. Ako se štetočina sa krtolama useli u skladište, u kasno leto dok je još toplo, a skladište se ne hladi , vrlo brzo dolazi do daljeg razvoja štetočine i mnogo većih šteta na uskladištenim krtolama.

Važno je da se u skladište ne unose oštećene krtole u kojima se nalaze gusenice moljca. U skladištu krompira održavati temperature ispod 9 ºC, kada je razvoj štetočine onemogućen. Jedna od mera je postavljanje anti- insekt mreže na prozore skladišta kako bi se onemogućio ulazak novih štetočina.

Primena insekticida na polju ima efekata kada se korišćenjem feromonskih klopki utvrdi brojnost ove štetočine iznad praga štetnosti. Tada se najčešće koriste insekticidi iz grupe piretroida, avermectina, hlorantraniliprol ili regulator rasta. Primena insekticida je opravdana pri jačoj pojavi ove štetočine u polju i to u drugom delu vegetacije kada štete mogu biti velike. Za suzbijanje štetočine u skladištu, koriste se preparati veće isparljivosti kojih nema u slobodnoj prodaji te je za njihovu primenu potrebno kontaktirati DDD službe.

Stručna podrška:

Poljoprivredna stanica Novi Sad

Dipl.ing. Milena Petrov