Poleganje rasada i mere zaštite u zaštićenom prostoru

Poleganje rasada je veoma značajno obolenje u rasadničkoj proizvodnji, naročito u zaštićenom prostoru gde mikroklimatski uslovi doprinose češćoj pojavi ovog obolenja. Prvi simptom koji ukazuje na poleganje rasada je pojava vodenaste nekroze na hipokotilu u nivou zemljišta, koja se brzo širi na celu biljčicu i takve biljke padaju, poležu što dovodi do ”topljenja rasada” i do pojave ogolelih mesta u lejama ili kontejnerima. Poleganje rasada može biti uzrokovano patogenima kao i neparazitskim faktorima koji doprinose fitopatološkoj pojavi poleganja rasada.

Kada govorimo o patogenima koji se javljaju kao prouzrokovači poleganja rasada najčešće se spominje Pythium dabaryanum i Pythium ultimum koje su i najštetnije vrste na povrtarskim biljkama. Drugi patogen kao isključivi parazit rasada je Rhisoctonia solani koja se javlja na mladim biljkama dok su još na semeništu i pikirištu, a retko se javlja nakon rasađivanja. Simptomi se manifestuju u vidu nekroze prizemnog dela stabla, mrke boje, jasno ograničena od zdravog tkiva. Veoma je uočljiva kod paradajza koji može iznad oštećenog dela stabla da obrazuje adventivne žile, dok paprika i plavi patlidžan nemaju tu sposobnost obnavljanja korenovog sistema. Može se reći da je svako zemljište zaraženo ovim patogenom na kojem je više godina uzastopno gajeno povrće. Poleganje rasada sa identičnom slikom bolesti prouzrokuju i neke druge gljive kao što su Phytophtora capsici, Phytphtora parasitica što se precizno može utvrditi jedino identifikacijom gljive. Razvoju ovih patogena doprinosi veća vlažnost zemljišta i visoke temperature, pa stoga treba voditi računa o zalivanju rasada što znači da pre svakog narednog zalivanja rasad treba ostaviti da „zasuši“. Provetravanje je vrlo važna mera u proizvodnji rasada čime će se ostvariti bolja cirkulacija vazduha neophodna za optimalizaciju temperature u zaštićenom prostoru. Tokom prohladnih i oblačnih dana, smanjiti zalivanje i tako sniziti vlažnost zemljišta i vazduha, uz intenzivno provetravanje. Štete su utoliko veće ukoliko spoljni činioci i loš kvaltet semena produžuju vreme od setve do nicanja biljaka. Kao prvu meru sprečavanja poleganja rasada potrebno je obezbediti kvalitetno, deklarisano seme i uslove koji će doprineti brzom nicanju biljaka (dovoljna količina svetlosti, optimalna vlažnost i temperatura). Poštovanje osnovnih principa tehnologija proizvodnje za pojedine biljne vrste, može doprineti proizvodnji kvalitetnog rasada. Ne treba sejati preduboko i pregusto, i pridržavati se preporuka đubrenja pre svega primene azota.

Za sprečavanje poleganja rasada potrebno je da se setva i poslovi u proizvodnji rasada obavljaju u sterilnim uslovima. Za setvu koristiti sterilni supstrat i kontejnere, a svaka manipulacija mora biti vršena čistim rukama uz korišćenje sterilnog alata. Kontejneri i alati se mogu sterilisati u rastvoru varikine sa vodom u odnosu 1:4 ili 70% alkoholom u trajanju od 10 sekundi. Ukoliko dođe do poleganja rasada pre preduzimanja bilo kakvih mera neophodno je odstraniti sterilnim rukama obolele biljke i uništiti ih van mesta proizvodnje. Važno je primeniti sve preventivne mere koje su potrebne da bi se sprečila pojava poleganja rasada jer obolelim biljkama nikakvi tretmani više neće doprineti ozdravljenju. Sve navedene mere treba da spreče kontaminaciju rasada fitopatogenim gljivama, a da doprinesu nesmetanom nicanju i razvoju rasada.

Hemijska zaštita rasada podrazumeva zalivanje suspenzijom fungicida u kontejnerima ili lejama odmah posle setve ili pikiranja rasada. Ukoliko se bolest pojavi nakon uklanjanja i spaljivanja obolelih biljaka, neophodno je uraditi dezinfekciju mesta na kojima se bolest pojavila zalivanjem suspenzijom fungicida.

Fungicidi koji se preporučuju za zalivanje rasada su na bazi propamokarb-hidrohlorid sa 722 g/l aktivne materije za suzbijanje prouzrokovača plamenjače paprike zalivanjem rasada u koncentraciji 0,25% sa 400 ml rastvora pre rasađivanja, propamokarb-hidrohlorid+fosetil aluminijum (530+310 g/l aktivne materije) za suzbijanje poleganja rasada (Pythium spp) u usevima paradajza u količini od 3 ml fungicida + 2 l vode na 1 m2 zalivanjem neposredno posle setve i pre rasađivanja kao i ako se bolest pojavi, paprike u količini 6ml fungicida + 2 l vode na 1 m2 zalivanjem neposredno posle setve ili 3ml + 2 l vode zalivanjem pre rasađivanja (pikiranja), lubenice u količini 3ml + 2 l vode na 1 m2 tretiranjem zalivanjem neposredno posle setve.

Prvo zalivanje fungicidima treba obaviti odmah posle setve, zalivaju se biljke i zemljište oko biljaka, drugo zalivanje treba obaviti kada biljke imaju 10-ak cm visine ili posle pikiranja sa istim sredstvima. Pri ovom tretmanu mogu se dodati insekticidi na bazi imidakloprida za zaštitu od štetočina.Treće zalivanje kombinacijom istih pesticida treba uraditi prilikom rasađivanja da bi se koren dobro zaštitio.

 

Stručna podrška:

PSS Sombor

Mr Gordana Forgić