Neophodnost jesenje primene NPK đubriva u proizvodnji suncokreta

dr Duško Marinković, zamenik rukovodioca Stručne službe u kompaniji Victoria Logistic

Suncokret je pored soje, naša najznačajnija uljarica. Tehnologija proizvodnje zavređuje našu punu pažnju. Kako bi se ozbiljno posvetili proučavanju načina proizvodnje ove biljne vrste, potrebno je poznavati njene zahteve prema zemljištu i klimi, kao i morfološke osobine.

Suncokret je biljka koja razvija moćan korenov sistem i veliku nadzemnu masu. Nadzemna masa koja se formira u toku jedne godine ista je kao i količina zrna po hektaru, i kreće se od 3-5 t/ha. Ovako velika organska materija koja se stvara u toku svake godine, zahteva određenu količinu vode i mineralnih materija. Od ukupne količine hraniva koja se usvoje iz zemljišta oko 80% se koristi za formiranje vegetativne mase, a svega 20% za formiranje zrna. Po podacima domaćih autora, suncokret iz zemljišta, za formiranje 100 kg semena i odgovarajuću količinu vegetativne mase, iznese/usvoji sledeće količine hraniva: N = 4-4,5 kg; P2O5 = 1,5-2,0 kg; K2O= 8-10 kg. Ove hranljive materije suncokret će neminovno usvojiti, samo je pitanje da li će ove količine hranljivih materija obezbediti iz mineralnih i/ili organskih đubriva ili iz zemljišnih rezervi.

Suncokret poseduje određenu prednost u odnosu na druge ratarske biljne vrste po pitanju usvajanja hranljivih materija iz zemljišta. Zahvaljujući razvijenosti korenovog sistema odnosno, njegovoj veličini i moći upijanja, ova biljna vrsta uspeva da iz zemljišta usvoji hranljive materije koje su teže pristupačne za druge gajene biljke.

Ovu prednost suncokreta, proizvođači često tumače pogrešno, pa ovu uljaricu ili uopšte ne đubre osnovnim đubrivima ili osnovna đubriva primenjuju pogrešno.

Vrlo bitna činjenica prilikom određivanja momenta primene određene količine đubriva je njegovo ponašanje u zemljištu, ali i vreme njihovog usvajanja od strane gajene biljke. Suncokret većinu hranljivih materija, koje sadrže osnovna đubriva (pre svega azot, fosfor i kalijum), usvoji do završetka faze cvetanja. Zemljišta na području naše zemlje sporo su propusna za fosfor i kalijum. U najboljem slučaju ovi hranljivi elementi se u zemljištu godišnje spuste oko 10 cm.

Pored primene fosfora i kalijuma u jesen, moramo primeniti i određenu količinu azota. Njegovom primenom u jesen omogućavamo dobro ukorenjavanje i razvoj korena gajene biljke u narednoj vegetacionoj sezoni. Ukoliko celokupne količine đubriva primenimo u proleće, koren gajenih biljaka zadržava se plitko i samim tim ne može obezbediti dobre rezultate u procesu proizvodnje čak ni u godinama kada imamo dovoljne količine padavina.

Tvrdnje da će se azot isprati izvan zone u kojoj ga koren gajenih biljaka može usvojiti, na većini tipova zemljišta koje imamo na području naše zemlje, nije tačna. Kako bi ove tvrdnje dokazali Stručna služba kompanije Victoria Logistic postavila je ogled u Banatskom Novom Selu. Količina osnovnih đubriva koja će biti primenjena određena je na osnovu analize zemljišta za potrebe kontrole plodnosti (Slika 1.).

Preporuka stručne službe bila je formulacija 5:16:24 u količini od 350 kg/ha + Forte 20 u količini od 150 kg/ha. Primena na osnovu iskustva proizvođača sa tog terena južnog Banata, glasila je 9:15:15 u količini od 300 kg/ha. U proleće je izvršena analiza zemljišta po N-min metodi (Slika 2.) i utvrđeno je da je potrebno primeniti 130 kg/ha AN-a.

Slika 1. Analiza zemljišta na osnovu kontrole plodnosti

 

Slika 2. Analize zemljišta za potrebe N-min

Ova količina AN-a primenjena je na obe varijante ogleda.

Razlika u prinosu iznosila je 143 kg/ha više zrna suncokreta na varijanti đubrenja prema preporuci Stručne službe. Veći prinos suncokreta po jedinici površine donosi i veću zaradu od 5.005 din/ha. Prethodna vegetaciona sezona nije bila najbolja za utvrđivanje efekta primene mineralnih đubriva pošto su česte padavine ispravile sve naše greške. Količina padavina u pred vegetacinom periodu bila je veća za 152,3 l/m2 u poređenjem sa višegodišnjim prosekom za područje Pančeva. Trend većih količina padavina u proizvodnoj 2016. nastavljen je i u toku vegetacionog perioda, a količina padavina bila je veća za 167,5 l/m2 u poređenju sa prosekom.

Pored efekta različitih količina đubriva u ogledu je ispitivan i uticaj različitih preparata za stimulaciju rasta i razvoja gajenih biljaka (Tabela 1.).

Tabela 1. Prinos suncokreta na razlitičim varijantama ogleda

Varijanta ogleda 1

Odabir formulacije i količine mineralnih đubriva izvršen na osnovu analize zemljišta

Preparat

Primenjena količina preparata

Obračunato na SRBS kg/ha

Armagerol

sa zemljišnim herbicidima 3l/ha + folijarno 4 l/ha

3086

Extrasol

tretman semena 100 ml/100 kg semena + folijarno 2l/ha

3029

Kontrola

Ø

2829

 

 

 

Varijanta ogleda 2

Iskustveni odabir formulacije i količine mineralnih đubriva

Preparat

Primenjena količina preparata

Obračunato na SRBS kg/ha

Armagerol

folijarno 5 l/ha

3000

Extrasol

tretman semena 100 ml/100 kg semena + folijarno 2l/ha

2743

Kontrola

Ø

2686

Primenom preparata Armagerol ostvaren je najveći prinos zrna suncokreta na prvoj varijanti ogleda. Poređenjem sa kontrolom prinos je bio veći za 257 kg/ha, a u poređenju sa Extrasolom za 57 kg/ha. Primenom preparat Extrasol omogućeno je postizanje većeg prinosa suncokreta u poređenju sa kontrolom za 200 kg/ha. Primenom preparata za stimulaciju rasta i razvoja gajenih biljka i na drugoj varijati ogleda ostvareni su veći prinosi u poređenju sa kontrolom (Armagerol za 314 kg/ha, a Extrasol za 58 kg/ha).

Iskustvenom primenom mineralnih đubriva (Varijanta 2.) postignut je manji prinos zrna u odnosu na njihovu kontrolisanu primenu (Varijanta 1.) kod oba primenjena preparata (Armagerol 86 kg/ha i Extrasol 286 kg/ha). Upravo ova činjenica nam govori da propuste u agrotehnici nije moguće u potpunosti nadomestiti kasnijim intervencijama u procesu proizvodnje posebno kada se radi o primeni đubriva.

Bilten "Za našu zemlju", broj 46, oktobar 2016.