- SRB
- ENG
Zaštita soje od korova prskanjem preko lista
Sa sojom, hteli mi to ili ne, ujedno niču i korovi. Svi oni koji urade tretman posle setve, a pre nicanja soje u ovom periodu mogu malo mirnije da rade ostale poslove, kao što su tretmani kukuruza, pšenice, suncokreta ili šećerne repe. Oni koji nisu uradili taj osnovni, zemljišni tretman moraju biti na oprezu. Prskanje soje protiv širokolisnih korova je najbolje podeliti u dva puta. Ovako se mnogo bolje kontrolišu korovi koji niču non stop, kao što su ambrozija i pepeljuga. Za uspešnu zaštitu soje od širokolisnih korova presudne su dve stvari - vreme i herbicid.
Kada je pravo vreme za prvo prskanje soje?
Prvo prskanje soje radi se kada ambrozija i pepeljuga imaju između dva i tri santimetra. Ovo je jedan od važnijih trikova u zaštiti soje. Ne sme se dugo čekati. Najčešća greška je čekanje da niknu svi korovi ili čekanje da baš svaka biljka soje potpuno razvije prvu trolisku.
Soja je otpornija prema herbicidima kad je MANJA nego kada je velika.
Osnovno pravilo za dobru zaštitu soje - soja se prska kada čučnete i vidite korove. Prvo prskanje je presudno, da li će soja u žetvi biti čista ili ne. Veoma je važno da se ne dozvoli da prvoiznikli korovi očvrsnu, jer se u tom slučaju ne mogu u potpunosti suzbiti već se samo malo usporava njihov razvoj, a kada se oporave prestigne soju. Dakle, za pravovremenu zaštitu soje presudna su dva ili tri dana u toku proleća, a kada korovi dostignu visinu da ih vidite dok stojite, verovatno je već kasno za njenu dobru zaštitu. Ukoliko se korovi dobro vide iz kola, onda se soja više ne može zaštiti.
Znači čekanje je za soju jednako opasno kao i korovi.
Kada je vreme za drugo prskanje soje?
Obično je to dve nedelje posle prvog prskanja, ali pravo vreme opet diktiraju korovi. Prskanje se radi kada nikne novi talas korova i kada i oni budu oko dva - tri santimetra visine. Ako je godina sušna može da prođe i tri nedelje do drugog prskanja, a ako je kišna drugo prskanje može da se obavi i posle samo deset dana.
Znači „dve nedelje posle prvog tretmana“ ne sme se uzeti zdravo za gotovo već to zavisi od vremenskih prilika, to jest nicanja korova. Postoje dva načina zaštite soje od širokolisnih korova.
Prvi način - Treba raditi sa herbicidom CORUM.
Tretman se radi iz dva puta, odnosno iz dva prskanja. I prvo i drugo prskanje soje se radi sa CORUM-om kome se doda okvašivač DASH. CORUM je gotova kombinacija dva preparata. Poznat je po tome da je veoma oštar prema korovima i veoma blag prema soji. Međutim bez obzira na to, treba biti veoma obazriv da se pored korova ne ošteti i soja. Važno je znati da se NIKADA ne dodaju folijarna đubriva sa sredstvima protiv širokolisnih korova. Takođe NE TREBA mešati sredstva protiv širokolisnih i uskolisnih korova. Ovo je važno kako bi se sprečilo lepljenje viška hemije na soju, a time i njeno oštećenje. Ovde dolazimo do drugog načina zaštite soje od širokolisnih korova.
Drugi način - Poslušati veliki broj saveta od onih koji preporučuju kako soju zaštiti od korova, a soju nikada nisu ni videli. Ili pokušati da se napravi neki od „takozvanih“ jeftinijih kombinacija. Ova oba predloga imaju zajednički kraj.
Na kraju se oba ova načina popravljaju sa CORUMOM... Jedino što je soja već oštećena...
Soja je možda i najočigledniji pokazatelj kada je izbor herbicida u pitanju. Soja odlično pokazuje da ne postoji skupa i jeftina zaštita bilja. Postoji samo uspešna i neuspešna! Čak i da se preparati dobiju za džabe, neuspešna zaštita bilja je mnogo skuplja od one koja se plati i koja je uspešna. Sama priroda je u stanju da nam napravi takvu situaciju da ne znamo kako da reagujemo. Zbog previše padavina tretmani posle setve, a pre nicanja mogu izazvati problem. Visoke ili niske temperature takođe mogu izazvati probleme kada prskamo sredstva preko lista. Na brze promene u prirodi ne možemo uticati. Delovanje pesticida, kao i sve u poljoprivredi, zavisi od vremenskih prilika. 100% delovanje pesticida postoji samo u reklamama. 100% u prirodi ne postoji. Jedino što možemo je da uradimo sve kako treba i sve što zavisi od nas. Tada bar nema kajanja.
Zato pazite! Ne samo kada je soja u pitanju, već i sve ostale biljne vrste - jedna greška sa hemijom i popravke više nema.
Stručna podrška: zaštitar Siniša Ilinčić, Basf doo Beograd