Mladen Đuran, direktor Poljoprivredna stručna služba Kikinda

Predstavite nam Poljoprivrednu stručnu službu iz Kikinde, koje sve poslove obavljate?

Poljoprivredna stručna služba Kikinda prvobitno je bila organizovana kao poljoprivredna apoteka sa zadatkom da širi pravce nove tehnologije u ratarskoj i povrtarskoj proizvodnji preko novih sorti ratarskih i povrtarskih biljaka, daje uputstva o pravilnoj primeni pesticida i veštačkih đubriva te da daje druge stručne savete iz oblasti poljoprivredne proizvodnje. Na predlog tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede RS, Sreski savez zemljoradničkih zadruga od poljoprivredne apoteke, formirao je 1954. godine “Reonsku stanicu za zaštitu bilja”, koja je kroz svoju istoriju napredovala, sazrevala i prilagođavala se. Više puta je menjala organizacionu strukturu da bi od 2010. godine bila transformisana tako da je većinski deo bio u državnoj svojini (sa 88% vlasništva kapitala države), kako i danas funkcioniše. Sa petnaest stalno zaposlenih radnika, spadamo u manje službe, a šest od deset naših inžinjera obavlja savetodavne poslove. Svoju delatnost obavljamo na teritoriji dve opštine: Kikinda i Novi Kneževac, na ukupnoj površini od oko 84.000ha. Na navedenom terenu, obavljamo savetodavne poslove, poslove poverene od strane Ministarstva poljoprivrede i Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu. Deo smo sistema i programa prognozno-izveštajne službe. Radimo na poslovima ogleda u poljoprivredi i to na oglednim poljima sa mnogim kompanijama, između ostalih i sa kompanijom Victoria Logistic. Kroz eksperimentalni deo u poljoprivredi uspevamo da ispitamo valjanost i prilagodljivost raznoraznih sorti i hibrida pre svega ratarskih useva na našem terenu. Mnogi hibridi i sorte ovde „lome koplja“, imajući u vidu sušne mikroklimatske uslove. Ko ovde uspe da ostvari prinos u sušnim uslovima, zaista je uspeo. Posebna oblast našeg rada je laboratorija za ispitivanje koja postoji već punih 50 godina. Laboratorija poseduje sertifikat o akreditaciji izdat od strane Akreditacionog tela Srbije. Među prvim smo laboratorijama koje su ušle u sistem akreditovanih laboratorija (1998. godina). Nekada smo u obimu akreditacije imali preko 70 metoda ispitivanja, nažalost, zbog smanjene potražnje na tržištu, obim akreditacije smo sveli na trenutnih 12 metoda ispitivanja. U obimu akreditacije imamo metode ispitivanja zemljišta i metode ispitivanja semena poljoprivrednog bilja ratarskih i povrtarskih biljnih vrsta.

Vi ste spona između nauke i proizvođača, ujedno i između države i proizvođača. Šta je ono što proizvođači, s obzirom da radite stručne i poverene poslove, lako prihvataju, a gde se nailazi na eventualni otpor? Kakvo je Vaše iskustvo do sada?

Poljoprivredne stručne službe uvek su ,,produžena ruka“ Ministarstva poljoprivrede i Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu. Kada su u pitanju nove uredbe, zakoni, ili bilo koje druge aktuelnosti u poljoprivredi, poljoprivredne stručne službe su tu da kroz razne oblike edukacija - radionica, zimskih škola, dana polja i sl., upute proizvođače i daju im potrebne smernice. Jedan od naših stalnih zadataka je primena znanja u praksi, i u tom smislu težimo da postojeće znanje i iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji prilagodimo poljoprivrednom proizvođaču. Proizvođači koji imaju određena znanja i iskustva, usmereni na određenu vrstu proizvodnje, ciljano dolaze, znaju šta žele, imaju konkretno pitanje. Sa druge strane, oni sa manje znanja i iskustva ili su možda novi ili počinju nešto što do sada nisu radili, drugačije prihvataju naše predloge. Uvek su problem ulaganja, inputi koji nisu mali. Proizvođači vagaju savete i tako odlučuju šta će i koliko prihvatiti. Ima i onih koji rade po svom, ali ipak dođu da čuju naše mišljenje.

Koje poslove trenutno obavlja Poljoprivredno stručna služba Kikinda?

Ako izuzmemo redovne aktivnosti stručnih službi - savetodavne i prognozno izveštajne službe koje se sprovode po programu Ministarstva odnosno Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, Služba je trenutno u sezonskim poslovima karakterističnim za poljoprivredu. Odmah nakon skidanja strnina organizovali smo uzorkovanje i ispitivanje zemljišta. Ove godine imamo novi pristup uzorkovanju zemljišta gde se na osnovu raspoloživih podataka pronalaženje parcela vrši bez prisustva korisnika (vlasnika) parcele. Ovaj postupak daje značajne uštede kod procesa uzorkovanja i štedi uvek dragoceno vreme kako naše tako i korisnika (vlasnika) parcele. U toku su pripreme za vršidbu mikroogleda suncokreta i jedan deo sortnih ogleda šećerne repe. Poslovi na ogledima su specifični, sa dosta manuelnog rada. Prikupljamo različite podatke koji su od koristi selekcionerima i genetičarima. To sve zahteva brojniju radnu snagu te dodatno angažovanje radne snage. Pored navedenih aktivnosti u toku je i berba jabuka. Imamo bruto 3 ha pod voćem, (neto 2,5 ha) sa 1ha jabuka i 1,5 ha leske sa po 5 različitih sorti. Trenutno vršimo berbu jabuke Gala, koju posredno plasiramo za tržište Rusije.

Šta planirate u predstojećem periodu?

Kao preduzeće sa specifičnim poslovima unapred imamo isplanirane aktivnosti. Obavljaćemo poslove koje smo i do sada radili, odnosno sve što su nam poverili Ministarstvo poljoprivrede i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu. I dalje ćemo raditi poljoprivredne oglede za sortnu komisiju, kompanijske oglede, ispitivanja zemljišta i sl. Nastavićemo da sarađujemo sa kompanijama iz zemlje i inostranstva, uvek spremni i otvoreni za saradnju. Naš krajnji cilj, naša misija je unapređenje poljoprivredne proizvodnje na našem terenu, uz primenu svih znanja i tehnologija. Uz svu ljubav, odnos prema poljoprivredi zavisi pre svega od finansijskih benefita. Da bismo bilo kome pomogli, moramo ostvariti kontakt, a proizvođači moraju usvajati naše predloge i koristiti naše usluge. Na žalost, mnogi poljoprivredni proizvođači ne koriste naše usluge iako su besplatne. Smatram da bi zakonodavac određene aktivnosti morao da uslovi u cilju zajedničkog i opšteg interesa. Postoje jasni propisi kako se treba ponašati prema zemljištu, kako koristiti pesticide, zaštitna sredstva i gde i kako treba odlagati ambalažu od pesticida i slično. Kako napraviti biznis plan, izvršiti izbor sortimenta, primeniti adekvatne agrotehničke mere uz metode dobre poljoprivredne prakse. U svemu ovom, poljoprivredne stručne službe vidim kao posrednike. Uz povratnu informaciju imali bismo bolji i potpuniji kontakt sa proizvođačima, pregledniji monitoring na osnovu čega bismo bolje predviđali i planirali aktivnosti i bili spremni za sve što sledi. Na taj način zadovoljniji bismo bili i mi kao poljoprivredna stručna služba i poljoprivredni proizvođači.

septembar 2016