Partnerstvo za siguran plasman roba

Preduzeće Agro Grujić DOO iz Nadalja porodični je biznis bračnog para, Tamare i Stevana Grujića još od 2006. U vlasništvu zadruge nije ni ha zemlje, ali u njihovom ličnom jeste oko 20 ha u okviru 110-120 ha koje obrađuju.

Zajedno sa još 60 kooperanata pokrivaju ukupno oko 500 ha, dok ceo Nadaljski atar obuhvata 3.500 ha. Tamara i Stevan sami vode posao u zadruzi, ali u sezoni, kada im zatreba pomoć angažuju sezonske radnike.

Fokus ove zadruge je proizvodnja i otkup soje, kukuruza i pšenice. Soja ima dominantan udeo od 60%, kukuruz 30%, a pšenica 10%. Svojim kooperantima nude nabavku repromaterijala u vidu sertifikovanog semena, mineralnog đubriva i pesticida, kao i uslugu obrade mehanizacijom, pretežno je to vršidba soje i kukuruza.

U sklopu zadruge nalazi se silos za prijem 500t robe, deo robe se uvek ostavlja na lageru (pravo na skladištenje ostvaruju kooperanti koji obezbeđuju repromaterijal), deo se prodaje u komercijalne svrhe. “Što se tiče skladišnog kapaciteta, plan nam je da te kapacitete proširimo s obzirom da nismo u mogućnosti da skladištimo svu robu i moramo da koristimo tuđe kapacitet za lagerovanje” kaže Stevan i dodaje “Cilj je pre svega da to bude neki magacinski prostor u vidu podnog magacina i/ili neke sušare da bi mogli da odradimo kvalitetnije robu za lagerovanje”.

Po pitanju saradnje sa kooperantima, Tamara i Stevan su zadovoljni. Kako kažu saradnja im je otvorena i kontinuirana uz međusobno poštovanje i razumevanje. Ipak, kao i u svakom poslovanju i u ovom postoje izvesni rizici. Tako je kako kažu, ove godine niska cena uticala da određena salda budu u minusu. Iako su zaduženja njihovih kooperanata bila mahom u soji, u slučaju da nisu imali dovoljno soje za razduženje svoj dug su razduživali i kukuruzom.

“Saradnja sa Agrotimom Victoria Group-e je za nas vrlo značajna, adekvatna, korektna, pouzdana” ističe Tamara dok se Stevan nadovezuje da “u saradnji sa Vama imamo sigurno tržiste za robu koju ugovorimo, bez obzira na neke anomalije tržišta. A ta sigurnost puno vredi, u današnje vreme koje je nepredvidivo, a s obzirom da se trudite da svaki posao do kraja obezbedite potrebnom dokumentacijom, Vaš menadžer Zoran Obadović posećuje nas vrlo često”.

Ranije se posao zaključivao jednim ugovorom i obezbeđivao jednom menicom, a sada su tu aneksi, aneksi aneksa, bezbroj menica. “Saradnju  smo počeli još od našeg osnivanja indirektno, a od 2009. godine, u saradnji sa Vama ostvarujemo 80% našeg prometa” kaže Stevan.

 S obzirom na to da je proizvodnja soje primarna i vrlo važna i za Grujiće i za Sojaprotein, te obzirom da se nalazimo u regiji gde su dobri klimatski i prirodni uslovi za proizvodnju soje sasvim sigurno da nas pored kvalitetenog ljudskog odnosa veže i zajednički interes uvek postoji prostor za proširenje međusobne saradnje, a jedan od aspekata je baš i proširenje skladišnog prostora.

Što se tiče kooperantske robe, Grujići smatraju da je ponuda raznovrsna i dovoljna. “U zavisnosti od vrsta đubriva, godišnje odradimo cc 100-200t Fertil mineralnih đubriva, dok je Agroservis vršio analizu zemljišta 2009., 2010. i 2011..godine, a kooperanti su prihvatali preporuke u skladu sa svojim finansijskim konstrukcijama” ističe Stevan i posebno naglašava da “na žalost ne mogu svi poljoprivredni proizvođači finansijski da ispoštuju sve zahteve, a smatramo da takođe edukacija nije dovoljna pa ljudi još uvek gledaju na primenu mineralnih đubriva kao na trošak umesto kao investiciju. Jedino ih matematika, računica i novac koji će zaraditi može navesti da shvate da ih primena mineralnih đubriva može dovesti do većeg prinosa po jedinici površine”.

Na pitanje da li bi zadruzi značilo da zaključi dugoročne ugovore kažu da su poljoprivredni proizvođači skeptični, da se svi vezuju ad hok, da se pojavljuju anomalije na tržištu. Teško prihvataju da se vežu na duži period.

Tako da kada uporedimo Evropskog i Srpskog seljaka shvatano da oni nikako nisu u istom položaju. Evropski seljak ima stabilne subvencije i obavezujuće odredbe.

Vrlo aktuelna tema sada je sledljivost u poljoprivredi i knjiga polja. Naši poljoprivredni proizvođači će biti primorani na to, jer bez dokaza o poreklu svoje robe neće moći da vrše plasman svoje.  

Atar Nadalja ne može da se poveća, ali prinos može. A upravo primena novih tehnologija doprinosi povećanju prinosa. Ipak to je ekonomski isplatlvo samo na velikim površinama. U svakom slučaju, povećanje prinosa jeste važna stvar jer soja je izuzetno zanimljiva kultura u EU, a dokaz tome je i nastanak deklaracije Dunav-soja. Naša zemlja ima mnogo bolje uslove za gajenje soje nego npr. Mađarska koja je takođe u Dunavskoj regiji.

Bez obzira što je ove godine cena bila niža, posmatranjem pondera 2011., 2012. i 2013. godine poljoprivredni proizvođač može da bude zadovoljan. Visoka cena je dobra, ali ne možemo uvek da očekujemo visoku cenu. Naša zemlja ipak ne utiče na svetske cene.

Steva završava naš razgovor rečima ” Jedan od naših problema je to što nemamo stoku koja će sve to da pojede. Trebalo bi da svako registrovano gazdinstvo na odrđenu površinu zemljišta ima određenu stoku. Međutim nema podrške od strane države” ipak slede nam lepi dani, praznici pa su i Grujići završili rečima “ Za 2014. godinu želimo svima veći prinos i siguran plasman robe”.

decembar 2013