Karantinski štetni organizmi na poljoprivrednom bilju

Šta su u stvari karantinski organizmi ?

Pod karantinskim štetnim organizmima podrazumevaju se organizmi koji predstavljaju posebnu opasnost za biljke koje napadaju i neophodno je preduzimanje posebnih mera radi sprečavanja njihovog unošenja i širenja.

Radi sprečavanja i širenja štetnih organizama u Srbiji nadležan organ utvrđuje liste karantinskih štetnih organizama i oni karantinski štetni organizmi koji nisu utvrđeni na teritoriji Srbije razvrstavaju se na listu A1, a ako su utvrđeni na ograničenom području na listu A2. Kontrolu nad karantinskim štetnim organizmima sprovode organi za kontrolu zdravlja bilja u Srbiji (Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine - Uprava za zaštitu bilja u saradnji sa : Poljoprivrednim fakultetima, Fitosanitarnim inspektorima, ovlašćenim Poljoprivrednim stručnim službama i ovlašćenim fitosanitarnim laboratorijama) na osnovu Zakona o zdravlju bilja Republike Srbije i Pravilnika o utvrđivanju Programa mera zaštite zdravlja bilja.

Karantinske bolesti krompira

Ralstonia solanacearum –prouzrokovač Mrke truleži krtola krompira i bakterijskog uvenuća biljaka krompira i paradajza.

Ralstonia solanacearum je karantinska fitopatogena bakterija koja parazitira na preko 200 biljnih vrsta. Ipak su najosetljiviji domaćini biljke iz roda Solanum, među kojima su krompir, paradajz, plavi patlidžan, paprika, duvan kao i korovi iz roda solanum (Solanum dulcamara, Solanum nigrum) i cveće ( muškatla - Pelargonium) .

Ova bakterija ima karantinski A2 status u Srbiji i razvijene su strategije kontrole i eradikacije ovog patogena. U našoj zemlji od 2007. godine po Programu mera sprovodi se poseban nadzor u krompiru i od početka su obuhvaćeni vizuelni pregledi u polju, laboratorijske analize uzoraka semenskog i merkantilnog krompira, biljaka domaćina (Solanum dulcamara, paradajza) kao i uzoraka vode za navodnjavanje površina pod krompirom i paradajzom.

Glavni način prenošenja bakterije je krtolama krompira sa skrivenom zarazom (latentna) koja može nastati u nepovoljnim uslovima za razvoj krompira, a širenje je moguće kontaminiranom vodom za navodnjavanje.

Sečenje semenskih krtola može da pomogne širenju zaraze, a upotreba zaraženih semenskih krtola prouzrokuje štete na usevu, dolazi do kontaminacije zemljišta sa ovom bakterijom jer ona može da preživi veoma dugo na samoniklom bilju iz roda Solanum.

Pojava bolesti na krompiru može da predstavlja ozbiljnu pretnju za gajenje krompira, paradajza, plavog paradajza, paprika i duvana u budućnosti u našoj zemlji.

Za razvoj bakterije potrebna je velika vlažnost zemlje i temperature iznad 15ºC. Bakterija zapušava sprovodne sudove biljaka krompira, zbog čega dolazi do uvenuća biljke tokom dana na visokim temperaturama, a tokom noći se oporavlja. Ubrzo dolazi do nepovratnog uvenuća cele biljke ili dela i na poprečnom preseku se vidi smeđa boja sprovodnog tkiva iz kojeg se lako može iscediti mlečno beli bakterijski eksudat . Zaražene krtole gledano spolja mogu izgledati potpuno zdravo, ali na poprečnom preseku krtole u blizini “pupka”, vide se promene boje sprovodnog prstena od staklasto žute do svetlo smeđe iz kojeg se spontano nakon nekoliko minuta pojavljuje beli, sirasti, bakterijski eksudat.

Bakterija potiče iz tropskih, subtropskih i toplih zemalja u kojima je široko rasprostranjena. Nedavno se pojavila u zemljama sa umereno hladnom klimom kao što su Belgija, Holandija, Velika Britanija, Italija i to rasa 3 koja se prilagodila područjima sa nižom temperaturom. U našoj zemlji prvi put je registrovana na merkantilnom krompiru 2010. godine na području Leušića, Pranjana i Koštunića.

Prevencija i mere zaštite

Veliki broj biljaka domaćina patogena i odsustvo hemijskih i bioloških sredstava, čine da bakterijsko uvenuće predstavlja veliku opasnost. Najvažnije je da se upotrebljavaju semenske krtole bez prisustva Ralstonia solanacearum. Važno je rano utvrđivanje prisutnosti patogena, jer se samo pravovremenim intervencijama mogu suzbiti štete i ograničiti širenje bakterije. Potrebno je primeniti preventivne mere kao što su dezinfekcija kontejnera, skladišta, transportnih sredstava, alata koji se koriste za seču krtola (a najbolje je za sadnju koristiti cele krtole).

Na mestima proizvodnje gde je došlo do pojave ove bakterije, treba uništiti zaražene biljke i krtole, a krompir koji je na izgled zdrav treba da ide na industrijsku preradu u postrojenja koja imaju sistem za onemogućavanje širenja patogena u okolinu. Na zemljištu gde se pojavi bolest, ne sme se uzgajati krompir ni druge biljke iz roda Solanum narednih 5 godina. Posebna pažnja treba da se obrati na uništavanje samoniklih biljaka domaćina (korovi, samonikli krompir). Takođe treba da se uradi adekvatna dezinfekcija svih mašina, alata, prostorija i drugih predmeta koji su došli u kontakt sa zaraženim krtolama ili biljkama.

 

Stručna podrška:

PSS Poljoprivredna stanica Novi Sad

Dipl.ing. Milena Petrov