Voda kao faktor uspešne proizvodnje

Voda je osnovna komponenta života svih živih organizama na našoj planeti, samim tim i gajenih biljaka. Apsolutna zavisnost od vode, odnosno njene količine u zemljištu, presudni je faktor uspeha biljne proizvodnje. Deficit vode, ali i njen suvišak, neminovno dovodi do gubitka prinosa gajenih biljaka.

Stepen gubitaka zavisi od sposobnosti biljaka da se adaptiraju na novonastale promene, ali i od umešnosti proizvođača da agrotehničkim merama pripreme gajene biljke na ekstremne klimatske činioce i na taj način ublaže njihovo negativno delovanje. Poznavanjem osnovnih klimatskih parametara pre zasnivanja proizvodnje, kao i najnovijih saznanja u oblasti agrotehnike, proizvođači će biti u mogućnosti da ostvare optimalne prinose za date uslove proizvodnje.

U uslovima semi-aridne klime, koji vladaju na području Republike Srbije, u većini proizvodnih godina nedostatak padavina predstavlja ograničavajući faktor u biljnoj proizvodnji na otvorenom polju. Najdrastičniji uticaj na prinos (kod okopavina) u proizvodnoj praksi, zabeležen je u 2012. godini. Na području naše zemlje javljaju se i godine sa ekstremnom količinom padavina kada se takođe ne mogu ostvariti željeni rezultati, što je bio slučaj u 2010. godini. Pored količine padavina od presudnog značaja za uspeh biljne proizvodnje je i njihov raspored tokom perioda vegetacije. Dokazano je da su padavine u zimskom periodu od izuzetnog značaja za uspeh biljne proizvodnje.

Mnogi proizvođači smatraju da će se uvođenjem navodnjavanja ostvariti nezavisnost u odnosu na prirodne atmosferske padavine zimskog perioda. Navodnjavanjem se mogu samo privremeno ublažiti negativni efekti nedostatka padavina. Potpuna zamena atmosferskih padavina, pogotovo onih iz zimskog perioda, nije moguća. Imanja koja su u 2012. godini imala na raspolaganju sisteme za navodnjavanje ipak nisu bila u mogućnosti da ostvare adekvatne rezultate kako zbog ne mogućnosti obezbeđivanja adekvatnih količina vode, ekstremnog povećanja troškova proizvodnje (potrebne velike količine vode), tako i zbog neadekvatnog uticaja navodnjavanja na strukturu zemljišta. Navodnjavanje se mora posmatrati samo kao korektivna agrotehnička mera. Na osnovu iznetog možemo zaključiti da deficit zimskih padavina ne možemo u potpunosti nadoknadi navodnjavanjem, a u  većini slučajeva ni povećanim količinama padavina u narednom periodu, što dodatno ističe njihov značaj.

Pored količine ovih padavina važno je adekvatnim agrotehničkim merama uticati pozitivno na njihovo  očuvanje u zemljištu.

Dobar vodno-vazdušni režim doprinosi  boljoj akumulaciji vode u zemljištu. Sadržaj humusa je u direktnoj vezi sa unošenjem stajnjaka, zaoravanjem žetvenih ostataka ili zelenišnih djubriva. Organska materija u zemljištu utiče na poboljšanje strukture, a samim tim i na vodno-vazdušni režim.

Na osnovu istraživanja profesora sa Novosadskog Poljoprivrednog fakulteta dokazano je da se kapacitet zemljišta za vodu povećava unošenjem organske materije u zemljište. Kapacitet zemljišta za vodu povećavao se od 1,1 do 1,4% na varijantama ogleda na kojima je unošen stajnjak, dok na varijantama na kojima su zaoravani žetveni ostaci količina vlage u zemljištu povećana je od 1,6% do 1,8% (u poređenju sa oglednim parcelama koje su đubrene samo  mineralnim djubrivima).